Hoće li američki studentski protesti biti trenutak ‘Bidenovog Vijetnama’?

Washington – U maju 2020. tadašnji američki predsjednički kandidat Joe Biden govorio je o tome kako su se policijske snage, za vrijeme predsjedavanja njegovog sadašnjeg republikanskog rivala Donalda Trumpa, izborile s masovnim narodnim protestnim pokretom koji je bio prisutan u desecima američkih gradova nakon što su bijeli policajci ubili nenaoružanog crnca Georgea Floyda.

Biden je uveliko koristio proteste protiv Trumpa, bilo zbog toga što ih je opravdavao ili zbog toga što se radovao zbog nesposobnosti Bijele kuće da uspostavi red i zaustavi ih. „Nećemo dozvoliti nijednom predsjedniku da utiša naš glas“, rekao je tada, „nećemo dozvoliti onima koji ovo vide kao priliku za sijanje haosa da dignu dimnu zavjesu kako bi nas odvratili od apsolutno stvarnih i legitimnih pritužbi koje su u srcu ovih protesta.“

Međutim, predsjednik Biden, u svom najvažnijem komentaru od kako su izbili široko rasprostranjeni studentski protesti na američkim univerzitetima, odlučio je naglasiti važnost pridržavanja zakona i reda te da je njegova podrška Izraelu i dalje nepokolebljiva, jer se protestuje protiv izraelske agresije na Pojas Gaze, koja se provodi uz punu i bezuvjetnu američku podršku.

Velika dilema

Biden je u televizijskom obraćanju u četvrtak dodao da razvoj događaja stavlja na kušnju dva osnovna američka principa: prvi je pravo na slobodu izražavanja, mirno okupljanje i da se čuje glas ljudi, a drugi je vladavina prava te je rekao da se „oboje mora podržati“.

Naglasio je da nema mjesta govoru mržnje ili nasilju bilo koje vrste, uključujući antisemitizam, islamofobiju ili diskriminaciju arapskih Amerikanaca i Palestinaca.

Kada je izašao iz sale, na pitanje da li su ga protesti natjerali da preispita svoju politiku u regiji, odgovorio je: „Ne“, a na pitanje da li treba koristiti Nacionalnu gardu, također je odgovorio: „Ne“.

Protesti predstavljaju veliku dilemu za Bidena, čija je supruga Jill Biden godinama radila kao univerzitetska profesorica na Delaware institutu (DIST), prije nego što je od januara 2021. preuzela dužnost prve dame Amerike i prekinula rad.

Nakon praćenja razvoja protesta putem medija i komunikacije sa lokalnim zvaničnicima i agencijama za provođenje zakona, u Bijeloj kući je izbio „generacijski jaz“.

Mlađi zaposlenici u Bijeloj kući, od kojih su mnogi diplomanti ili studiraju na postdiplomskim programima i koji imaju važnu ulogu u studentskim protestima univerziteta Columbia, Harvard i Californija, pokušali su izvršiti pritisak na Bidena da razgovara s američkim narodom o onome što se događa. Ovi mladi zaposlenici su prenijeli ono što su saznali od kolega ili vidjeli na svojim nalozima na društvenim mrežama ili dobili od svojih prijatelja sa američkih univerziteta.

Eskalacija na Univerzitetu Columbia i Univerzitetu Californija u Los Angelesu i sve veće učešće policijskih snaga u nasilnom rastjerivanju protestnih okupljanja, potaknuli su Bidena da se obrati javno umjesto da prepusti temu izjavama ili komentarima zvaničnih glasnogovornika u njegovo ime.

Zvono opasnosti

S druge strane, američki senator Bernie Sanders rekao je tokom intervjua za CNN da bi studentski protesti protiv rata u Gazi, koji se odvijaju na američkim univerzitetima, mogli biti trenutak „Bidenovog Vijetnama“.

Upozorio je da bi Bidenov stav o izraelskoj agresiji na Gazu mogao otuđiti mlade glasače od njega. Sanders je napravio poređenje između sadašnjih protesta i onih koji su se desili tokom predsjedavanja Lyndona Johnsona kasnih 1960-ih, kada su američki studenti protestirali protiv rata u Vijetnamu.

„Duboko sam zabrinut što se predsjednik Biden dovodi u poziciju u kojoj je otuđio ne samo mlade ljude, već i veći dio glasača demokrata u pogledu svojih pogleda na Izrael i ovaj rat“, rekao je nezavisni američki senator.

Naglasio je da je potrebno da se prisjetimo zašto studenti demonstriraju u tako velikom broju te da to ne rade zato što podržavaju Hamas, već zato što su ljuti na ono što Izraelska vlada sada radi u Gazi.

Sanders je dodao: „Vjerujem da studenti koji protestuju zbog kontinuirane američke pomoći krajnje desničarskoj vladi izraelskog premijera Benjamina Netanyahua to čine iz pravih razloga.“

Cijeli republikanski pokret iskoristio je studentske proteste koji se odvijaju u Americi kako bi pokrenuo napad na ono što vide kao neuspjeh Bidenove administracije da zaustavi „val antisemitizma“ na američkim univerzitetima. Trump je u svojoj predizbornoj kampanji u srijedu rekao da je ono što se dešava na fakultetima „sramota i Biden mora progovoriti“.

Republikanci su Bidenov neuspjeh pripisali „njegovom strahu od suočavanja s ludom ljevicom, što predstavlja stvarnu prijetnju njegovim šansama za reizbor“.

Kriza i potresi

U uvodniku The Wall Street Journala stoji da, iako većina političara razumije govor mržnje i nasilje na američkim univerzitetima, Biden je u početku smatrao da ne mora da poremeti progresivni trend u svojoj Demokratskoj stranci.

List navodi da je Biden slao zbunjene i slabe poruke u odnosu na „male, glasne, uticajne i lude ljevičarske struje u njegovoj stranci, poput predstavnice okruga New York Alexandrie Ocasio-Cortez, koja je kritizirala akciju policije na Univerzitetu Columbia kao noćnu moru, i Sandersa, koji je udvostručio svoju podršku studentskim demonstrantima i optužio jevrejsku državu za etničko čišćenje“.

Ona je, također, optužila Bidena da nije donio odluku, smatrajući da to sada podstiče otvoreni rat u njegovoj stranci i „raspaljuje rulju“.

Biden strahuje da će reperkusije protestnog pokreta stići na konferenciju Demokratske stranke u Chicagu u augustu. Ovo će probuditi uspomene na gubitak koji je pretrpio tadašnji demokratski kandidat Hubert Humphrey od republikanca Richarda Nixona, nakon što su protesti učvrstili stav republikanaca da je Amerika bila bez zakona pod demokratskom vlašću.

Stoga je posljednje što su Biden i njegovi savjetnici priželjkivali bila bliskoistočna kriza koja bi poharala sezonu predsjedničkih izbora u SAD-u.

Kriza agresije na Gazu i potonji udarni talasi koji su stigli do velikih univerzitetskih kampusa, od Harvarda na sjeveroistoku do univerziteta Južne Kalifornije na krajnjem jugozapadu zemlje, produbili su podjele u Demokratskoj stranci, koja je podijeljena unutar sebe od početka izraelske agresije.

Nedavna anketa koju je proveo CNN pokazala je da je samo 28 posto ispitanika pohvalilo ponašanje predsjednika Bidena u krizi sa Gazom, u poređenju sa 81 posto onih mlađih od 35 godina koji ne odobravaju njegovo postupanje.

Biden odbija podržati pravo studenata na mirne demonstracije kao apsolutno ustavno pravo, a da se ne osvrće na „patnju jevrejskih studenata na američkim univerzitetima i njihov osjećaj straha“.

U utorak, 7. maja, on će govoriti iz Memorijalnog muzeja Holokausta u srcu Washingtona o načinima borbe protiv porasta „antisemitizma“ u Americi i širom svijeta.

Čini se da je to pokušaj da se izmoli Bijela kuća za glasove i novac jevrejskih glasača, nakon što ih je šok od masovnog studentskog pokreta protiv Izraela natjerao da izgube povjerenje u čvrstinu Joea Bidena, kako su rekli.