Bidenova šutnja od Vijetnamskog rata do agresije na Gazu

Gotovo je izvjesno da će u augustu američka Demokratska stranka službeno objaviti kandidaturu predsjednika Josepha Bidena za predsjedničke izbore zakazane za novembar u Chicagu.

Zanimljivo je da su sukobi policije s demonstrantima koji su protestovali protiv rata u Vijetnamu 1968. godine u gradu Chicagu poremetili nacionalnu konvenciju Demokratske stranke, ubrzo nakon što je odlazeći predsjednik Lyndon Johnson odustao od kandidature.

U to vrijeme, student prava Joe Biden ogradio se od protesta. U knjizi koju je objavio 2007. godine, prisjeća se kako je posmatrao studente dok zauzimaju zgradu na njegovom Univerzitetu Syracuse, na sjeveroistoku zemlje, i svog komentara: “Pogledajte ove idiote”, dodajući: “Toliko sam bio daleko od antiratnog pokreta.”

Danas, nakon 56 godina, Biden gotovo u potpunosti šuti o mobilizaciji studenata na mnogim američkim univerzitetima protiv izraelskog rata u Pojasu Gaze, a sve do sada je izbjegavao govoriti o ovom pitanju koje bi moglo potkopati njegovu predizbornu kampanju.

Demokratski kandidat Biden (82) koji bi se trebao suočiti s republikancem Donaldom Trumpom na američkim predsjedničkim izborima, zakazanim za novembar, nije javno govorio o ovim protestima, osim jednom i to kratko.

Biden je 22. aprila, odgovarajući na pitanje novinara, rekao: “Osuđujem manifestacije antisemitizma, a također osuđujem i one koji ne razumiju šta se dešava Palestincima.” Biden od tada više nije progovarao o ovoj temi, iako su izbijali okršaji između studenata i policije koja je na univerzitetima širom zemlje uhapsila stotine, što je primijetio i njegov prethodnik i rival Donald Trump (78).

‘On ništa ne govori’

Na skupu održanom u srijedu Trump je rekao: “U našoj zemlji vlada veliki haos, a on ništa ne govori”, aludirajući time na šutnju Joea Bidena. Trump je pozvao rektore univerziteta da “vrate kampus”, a demonstrante na Univerzitetu Columbia u New Yorku opisao je kao “bijesne luđake i simpatizere Hamasa”.

Sa svoje strane, glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre osudila je, kako je to opisala, “mali procenat studenata koji izazivaju haos”, nakon noći u kojoj je došlo do sukoba i hapšenja na nekim univerzitetima.

“Studenti imaju pravo da idu na nastavu i da se osjećaju sigurno”, izjavila je, dodajući: “Moramo osuditi antisemitizam”. Međutim, priznala je da je rat u Gazi “bolan trenutak”, naglasivši da Joe Biden podržava pravo na mirne proteste.

Osjetljiva situacija

Alex Kenna, profesor političkih nauka na Univerzitetu Virginia Commonwealth, smatra da su “protesti doveli Bidena u osjetljiv položaj jer se u velikoj mjeri oslanjao na mlade ljude te na muslimane i Amerikance arapskog porijekla kako bi pobijedio 2020. godine”.

Ali, James Zogby, predsjednik Arapsko-američkog instituta – organizacije koja predstavlja Amerikance arapskog porijekla – smatra da je Bijela kuća “izgleda uvjerena da će prebroditi ovu oluju i da će, uprkos svemu, pobijediti Donalda Trumpa u novembru, a to je ozbiljna pogrešna procjena”.

Otkako je počeo posljednji rat u Gazi, nakon nezapamćenog napada koji je izveo Hamas 7. oktobra, Joe Biden se našao na meti žestokih kritika zbog svoje bezuvjetne podrške Izraelu.

Istraživanje javnog mnijenja, koje je sredinom aprila objavio Univerzitet Harvard, pokazalo je da Biden uživa veću podršku Amerikanca mlađih od trideset godina, sa 45 posto ispitanika koji su iskazali namjeru da glasaju za njega u odnosu na 37 posto za Donalda Trumpa, što je razlika od 8 posto. Ipak, taj procenat je znatno niži nego prije četiri godine. U proljeće 2020. Biden je bio 23 boda ispred svog protivnika Trumpa.

Posmatrači smatraju kako postoji mogućnost da Biden ponovno pridobije podršku jednog dijela mlađih glasača do novembra ako se postigne dogovor između Hamasa i Izraelske vlade o prekidu vatre i razmjeni talaca u Gazi za palestinske zatvorenike.

Alex Kenna vjeruje da bi to “bila velika stvar” i da bi “mogla doprinijeti zaustavljanju nekih protesta i vraćanju stabilnosti” na univerzitetima.

Američka administracija sedmicama vrši pritisak kako bi se postigao sporazum. Američki državni sekretar Anthony Blinken izjavio je tokom posjete Izraelu da Hamas “mora reći da” na posljednji prijedlog primirja koji mu je dostavljen.

Ako se ne uspije postići sporazum i nastave se protesti na kampusima, demokrate će održati svoju konvenciju u vrlo napetoj situaciji ovog ljeta, slično onome što se desilo kada je Johnson odustao od predsjedničke kandidature 1968. godine.