Kineski predsjednik pokušava privući strana ulaganja u drugu najveću ekonomiju svijeta

Kineski predsjednik Xi Jinping sastao se s američkim poslovnim čelnicima i akademicima u Velikoj narodnoj dvorani u Pekingu, objavili su državni mediji, dok pokušava ponovno privući strana ulaganja u Kinu nakon nekoliko godina izazova za drugu najveću svjetsku ekonomiju.

Na sastanku u srijedu učestvovali su Evan Greenberg, izvršni direktor američke osiguravajuće kuće Chubb kao i Stephen Orlins, predsjednik Nacionalnog odbora za američko-kineske odnose te Craig Allen, predsjednik Američko-kineskog poslovnog vijeća.

Xi se posljednji put sastao s američkim čelnicima u San Franciscu nakon tamošnjeg samita APEC-a u novembru.

Sastanak nudi priliku Pekingu da ojača veze s američkim kompanijama usred napetosti s Washingtonom i signalizira da su njihova ulaganja dobrodošla.

Mnogi od najviših svjetskih čelnika već su ove sedmice u Pekingu na Kineskom razvojnom forumu koji se održao u nedjelju i ponedjeljak.

Na spisku gostiju foruma su: predsjednica Svjetske banke Ajay Banga, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva i predstavnici više od 100 multinacionalnih kompanija.

Dok su se poslovni čelnici posljednjih dana mogli sastati s mnogim visokim kineskim čelnicima, poziv za susret sa Xijem signalizira zajednički napor Pekinga da riješi negativne percepcije o trenutnom poslovnom okruženju.

“Moguće je da će investitori i rukovoditelji iznijeti neke pritužbe na sastanku i moguće je da bi lobiranje moglo donijeti rezultate, ali ne mislim da je to cilj sastanka”, kazao je za Al Jazeeru Chris Beddor, zamjenik direktora za kineska istraživanja u Gavekal Dragonomicsu.

“Ovdje se prije svega radi o tome da Xi šalje poruku. Poruka je da je Kineska vlada usklađena s problemima globalnih kompanija i investitora i da još želi njihovu prisutnost u zemlji, u vrijeme kada su globalna preduzeća vrlo oprezna prema Kini.”

Prošle su godine direktna strana ulaganja u Kini pala za osam posto jer su kompanije smanjile poslovanje i nastojale “umanjiti rizik” svojih poslova usred stalnih geopolitičkih napetosti i strožijeg regulatornog okruženja.

Pooštreni zakoni o špijunaži i državnim tajnama su, također, naveli neke kompanije da se zapitaju jesu li zaista dobrodošle, dok je pandemija COVID-19 skrenula pažnju na njihovo pretjerano oslanjanje na kineske lance snabdijevanja.

Ipak, neke su strane kompanije naglasile svoju spremnost da udvostruče ulaganja.

Potrebne tržišne reforme

Cook je u nedjelju rekao kineskim medijima da se nada povećanju ulaganja Applea u Kinu, gdje je vodeći iPhone izgubio bitku u odnosu na lokalne modele Huawei, poput Mate 60 Pro Plus.

“Mislim da se Kina stvarno otvara i tako sam sretan što sam ovdje”, citiran je Cook na marginama Kineskog razvojnog foruma.

Drugi, uključujući Georgievu iz MMF-a, više su nervozni zbog budućnosti Kine.

Tokom govora na Kineskom razvojnom forumu Georgieva je kreatorima politike rekla da je potrebno više protržišnih reformi kako bi se kineska ekonomija oporavila od pandemije.

Uprkos prošlogodišnjem rastu od pet posto, kineska ekonomija bori se s deflacijom i dugotrajnom krizom nekretnina.

“Kina je spremna suočiti se s ‘račvanjem’ na putu – osloniti se na politike koje su u prošlosti funkcionirale ili ažurirati svoje politike za novu eru visokokvalitetnog rasta”, rekla je Georgieva, sugerirajući da bi reforme mogle dodati tri hiljade i petsto milijardi dolara ekonomiji u sljedećih 15 godina.

Prelazak na rast usmjeren na potrošnju, međutim, može biti lakše reći nego učiniti u ekonomiji obilježenoj oslabljenom domaćom potražnjom i slabljenjem poslovnog povjerenja.

Kineski dužnosnici dugo su se oslanjali na mega infrastrukturne projekte kako bi potaknuli bruto domaći proizvod (BDP), što je zahtijevalo promjenu mišljenja među kreatorima politike kako bi krenuli prema rastu vođenom potrošnjom.

Uprkos tim zabrinutostima, Kina je postavila ovogodišnji cilj BDP-a na pet posto i obećala da će nastaviti pružati podršku strateškim sektorima, među ostalim ciljevima koji su istaknuti učesnicima Kineskog razvojnog foruma.

Ovogodišnji Kineski razvojni forum počeo je manje nezgodno nego prošlogodišnji koji je bio zasjenjen posljedicama oštrih ograničenja pandemije u Pekingu i kontroverzama o kineskom špijunskom balonu u američkom zračnom prostoru.

“Napetosti između SAD-a i Kine su malo stabilnije ove godine, tako da je politički pritisak na američke učesnike donekle smanjen”, rekao je Beddor.

“Jednostavno nije bilo toliko stranih posjetitelja u Kini u martu 2023. Stoga ne čudi da je posjećenost ove godine porasla, jer su inozemna putovanja svih vrsta u zemlju nešto normalnija u usporedbi s prošlom godinom”, rekao je.