Biden: Ruski napad na Ukrajinu i dalje je moguć
Dok ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da je spreman za razgovore, NATO i dalje ne vidi deeskalaciju krize na ukrajinskoj granici.
Prva naznaka moguće deeskalacije krize na ukrajinskoj granici dogodila se u utorak kad je Moskva objavila da povlači dio vojnika s tog područja, no Zapad i dalje tvrdi da je Rusija spremna za napad.
Ruska novinska agencija Interfax je, pozivajući se na ministarstvo odbrane, objavila da Rusija povlači dio jedinica iz južnih i zapadnih vojnih oblasti nakon što su završile vojne vježbe.
Glasnogovornik ruskog predsjedništva kazao je da je to najavljivano od početka te da je riječ o „uobičajenom procesu“. Ministarstvo je najavilo povlačenje vojske i iz Bjelorusije nakon dovršetka misije za pet dana.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova objavila je da će zbog toga „2. februar 2022. ostati zapamćen kao dan kad je propala zapadna ratna propaganda“.
Glavni sekretar NATO saveza iz Brisela poručio je pak da nema deeskalacije dok se Zapad ne uvjeri u „trajno povlačenje“ ruskih jedinica i teške opreme, poručivši da je „Moskva i dalje spremna za napad“ no da iz Rusije stižu i pozivi na nastavak diplomatskih pregovora, što je znak za „oprezan optimizam“ .
Mjesecima jača zabrinutost da Rusija – koja je nagomilala snage na ukrajinskoj granici – razmišlja o invaziji na Ukrajinu. Snage koje Rusija podržava već kontrolišu dijelove istočne Ukrajine, dok je Rusija 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim.
Rusija negira planove za invaziju. Međutim ona je iskoristila pažnju usmjerenu na to područje da izrazi strahove da je NATO ušao preblizu njene teritorije te zahtijeva da se taj vojni savez povuče s onoga što Rusija smatra prostorom svog utjecaja, a među zahtjevima je i taj da dobije pismene garancije da Ukrajina neće postati članicom NATO-a.
Ovu su posljednje vijesti:
‘SAD ne traži direktnu konfrontaciju s Rusijom’
Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u utorak Rusiju da se povuče s ruba rata i rekao da izvještaji da je Rusija povukla dio snaga s ukrajinske granice nisu provjerena te da je napad na Ukrajinu i dalje moguć.
“Građanima Rusije: vi niste naš neprijatelj i ne vjerujem da želite krvavi, destruktivni rat protiv Ukrajine”, rekao je Biden u izjavi iz Bijele kuće koju je prenosila nacionalna televizija.
Biden je rekao da SAD “ne traži direktnu konfrontaciju s Rusijom”, ali da će, ako Rusija napadne Amerikance u Ukrajini, “odgovoriti snažno”.
Biden je rekao da su Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici u NATO-u spremni na sve što se dogodi i da će Rusija platiti visoku ekonomsku cijenu ako Moskva pokrene invaziju.
Ustvrdio je da mogućnost ruskog napada na Ukrajinu i dalje postoji te da SAD još nije potvrdio izvještaje da se dio ruskih snaga povukao iz blizine ukrajinske granice.
“Mi smo spremni odlučno odgovoriti na ruski napad na Ukrajinu, koji ostaje vrlo velika mogućnost”, rekao je Biden.
Istaknuo je da su SAD i saveznici spremni uvesti moćne sankcije u slučaju invazije na Ukrajinu.
Međutim, naglasio je da diplomatija treba dobiti sve šanse za uspjeh.
Također je rekao da NATO nema rakete u Ukrajini niti ih planira tamo postaviti.
Najavio je da će SAD predložiti Rusiji novu kontrolu naoružanja i druge mjere.
Djelomično povlačenje ruskih snaga sa ukrajinske granice
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da još nema provjerenih informacija da je Rusija počela da povlači dio snaga sa granice s Ukrajinom. Biden je rekao da Amerika i NATO nisu prijetnja Rusiji, te da u Ukrajini nemaju rakete niti ih planiraju rasporediti. Kazao je da je invazija i dalje moguća. Rusko ministarstvo vanjskih poslova jutros je saopštilo da je sa ukrajinske granice u vojne baze povukla dio snaga nakon vojnih vježbi s Bjelorusijom.
U NATO-u su oprezni optimisti, a u Ukrajini skeptični. Navode o povlačenju dijela snaga je pozdravio njemački kancelar, koji je u Moskvi razgovarao sa ruskim predsjednikom.
Vladimir Putin poručio je da ne želi rat u Evropi i traži rješavanje krize kroz mirovni sporazum iz Minska.
Hakerski napadi na dvije banke i ministarstvo odbrane
Ukrajinsko ministarstvo odbrane i dvije banke našle su se pod hakerskim napadom koji je zatvorio pristup njihovim internet stranicama, saopštio je danas ukrajinski centar za stratešku komunikaciju i informacionu sigurnost.
Kako prenosi agencija Reuters, Ukrajinski centar, koji je dio ministarstva kulture informisanja u saopštenju nije naveo ko je kriv za hakerski napad.
“Nije isključeno da je agresor koristio taktiku malih prljavih trikova, jer se njegovi agresivni planovi ne realizuju u velikim razmjerama”, navodi se u saopštenju ovog centra.
Ministarstvo odbrane je na sajtu navelo da je u toku otklanjanje problema.
❗️Сайт МОУ зазнав, ймовірно, DDoS-атаки: фіксувалася надмірна кількість звернень на секунду.
Проводяться техроботи з відновлення штатного функціонування.
Комунікація через сторінки в FB та Twitter, сайти АрміяInform https://t.co/ukMW41irPW та Армія FM https://t.co/IpDnBXoMXw.— Defence of Ukraine (@DefenceU) February 15, 2022
U objavi na Twitteru ministarstvo je navelo da je njihova internet stranica očigledno bila pod hakerskim napadom, kao i da se radi na ponovnom uspostavljanju pristupa.
Oshadbank je potvrdila cyber napad navodeći da je to rezultirao usporavanjem nekih njenih sistema.
Centar za strateške komunikacije saopštio je da su i korisnici Privatbank također imali problema sa online plaćanjem i bankarskom aplikacijom.
Je li posjeta njemačkog kancelara Moskvi posljednja šansa za diplomatsko rješenje ukrajinske krize?
Piše: Fahim Sourani
Iz glavnog ukrajinskog grada Kijeva, njemački kancelar Olaf Scholz kreće direktno u Moskvu, u sklopu intenzivnih diplomatskih napora da se ublaži napetost između Rusije i Zapada.
Uprkos tome što plasira priče da svega nekoliko dana dijeli svijet od početka ruskog vojnog napada na Ukrajinu, Zapad nastavlja diplomatske aktivnosti s Moskvom, koje dosada nisu pokazale značajnije rezultate.
U SAD-u niko ne vjeruje u rusko povlačenje dok se do kraja ne obavi
Ministarstvo odbrane Rusije jutros je saopštilo da su njihove snage počele povlačenje u svoje baze nakon vojnih vježbi. Navodi se da su posljednju fazu vojnih vježbi pažljivo pratili vojni atašei ambasada nekoliko stranih država u Bjelorusiji. Navedeno je da bi ovaj potez mogao smanjiti tenzije između Moskve i Zapada.
Više detalja iz Washingtona donosi novinar Al Jazeere Ivica Puljić.
Scholz: Nema evropske sigurnosti bez Rusije
Njemački kancelar Olaf Scholz u utorak je pozdravio djelomično rusko povlačenje s ukrajinske granice, prozvavši to ‘“dobrim znakom“ i dodavši da se dugotrajna stabilnost i sigurnost u Evropi mogu postići samo uz rusku pomoć.
U prvom znaku deeskalacije u nekoliko sedmica Moskva je u utorak objavila da, kao što je najavljeno prije početka vojnih vježbi, povlači svoje trupe koje su bile u Bjelorusiji.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za medije nakon tri sata dugog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, Scholz je rekao da je Rusija ključan igrač za održavanje sigurnosti i stabilnosti u Evropi te da mora ostati partner na tom polju.
„Za Evropljane je jasno da dugotrajna sigurnost ne može biti postignuta protiv Rusije, nego samo s njom“, rekao je kancelar.
„Diplomatske aktivnosti još nisu nimalo iscrpljene“, smatra Scholz.
„Dobar je znak kad čujemo da se dio vojnika vratio, nadamo se da će ih biti još“, kazao je socijaldemokrat, dodavši da je moguće „pronaći rješenje“.
„Koliko god se teškom i ozbiljnom činila trenutna situacija, odbijam reći da nema nade“.
Scholz: Rusko priznanje samoproglašenih DNR i LNR bilo bi politička katastrofa
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je danas nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi da bi rusko priznanje samoproglašenih Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) bilo “politička katastrofa” i kršenje sporazuma o Ukrajini iz Minska, javila je agencija RIA Novosti.
Scholz je pozdravio povlačenje dijela ruskih trupa sa granica Ukrajine, ističući da još nisu iscrpljene diplomatske opcije da se izbjegne sukob.
“To što čujemo da su neke snage povučene je dobar znak”, rekao je Scholz na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Putinom, prenio je Reuters.
Državna duma Rusije izglasala je ranije danas nacrt rezolucije o priznanju nezavisnosti DNR-a i LNR-a.
Borrell: EU treba raditi na strateškoj autonomiji u sklopu NATO-a
Šef evropske diplomacije Josep Borrell kazao je u utorak europarlamentarcima da su transatlantski odnosi od ključne važnosti u ukrajinskoj krizi, ali da EU treba raditi na strateškoj autonomiji u sklopu NATO-a.
„Transatlantski odnosi uveliko su revitalizirani s Bidenovom administracijom“, kazao je Borrell na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu.
„Ne slažemo se nužne o svemu, zasigurno ne, ali taj je odnos ključan u trenutnom geopolitičkom kontekstu – po pitanju ukrajinske krize i drugih ruskih prijetnji“, dodao je u raspravi o godišnjim izvještajima o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a te zajedničke sigurnosne i odbrambene politike.
Šef evropske diplomatije istaknuo je i da je „američka administracija bila izuzetno kooperativna“ u ukrajinskoj krizi.
Ukrajinci skeptični zbog njemačke ovisnosti o ruskom plinu
Donji dom ruskog parlamenta zatražio je od predsjednika Vladimira Putina da prizna nezavisnost Donjecka i Luganska, dva regiona na istoku Ukrajine koje podržava Moskva.
Putin poručio Scholzu da pregovore o širenju NATO-a treba održati odmah
Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da ne želi rat u Evropi te da vidi prostor za dijalog sa Zapadom o sigurnosnim garancijama.
Macron će ponovo danas razgovarati sa Bidenom o Ukrajini
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovo će danas razgovarati sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom u vrijeme kada je Rusija naredila vraćanje u baze dijela jedinica raspoređenih blizu ukrajinske granice, saopštila je Elizejska palača.
Dvojica čelnika razmijenit će mišljenja dok se njemački kancelar Olaf Scholz sastao danas sa Vladimirom Putinom u Moskvi u nastojanju da smiri tenzije oko Ukrajine.
Moskva je saopštila danas da će se dio ruskih vojnika vratiti u baze nakon što je vojna vježba ruske i bjeloruske vojske ušla u finalnu fazu.
Japan spreman odobriti 100 miliona dolara zajmova Ukrajini
Japan je spreman odobriti najmanje 100 miliona dolara hitnih zajmova Ukrajini, rekao je danas japanski premijer Fumio Kishida ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, saopštila je japanska vlada.
Kishida je takođe rekao da Japan planira da preduzme odgovarajucće korake, uključujući moguće sankcije ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.
Scholz o Sjevernom toku: “Svi razumijemo šta nije u redu”
Scholz je rekao da “svi razumijemo šta nije u redu” kada je u pitanju gasovod Sjeverni tok 2, koji je završen, ali Njemačka još nije odobrila njegovo puštanje u rad.
“Miran razvoj” u Evropi je ključan, rekao je Scholz, dodajući da će, ako to nije slučaj, biti “širokih posljedica”.
Scholz je u prošlosti odbijao da kaže, kao što su to učinili saveznici, uključujući SAD, da bi projekat gasovoda trebalo da bude zaustavljen u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.
Putin: Odlaganje članstva Ukrajine u NATO-u neće ništa promijeniti
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da odlaganje pitanja članstva Ukrajine u NATO-u neće ništa promijeniti, već da to pitanje treba riješiti sada, prenijela je novinska agencija Anadolija.
Stoltenberg: Na terenu nema znakova deeskalacije, Rusija još ima vremena da se povuče
‘Bataljon babuški’ spreman za odbranu Ukrajine od Rusije
Dok tenzije s Rusijom ulaze u kritičnu sedmicu, neke starije Ukrajinke spremne su učiniti sve što je potrebno da odbrane svoju državu.
Kijev: Ukrajina i Zapad spriječili su ‘eskalaciju’ krize s Rusijom
Ukrajina i Zapad uspjeli su spriječiti rusku “eskalaciju”, rekao je šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba, nedugo nakon vijesti da su se ruske snage raspoređene u blizini ukrajinskog teritorija počele povlačiti.
“Zajedno s našim partnerima, uspjeli smo spriječiti bilo kakvu novu rusku eskalaciju”, rekao je ministar.
Scholz se odbio podvrgnuti ruskom PCR testu
Njemački kancelar Olaf Scholz doputovao je u utorak u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom o deeskalaciji napetosti na rusko-ukrajinskoj granici, ali se odbio se podvrgnuti ruskom testu PCR prije sastanka, piše dpa, prenosi Hina.
Umjesto ruskog testa, Scholz je odlučio da ljekar iz njemačke ambasade učini PCR test koji je preduslov za ulazak u Kremlj na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimir Putinom, rekli su izvori iz njemačke delegacije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošle sedmice je također odbio podvrgnuti se ruskom PCR testu prije sastanka s Putinom.
Posjeta dolazi u vrijeme kada su njemačko-ruski odnosi na najnižem nivou. Ukrajinska kriza vjerovatno će zasjeniti nekoliko neriješenih bilateralnih sukoba između Berlina i Moskve.
Scholz je tokom svoje posjete Kijevu u ponedjeljak rekao da želi lobirati kod Putina za smirivanje krize u Ukrajini. Opisao je gomilanje desetaka hiljada ruskih vojnika duž ukrajinske granice kao “neshvatljivo”.
Baerbock: Odgovornost za smirivanje stanja je na Rusiji
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponovila je zahtjeve da Rusija povuče svoje vojnike s ukrajinskih granica.
Odgovornost za smirivanje stanja “jasno je na Rusiji”, rekla je prije svog nastupnog posjeta NATO partneru Španiji u utorak.
Rusija vraća dio snaga u baze u područjima blizu Ukrajine
Dio snaga iz ruskih vojnih oblasti u susjedstvu Ukrajine vraća se u svoje baze nakon završetka vježbi, saopštilo je u utorak rusko ministarstvo odbrane, što je potez koji bi mogao smanjiti napetosti između Moskve i Zapada, piše Reuters, prenosi Hina.
Ruska novinska agencija Interfax pozvala se na ministarstvo koje je navelo da, iako se nastavljaju velike vježbe širom zemlje, neke jedinice južnih i zapadnih vojnih oblasti završile su svoje vježbe i počele se vraćati u bazu.
