‘Bataljon babuški’ spreman za odbranu Ukrajine od Rusije
Dok tenzije s Rusijom ulaze u kritičnu sedmicu, neke starije Ukrajinke spremne su učiniti sve što je potrebno da odbrane svoju državu.
Mariupolj, Ukrajina – Valentina Konstantinovska, 79, spremna je da uzme oružje i bori se protiv ruskih vojnika kako bi zaštitila svoj grad ako predsjednik Vladimir Putin naredi invaziju na Ukrajinu.
Kako su se dobrovoljno prijavile od izbijanja sukoba u zemlji 2014. godine, Konstantinovska i vojska “babuški”, starijih žena, kopale su rovove, obezbijeđivale zalihe, pravile mreže, nudile medicinsku pomoć, pa i sagradile vidikovac.
Kako tenzije s Rusijom ulaze u kritičnu sedmicu i američke trupe upozoravaju da bi vojnici mogli pokrenuti krvavu kampanju da zauzmu zemlju u roku od nekoliko dana, neke žene su spremne učiniti sve što je potrebno da pomognu u ratnim naporima – čak i pokrenuti bataljon babuški.
“Volim svoj grad, ne idem. Putin ne može da nas uplaši. Da, to je zastrašujuće, ali mi ćemo se zalagati za našu Ukrajinu do samog kraja”, rekla je Konstantinovska tokom događaja na kojem je stanovnike grada naučila kako da se pripreme i brane.
U organizaciji ekstremno desničarskog pokreta Azov, obuka je ponudila osnovne lekcije o hitnoj medicinskoj njezi, preživljavanju i evakuaciji, sigurnosti oružja i pucanju iz oružja. Stanovnici su rekli da je to jedina obuka o sigurnosti ili podizanju svijesti koju su prošli u gotovo osam godina sukoba.
“Sanjala sam od 2014. da naučim da koristim pištolj, ali mi je rečeno ‘babuška, prestara si za to. Trzaj će te oboriti s nogu”, rekla je Konstantinovska, ležeći na joga prostirci u svilenkastom kaputu boje limuna dok vježba gađanje modelom jurišne puške AK-47.
‘Kao da vam djeca umiru’
Pokret Azov, krajnje desničarska dobrovoljačka pješadijska vojna jedinica, su ultra nacionalisti koji su optuženi da gaje neonacističku i bijelu supremacističku ideologiju. Političko krilo sa sjedištem u Kijevu dobija malu podršku – nisu uspjeli osvojiti nijedno mjesto u parlamentu na posljednjim izborima 2019. godine.
Međutim, u Mariupolju se vojna ruka Azova često smatra braniteljima grada nakon što su ga 2014. povratili od kratke okupacije od strane separatista koje podržava Rusija. Sa svojom bazom 40 kilometara od strateškog lučkog grada, oni su prvi linija odbrane u slučaju napada.
Budući da je Azov 2019. bio zabranjen na Facebooku zbog govora mržnje, događaj je oglašavan putem Instagrama bez pominjanja umiješanosti Azova, a nisu ni svi od oko 300 prisutnih znali ko ga je organizovao.
Za Konstantinovsku, koja ne dijeli političke stavove Azova, jedina ideologija do koje joj je stalo je “odbrana svoje otadžbine”, s kojom se svesrdno slaže i čini sve što može da pomogne.
Ljudmila Smahlenko, 65, izgubila je rođaka koji je ubijen tokom borbe protiv separatista u istočnoj Ukrajini 2015. Ona je rekla da je nakon godina dobrovoljnog angažmana u ratnim naporima razvila snažna osjećanja prema mladićima koji se bore.
“Mi smo već bataljon babuški. Godine 2014. smo iskopali rovove, postavili terenske baze i otad poklanjamo svoje jastuke i ćebad, tanjire, šolje – donosimo im sve što možemo”, kaže Smahlenko, odjevena od glave do pete u tamno ružičasto.
“Pokušate da pomognete vojnicima i oni postanu kao vaša djeca. Onda jedan od njih umre. Mnogo ih je dosad otišlo i to je kao da vam djeca umiru svaki put.”
I ona je spremna da učini sve što je potrebno da zaštiti Mariupolj i da pokaže zahvalnost za mladiće koji su se pojavili 2014. godine i bili “prvi među ranjenima od granatiranja”.
“Spremna sam da se borim ako Rusija izvrši invaziju, čak i ako budem morala da uđem u tuču sa njima. Oni nisu naša braća”, rekla je.
Dok je ukrajinska vlada umanjila opasnost od napada, za koji je SAD upozorio da bi mogao doći svakog dana, pokret Azov je rekao da je kriza sada na svom najvišem vrhuncu i da je postala “veoma opasna”.
Sumnja u vladine mjere opreza
Postavljena su pitanja o vladinim pripremama, sa skloništima koja su u zapuštenom stanju i bez digitalnog sistema uzbunjivanja, iako je planirano. Civilni tim teritorijalne odbrane osnovan je početkom godine za obuku vojnih rezervista, ali je javnosti ponuđeno malo obuke.
Pripadnici Azova rekli su da su organizovali obuku koju sada planiraju redovno nuditi kako bi pomogli u pripremi stanovništva da bude što više samodostatan u slučaju napada, omogućavajući vojnicima da se koncentrišu na vojna pitanja.
“Ne možemo zabijati glavu u pijesak jer je to u najboljem slučaju neodgovorno, pa smo danas organizovali ovaj događaj kako bi odgovornost stavili na svoja ramena. Civili ovdje su naša odgovornost i oni moraju znati da ćemo ovdje stajati do posljednje kapi krvi”, rekao je za Al Jazeeru jedan od komandanata Azova, koji je tražio anonimnost.
“Stajat ćemo uz našu zemlju dok ne umremo.”
‘Sve je gorjelo’
Za Ljudmilu Halbaj (72), koja vodi besplatne časove ukrajinskog jezika u regiji koja pretežno govori ruski, obuka je učinila da se osjeća sigurnije usred apokaliptičnih predviđanja koje vode zapadni mediji.
Međutim, koliko god visok nivo prijetnje bio, njen odlazak nije opcija.
“Nisam imala vreću za evakuaciju 2014. i nemam je sada. Kad je sve gorjelo i rušilo se oko mene, samo sam gledala kako mogu pomoći”, rekla je Halbaj, obučena u crno, dok se krzno njene kape tiho vijorilo na zimskom povjetarcu.
“Moramo se nekako držati i ovo pomaže da se smiri strah. Također se nadamo da će nam cijeli svijet pomoći i da do rata neće doći.”