‘Antiratni teatar u Sarajevu’ – najplemenitiji oblik borbe protiv fašizma
Dugogodišnje istraživanje Hane Bajrović Čardaković o fenomenu kulturnog otpora u Sarajevu pod opsadom predstavljeno je u sklopu Modula Memorije.
Profesionalni rad i djelovanje Hane Bajrović Čardaković neraskidivo je vezano za kulturu sjećanja i fenomen kulturnog otpora, odnosno djelovanje teatra u periodu opsade Sarajeva.
Odrastanje uz oca Izudina Bajrovića, proslavljenog bosanskohercegovačkog glumca i prvaka Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, učinilo je pozorište njenom drugom kućom dok je još bila djevojčica. Ljubav prema pozorišnoj umjetnosti nastavila je njegovati i tokom svog školovanja, a potom i profesionalnog rada u sklopu Festivala MESS.
Nastavite čitati
list of 3 itemsSarajevski paravan u ulozi superheroja
Čudo sarajevskog otpora; zlu prkosili umjetnošću i kulturom
Uvidjevši značaj i važnost intenzivnog pozorišnog i općenito umjetničkog života u Sarajevu pod opsadom, Bajrović Čardaković se prije šest godina “zarovila” u MESS-ovu arhivu, započevši značajno istraživanje kulturnog fenomena koji je nastao zahvaljujući tome što pojedinci i građani devedesetih godina nisu dozvolili da kultura i umjetnost nestanu.
Tako je prvo nastala izložba Teatar pod opsadom, a potom i istoimena knjiga u kojoj je na jednom mjestu prikupila teatrografske podatke svih ratnih premijera realiziranih u okviru institucionalnih sarajevskih pozorišta i Festivala MESS.
No, njeno istraživanje fenomena kulturnog otpora tu nije stalo, a zaokruženo je knjigom Antiratni teatar u Sarajevu pod opsadom čijom je promocijom zatvoreno 29. izdanje Modula Memorije.
“Prva knjiga – Teatar pod opsadom – je teatrografija, dok je druga knjiga – Antiratni teatar u Sarajevu pod opsadom – jedna vrsta naučno-istraživačkog rada, dakle teorijska knjiga koju sam napisala na osnovu svih istraživanja i te teatrografije. U njoj obrađujem različite segmente teatarskog djelovanja u okolnostima u kojima su tih ratnih godina funkcionisali”, kaže Bajrović Čardaković u razgovoru za Al Jazeeru.
‘Nepropagandno i umjetničko djelovanje’
Pojašnjava da i sam naziv knjige ukazuje na antiratni nepropagandni karakter teatra i općenito kulture u ratnom Sarajevu, kao svjesnom izboru umjetnika da se umjetnošću bore za civilizacijske vrijednosti koje su u tim vremenima bile narušene.
Ne krijući sreću što je promocija održana u sklopu Modula Memorije, ističe da je namjenski upriličena 9. maja, na Dan borbe protiv fašizma, kao simbolička poruka da je upravo taj kulturni otpor koji se dogodio u ratnom Sarajevu svojevrsni otpor fašizmu i zlu kojem su građani i građanke bili izloženi.
“Kulturni otpor i umjetničko djelovanje u Sarajevu pod opsadom bili su svojevrsni način civilizovanog otpora fašizmu i barabarizmu s kojim su građani bili suočeni. To smatram najplemenitijom borbom iz tog perioda“, kaže Bajrović Čardaković.
Knjiga je izdata na bosanskom i engleskom jeziku. Autorica engleskog prijevoda je Nedžla Krnjić, a dizajnerica knjige je Sanja Kulenović.
Važnost kulture sjećanja i suočavanja s prošlošću
Modul Memorije je jedan od najstarijih kulturoloških programa u jugoistočnoj Evropi. Pokrenut je u sklopu Festivala MESS 1995. godine i od tada se kroz umjetničke programe bavi dokumentovanjem prošlosti i kulturom sjećanja.
“U tom kontekstu izuzetno je važna već spomenuta knjiga Antiratniteatar u Sarajevu pod opsadom Hane Bajrović, kojom je zapravo dokumentirano nasljeđe kojeg smo možda svjesni teorijski, ali u praksi nismo imali puno stvari kojima bi tu važnost i znanstveno potkrijepili”, ističe direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković.
Uvjeren je da je djelovanje bosanskohercegovačkog teatra u periodu agresije na BiH i opsade Sarajeva “univerzalni”, a primarno “evropski fenomen”.
“Na taj način važan je i Archipelago projekt. Ukazivanje na rad naših umjetnika je izuzetno bitan dio naše misije i otuda programi autora poput pokojnog Danila Krstanovića, mostarske ratne priče iza koje stoje Vladimir Kolopić i Abid Šarić, rad Aide Šehović, Adnana Hasanovića, ali i knjiga Mirze Čubre o ubijenim novinarima u BiH”, ističe.
“Sa Akademijom VII smo realizirali izuzetne programe kao što je izložba 27 svjetskih fotografa, izložbu Rođeni slobodni fotografkinje Ilvy Njiokiktjien i izložbu Monumental autora Ziyaha Gafića i Tomasa Van Houtryvea o Jerusalemskoj Kupoli na stijeni i NotreDameu. Predstava Hane Rastoder iz Crne Gore o zločinu u Štrpcima, kao i predstava Kym Vercoe o zločinima u hotelu Vilina Vlas nisu samo važni tragovi o ovoj temi, već i umjetnički vrhunske predstave”, dodaje.
Navodi da su posebno značajni oni programi koji pokazuju da “naše iskustvo ima odraz i na vlastitu svijest o bitnosti te da se ne šuti na nepravdu”.
“Među njima su programi poput Priče o ženama sa mora fotografkinja Mahke Eslami i Nyancho NwaNri, kao i programi posvećeni genocidu u Gazi, kao što je projekcija filmova rediteljice Farah Nablusi ili obilježavanje datuma rođenja američke aktivistice Rachel Corrie koja je već odavno simbol borbe za ljudska prava i borbe protiv aparthejda koji se sprovodi u Palestini. Takvi programi ukazuju najviše na to da naše iskustvo treba biti razlog da kao društvo budemo suosjećajniji i svjesni vlastite odgvornosti za sve ono što se događa u svijetu u kojem živimo”, ističe.
Prepoznatljiv program
Kreševljaković ne krije zadovoljstvo realizacijom ovogodišnjeg programa Modul Memorije.
“Ne samo da smo uspjeli prezentirati izuzetno velik broj programa, već se radi o stvarima koje su svojim sadržajem i kvalitetom pokazatelj toga da Modul Memorije postaje prepoznatljiv program”, kaže.
“Posebno je važno da Modul Memorije postaje prepoznatljiv događaj i na međunarodnoj sceni. To je prevashodno zasluga cijele ekipe koja radi na ovom programu i jedne nove energije koja postaje prepoznatljiva”, dodaje.
Napominje da je saradnja koju su ove godine ostvarili sa različitim institucijama – od Akademije VII, Zemaljskog muzeja, Bonjačkog instituta, Memorijalnog centra Sarajevo, Muzeja književnosti, od Doktora bez granica do Preporoda i galerije Manifesto – također izraz otvorenosti ovog programa.
“Naša želja je da se bavljenje kulturom sjećanja kroz umjetnost unutar Modula doživi kao zajednička platforma. Mislim da je važno da BiH i grad Sarajevo budu važan centar ove vrste programa, jer mislim da to Modul Memorije Festivala MESS treba da bude i nadam se da već jeste”, zaključuje Kreševljaković.