AFP: Dvostruki izbori ključni za makedonsku evropsku budućnost

Drugi krug predsjedničkih izbora i parlamentarni izbori koji se u srijedu istovremeno održavaju u Sjevernoj Makedoniji mogli bi biti ključni za nade te države da postane članica Evropske unije, prenosi Hina pisanje agencije AFP.

Povratak na vlast desničarske opozicije značajno bi mogao oživjeti napetosti sa susjednim državama Grčkom i Bugarskom, pri čemu Sofija postavlja uvjete za napredak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije s EU-om.

Desničarska nacionalistička stranka VMRO-DPMNE u dobrom je položaju uoči izbora.

Njena predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova ostvarila je u prvom krugu predsjedničkih izbora prije dvije sedmice značajnu prednost u odnosu na trenutnog predsjednika Stevu Pendarovskog, ali nijedno od njih nije osvojilo potrebnih 50 posto za pobjedu u prvom krugu.

Obećanja desničara

Čelnik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski odbija priznati da je službeni naziv države Sjeverna Makedonija, kako se država zove od 2019. godine što je bio grčki uvjet za makedonsko napredovanje prema euroatlantskim integracijama. To su proveli proeuropski i prozapadni socijaldemokrati (SDSM) koji su na vlasti u Makedoniji od 2017.

Godinu nakon promjene imena Grci su uklonili blokadu i Sjeverna Makedonija je primljena u NATO. Put prema EU-u, međutim, blokira joj Bugarska zbog spora o jeziku i nacionalnom identitetu.

Uz to što se protivi imenu države, Mickoski obećava i čvrst stav u sporu s Bugarima. Otkad je 2017. došao na čelo VMRO-DPMNE-a, obnovio je stranku uzdrmanu bijegom bivšeg čelnika i premijera Nikole Gruevskog, optuženog za korupciju, koji je našao azil u Mađarskoj.

Mickoski je, također, obećao da će prioritet dati ekonomiji i stvoriti desetke hiljada radnih mjesta. To je poruka na koju su osjetljivi brojni birači u siromašnoj zemlji pogođenoj galopirajućom inflacijom.

Etničke tenzije

Tokom posljednje dvije decenije Sjeverna Makedonija izgubila je deset posto stanovništva, zahvaljujući masovnom odlasku prije svega mladih ljudi koji u državi ne vide svoju budućnost.

“VMRO-DPMNE ima veliku prednost i mogućnost dodatno mobilizirati birače”, smatra politički analitičar Xhelal Neziri.

Mickoski je tokom kampanje pribjegavao sve zapaljivijoj retorici na račun DUI-ja, glavne albanske stranke u državi, izazivajući strahove da bi njegovi komentari mogli potkopati krhke međuetničke odnose u zemlji.

Albanci čine više od četvrtine od 1,8 milion stanovnika. Čelnik DUI-ja Ali Ahmeti vodio je kratku oružanu pobunu 2001. kako bi dobio veća prava za Albance.

Od proglašenja nezavisnosti Makedonije 1991, vlade koje su se smjenjivale jedna za drugom respektirale su nepisano pravilo po kojem jedna albanska stranka mora biti uključena u vladinu koaliciju.

Mickoski čelnike DUI-ja naziva “lopovima”.

Deblokiranje pregovora s EU-om

Vladajući socijaldemokrati (SDSM) upozorili su da će ishod izbora biti odlučujući za evropsku budućnost Sjeverne Makedonije, ali ih je uzdrmao poraz u prvom krugu predsjedničkih izbora.

“Ovi izbori praktički će odrediti budućnost Makedonije – idemo li prema progresivnom društvu, prema EU-u ili se okrećemo prošlim vremenima kada smo imali izolaciju i etničke sukobe”, rekao je bivši premijer i čelnik SDSM-a Dimitar Kovačevski.

Svoju političku budućnost SDSM zasniva na obećanju da su njegovi čelnici sposobni deblokirati pregovore o ulasku u EU i riješiti spor s Bugarskom. Sofija je odbila podržati otvaranje pristupnih pregovora između Skoplja i EU-a sve dok Sjeverna Makedonija ne prizna malu bugarsku manjinu u svom Ustavu.

Socijaldemokrati su pokušali unijeti izmjene i dopune u Ustav, ali nisu uspjeli prikupiti potreban dvotrećinski broj glasova jer se VMRO-DPMNE tome protivi. Proteklih godina je VMRO-DPMNE-u porasla popularnost upravo zbog rasta frustracije javnosti sporim procesom pristupanja zemlje Evropskoj uniji.