Al Jazeera imala uvid u dokument: Najvažniji segmenti nacrta Rezolucije o Srebrenici

Rezolucija o Srebrenici kojom se, između ostalog, podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, naći će se na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2. maja, javlja Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

Rezolucija o Srebrenici, u čiji je nacrt Al Jazeera imala uvid, podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995.

Rezolucijom se također bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.

Bez rezerve se osuđuju i radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici.

Rezolucijom je naglašena i važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja i poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici.

Također se potiču sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema primjeni, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde.

Od generalnog sekretara se zahtijeva da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine. Od generalnog sekretara se nadalje traži da svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva skrene pažnju na ovu rezoluciju radi odgovarajućeg poštivanja.

Također poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije te civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti edukacije i podizanja javne svijesti.

Burne reakcije

Predlagači rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda. Sponzori rezolucije su, kako je ranije izvijestio Puljić, SAD, Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Italija, Irska, Lihtenštajn, Bosna i Hercegovina, Nizozemska i Finska.

Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari pozdravio je najavu razmatranja rezolucije o genocidu u Srebrenicu pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, ističući da je rezolucija važna zbog budućnosti te prilika za finalnu potvrdu odnosa civilizacije prema genocidu u Srebrenici.

“U vremenu nestabilnosti i stalnih prijetnji po mir, narušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, rezultati glasanja u Generalnoj skupštini neće samo odrediti odnos međunarodne zajednice prema prošlosti i genocidu u Srebrenici, već će biti putokaz i za to na koga naša zemlja može računati kao partnera i saveznika u vremenima nesigurnosti i prijetnji. To će biti naši saveznici na koje ćemo moći računati u danima i godinama pred nama”, poručili su Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

No, u isto vrijeme je najava rezolucije o Srebrenici izazvala burne reakcije, naročito u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i susjednoj Srbiji.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ocijenio je da će nova rezolucija o Srebrrenici u Generalnoj skupštini UN-a “zakomplikovati odnose” što, smatra on, “Bosna i Hercegovina možda neće preživjeti”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će nakon usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici uslijediti “zahtjevi za ukidanje Republike Srpske i da Beograd plati ratnu odštetu”.

Najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata

U julu 1995. godine, u okviru organizovanog i planiranog napada Vojske Republike Srpske, pod vojnom komandom ratnog zločinca Ratka Mladića, političkom direktivom ratnog zločinca Radovana Karadžića, uz logističku i vojno-policijsku podršku režima u Beogradu, enklava Srebrenica pada u ruke Vojske Republike Srpske.

Tada je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.

Za najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu donio je 14 osuđujućih presuda, dok je Sud Bosne i Hercegovine osudio 25 osoba.

Najvažnije presude iz Haga odnose se na Radovana Karadžića, Ratka Mladića te Jovicu Stanišića i Franka Simatovića koji su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat (UZP).

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu je u martu 2019. objavio pravosnažnu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osudivši ga na doživotnu kaznu za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Osuđen je za genocid počinjen u Srebrenici i druge brojne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, uključujući opsadu Sarajeva.

U junu 2021. je Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) i dugo vremena najtraženiji haški optuženik, pravomoćno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, odnosno za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.