Sarajevski kamerni mješoviti hor ‘Lola’ osvojio tri nagrade u Beogradu

Uprkos svim nedaćama koje prate kulturni, umjetnički i život ozbiljne muzike u Bosni i Hercegovini, postoje pojedinci i grupe koji uspijevaju doći do nagrada, zabilježiti vrhunske rezultate na međunarodnoj sceni i doći u svoju državu puni ponosa, ali i žala što se taj rad i uspjeh ne cijene.

Tako je i sa kamernim mješovitim horom Lola iz Sarajeva koji je ove sedmice na međunarodnom festivalu „Beogradske horske svečanosti“ u glavnom gradu Srbije osvojio tri nagrade – Grand prix, zatim zlatnu medalju sa najviše bodova (98 od 100), te priznanje za najboljeg dirigenta koje je pripalo Josipu Kataviću.

Upravo smo sa Katavićem porazgovarali dok su se vraćali iz srbijanske prijestolnice u Sarajevo. Ističe kako su svi u Loli više nego ugodno iznenađeni postignutim, kako je to sve iznad svih očekivanja, te kako je sve bilo „fenomenalno“.

„Bila je dosta jaka konkurencija u Beogradu, nastupilo je desetak horova, najviše iz regije. Sve je bilo vrhunski organizirano. Bio je i izuzetno jak žiri, sve najjača, eminentna imena što se tiče ozbiljne muzike“, kaže Katavić za AJB.

Stručni žiri

Navodi kako je na čelu stručnog žirija bila Darinka Matić-Marović, svjetski poznata i veoma cijenjena dirigentica, a tu su bili i Snežana Savičić Sekulić (primadona beogradske opere), Dragana Jovanović (dirigentica), Arsen Čarkić (pijanista), Vesna Šolc (dirigentica), Aleksandar Sedlar (kompozitor i dirigent), te pijanista i kompozitor Vasil Hadžimanov.

Na festivalu su izvođene numere svjetovne i duhovne muzike, a „Lolin“ hor je u oba segmenta nastupio sa po pet numera.

„Bilo je veoma naporno. Imali smo jak i težak program, od klasike, klasičnih kompozitora, starih majstora, pa do modernih kompozitora. Sve su to bile isključivo kompozicije koje su pisane za hor“, navodi Katavić.

Kamerni mješoviti hor Lola je relativno „mlad“ kolektiv u bh. kulturno-umjetničkom svijetu.

„Pa, Lola postoji od januara 2015. godine. Prije sam vodio interreligijski hor Pontanima. Kako smo se razišli sa Pontanimom, tada smo osnovali ovaj hor. Prihvatili su nas u Kulturno-umjetničkom društvu Lola i djelujemo u okviru društva“, ističe sagovornik Al Jazeere.

Osam nagrada

U nepune četiri godine hor je osvojio osam međunarodnih nagrada, medalja i priznanja.

„Na ‘Majskim muzičkim svečanostima’ u Bijeljini 2015. smo dobili zlatnu medalju, kao pobjednici u kategoriji mješovitih horova. Onda smo 2017. u Tuzli na internacionalnom horskom šampionatu Lege Artis dobili tri prve nagrade – za najbolju izvedbu bh. autora, kao najbolji hor u kategoriji i nagradu publike. U septembru prošle godine smo u Negotinu u Srbiji, na 52. Mokranjčevim večerima osvojili drugo mjesto u natpjevavanju horova. Uz ove tri nagrade – ukupno osma nagrada“, ponosno govori Katavić.

Taj entuzijazam i ponos polako nestaje sa rečenicom: „Nema se para, pa se ne može više ići, moglo bi biti nagrada i više“ jer je u BiH trenutno, za razvoj ovakve vrste muzike – katastrofalno stanje.

„Moje lično mišljenje, a mnogi ga dijele, je da je katastrofalno stanje. Niko ništa ne pomaže, desi se povremeno neki donator, ali to nisu neke velike cifre. KUD se nekako snalazi, a to je posebna tema. Nema tu skoro pa nikakve podrške, sve na pojedinačnom nivou, a gdje god krenete da održite koncert ili neki nastup morate pokriti sve troškove puta, smještaja, hrane, kotizacije“, dodaje on.

Na upit o poređenju sa situacijom u regiji, Katavić kaže kako je velika razlika jer tamo se plaća sve, dok su ovdje društva primorana da se bore kako znaju i umiju – poznanstvima, molbama, simboličnim članarinama i donacijama.

„Društvo dobije nešto od saveza društava, ponešto od kantona, ali je sve to nedovoljno za društvo od približno 500 članova kao što je Lola koja radi 73 godine“, dodaje.

Teže nego nakon rata

Već dugo se bavi ovim poslom, u ratu je bio pomoćni dirigent u HKD Napredak, šest godina je vodio hor Opere, bio u raznim KUD-ovima kao što su Seljo, Proleter… Postratne 1996. godine osnovao je Pontanimu, gdje je bio sve do prije tri godine kada su se razišli.

Sada je, kako kaže, daleko teže za horove koji se bave ozbiljnom muzikom.

„Puno je lakše onda bilo, bilo je više novca i organizacija koje su bile oduševljene našim radom i pomagale. No, nažalost, i tada i sada je uvijek isto sa našim institucijama, to je sve nedovoljno i nedostatno“, kaže Katavić, te kako je budućnost, kao i u drugim sferama bh. društva, teška i neizvjesna.

Ipak, uprkos tome, dirigent Lole kaže kako ima velikih planova.

„Sada nakon Beograda imamo veliki broj poziva na sve strane, ali opet sve zavisi od novaca – koliko para toliko muzike“, govori uz osmijeh.

Izvor: Al Jazeera