Revolucija gladi prijeti Egiptu

Piše: Abdullah al-Hamid

KAIRO – U zapadnom dijelu glavnog egipatskog grada Kaira nedavno je otvoren najmoderniji i najveći tržni centar u Egiptu,  „Mall of Egypt“. Pojedini građani, poput Hishama, koji je upravo završio s klizanjem na ledenoj površini u ovom centru, mogu priuštiti 800 egipatskih funti (oko 40 dolara) za ovakvu rekreaciju. U isto vrijeme ‘M’, koji živi u kvartu Nasr City u istočnom Kairu, jedva savladava svoju srdžbu dok uzvikuje: „Ne mogu nahraniti svoju djecu!“.  

Riječi poput ovih odjekuju u nekoliko egipatskih pokrajina, nakon što je ministar za snabdijevanje donio odluku o smanjivanju subvencija za hljeb pekarama. Građani su blokirali glavne puteve i željeznice te zadržali direktora Ureda za snabdijevanje u Desouku na sjeveru grada. 

Snage sigurnosti sukobile su se s demonstrantima u nekoliko pokrajina. U Aleksandriji su se snage sigurnosti povukle pred demonstrantima koji su uzvikivali „Mi smo mrtvi, mrtvi!“, prema riječima svjedoka za Al Jazeeru.  

Jedan broj stanovnika okupio se i u četvrti Al-Sadis u gradu 6. oktobar, gdje su protesti trajali danima, zbog odluke da se smanji broj vekni hljeba koje se daju korisnicima socijalnih kartica, kažu svjedoci.

Uvjeti MMF-a

Predsjednik stranke Demokratska generacija Naji al-Shihabi smatra da je nova kriza zbog hljeba rezultat vladinog povinovanja uvjetima MMF-a koji insistira da siromašni plate račun saniranja deficita u BDP-u države pod parolom ekonomskih reformi. 

Demonstracije su prvi stvarni protesti od usvajanja teških ekonomskih odluka prije nekoliko mjeseci, jer su one direktno ugrozile živote ljudi, kaže on. Apelirao je na vladu da poništi „katastrofalne“ odluke, jer ih ljudi ne mogu prihvatiti, zbog čega bi se demonstracije mogle samo povećati.

Politički kolumnista i analitičar Osama Haytamy smatra da protesti predstavljaju nagovještaj tzv. “revolucije gladnih”, ali je rekao da vlada može apsorbirati taj bijes, a zatim ga i suzbiti, pogotovo što se ovaj problem i dalje tiče ograničenog broja ljudi i pojedinih područja. Problem još nije zahvatio sve kategorije koje imaju pravo na ovakvu vrstu socijalne podrške, čiji je broj veći od 70 miliona građana.    

Haytamy dodaje da su protesti uslijedili kao neorganizirana reakcija naroda i da iza njih ne stoje nikakve organizacije ili političke snage koje su u stanju da upravljaju demonstracijama i usmjeravaju ih.

Kaže da je većina političkih snaga uspavana zbog oštrih sigurnosnih mjera, što političke snage čini neodlučnim u pogledu toga kako da se odnose prema ovim demonstracijama. Stoga vlada djeluje na dva nivoa: prvi je sigurnosne prirode, što je učinila kada je uhapsila jedan broj učesnika u demonstracijama, dok je drugi proceduralne prirode i očituje se u poduzimanju brzih koraka kako bi se uklonila napetost i riješila situacija.

Izvinjenje građanima

Međutim, novinar i aktivist Ahmed Abdel Aziz smatra kako ovaj događaj ima veliki značaj i predstavlja kvalitetan pomak, budući da se radi o velikom narodnom pokretu koji proizilazi direktno iz nevolje građana. Ističe da veliki broj ljudi u Egiptu više nije u stanju da podnese dodatni pritisak na svoju egzistenciju i da se nalaze na rubu eksplozije.  

 „Protesti su se brzo proširili na više provincija, što pokazuje da se javljaju i neke druge posljedice i da nije riječ samo o hljebu. Ljudi su slomili barijeru straha, javnost je postala hrabrija i odlučnija. To bi mogao biti uvod za revoluciju u slučaju da se pojave i druge krize, poput krize s lijekovima ili drugim namirnicama koje se dijele preko socijalnih kartica“, dodaje on.

Abdel Aziz smatra da od političkih snaga zavisi na koji način će se iskoristiti srdžba naroda i u kojoj mjeri su organizirani i spremni voditi javnost, ali i od utjecaja njihovog diskursa na ljude. Pored toga, trebaju se prezentirati alternativna rješenja kako bi se emocije pretočile u stvarnost. 

Kada je riječ o zvaničnim reakcijama, ministar za snabdijevanje Ali Moslehi uputio je izvinjenje egipatskom narodu, obećavši da će za manje od 48 sati problem s hljebom biti riješen.

Alaa Ezz, generalni sekretar Privredne komore, rekao je da izazivanje polemika o smanjivanju broja vekni hljeba po glavi stanovnika (sa pet na tri) ima za cilj nanijeti štetu egipatskoj ekonomiji. U svojim izjavama za egipatsku televiziju negirao je da je izdao bilo kakve upute o smanjivanju količine hljeba koji se daje korisnicima socijalnih kartica.

Izvor: Al Jazeera