SAD stavile Ramzana Kadirova na listu sankcija
Sjedinjene Američke Države stavile su čečenskog lidera Ramzana Kadirova na listu sankcija, saopštilo je večeras američko ministarstvo finansija.
- U ruskim raketnim udarima na grad Krivij Rih pogođeni su vodovod i brana, nakon čega se rijeka izlizla iz korita, a njen nivo povećao.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa kineskim liderom Xi Jinpingom u uzbekistanskom grad Samarkandu.
- U ruskim raketnim udarima na grad Krivij Rih pogođeni su vodovod i brana, nakon čega se rijeka izlizla iz korita, a njen nivo povećao.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa kineskim liderom Xi Jinpingom u uzbekistanskom grad Samarkandu.
- Neke ruske snage pobjegle su pred ukrajinskom vojskom u ‘očiglednoj panici’, ostavljajući iza sebe ključnu opremu, objavilo britansko Ministarstvo odbrane.
Više informacija slijedi u nastavku:
SAD stavile Kadirova na listu sankcija
Sjedinjene Američke Države stavile su čečenskog lidera Ramzana Kadirova na listu sankcija, saopštilo je večeras američko ministarstvo finansija.
Osim Kadirova, SAD su stavile na crnu listu i njegovu suprugu Medni Kadirovu, djecu Ajšat, Kadižat i Tabarik, prenio je TAS S.
Kao dodatak, na listu su stavljeni Fatima Kazujeva i Aminat Ahmadova, jer su “povezane” sa Ramzanom Kadirovom.
Američka vlada kritizirala sastanak ruskog i kineskog predsjednika
Američka vlada kritizirala je sastanak kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskoga Vladimira Putina.
Putin i Xi sastali su se na rubu samita Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Samarkandu u Uzbekistanu, što je bio prvi njihov sastanak od ruske invazije na Ukrajinu.
“Sada ne bi trebalo poslovati s gospodinom Putinom kao inače, s obzirom na to što je učinio u Ukrajini”, kazao je John Kirby, koordinator za strateške komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost.
“Cijeli bi se svijet trebao suprotstaviti onome što gospodin Putin čini”, dodao je.
Putin je osudio pokušaje zapada da stvori “jednopolarni svijet” a Xi je Putinu rekao da Kina želi preuzeti svoju ulogu “velike sile” s Rusijom.
Kirby je upozorio da “Kina mora odlučiti”. Iako uzima u obzir da Kina nije osudila rusku invaziju, kazao je da također da Kina nije niti dala svoju podršku Rusiji.
Kinezi “nisu odlučili niti prekršiti sankcije niti materijalno pomoći gospodinu Putinu”, kazao je Kirby.
Sastanak dvaju predsjednika važniji je Putinu, “budući da je on pod pritiskom u Ukrajini” zbog vojnih neuspjeha, ocijenio je Kirby.
Putin tvrdi da je moguće opskrbljivati Pakistan plinom
Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je rekao da su moguće pošiljke plina Pakistanu za što je dio infrastrukture već spreman, prenosi novinska agencija RIA o sastanku čelnika Rusije i Pakistana u Uzbekistanu.
Putin i pakistanski premijer Šebaz Šarif sastali su se u četvrtak na marginama skupa Šangajske organizacije za suradnju u Samarkandu.
„Premijer je ponovio pakistansku predanost bliskoj suradnji s Rusijom kako bi se ona dodatno proširila i ojačala u svim područjima od dobrobiti za obje strane, uključujući sigurnost hrane, trgovinu i investicije, obranu i sigurnost“, saopćio je Šarifov ured.
Dogovorili su da će skori sastanak međuvladine komisije održati u Islamabadu.
Dugo odgađani plinovod do Pakistana, poznat i pod nazivom Sjever-Jug, bit će izgrađen u saradnji s ruskim tvrtkama.
Dvije države još 2015. dogovorile su izgradnju 1,1 hiljadu kilometara dugog plinovoda koji bi prevozio LNG plin iz obalnog Karachija do postrojenja u Pandžabu, na sjeveroistoku zemlje.
Godišnji kapacitet tog plinovoda iznosio bi 12,4 milijardi kubnih metara, s mogućnošću proširenja do 16 milijardi. To je otprilike 4 i pol puta manja količina nego što je Rusija slala Evropi samo kroz plinovod Sjeverni tok 1 koji ima kapacitet do 55 milijardi metara kubnih, stoji na službenoj stranici plinovoda.
Plinovod u Pakistanu trebao je biti lansiran 2020., no odgođen je pošto je Rusija morala zamijeniti prvotnog sudionika, pogođenog zapadnim sankcijama.
G7: Pojačati napore da Rusija ne profitira od rata u Ukrajini
Ministri trgovine Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja – G7 saopštili su danas na sastanku u Njemačkoj da žele jačati napore kako bi spriječili Rusiju da ekonomski “profitira” od rata u Ukrajini.
“Zadržat ćemo i pojačat ćemo koordinirane napore da spriječimo Rusiju da profitira od svoje protivpravne agresije i da smanjimo njenu sposobnost da nastavi rat”, naveli su ministri poslije dvodnevnog sastanka.
G7 čine Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija, Japan, SAD i Kanada.
Zelenski: Protivvazdušna odbrana prioritet za Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da su sistemi za protivazdušnu odbranu prioritet za njegovu zemlju dok pokušava da se zaštiti od ruskih napada.
Zelenski je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Layen u Kijevu, istakao da Ukrajina još nije dobila pozitivan odgovor Izraela o mogućoj nabavci protivvazdušnih sistema, prenosi Reuters.
On je naveo da sistemi za protivvazdušnu odbranu, koje su obećali Njemačka i SAD, još nisu stigli u Ukrajinu.
Von der Layen je rekla da EU treba da učini što je više moguće da osigura Ukrajini “više posla i više prihoda”.
Ona je istakla da je impresionirana brzinom kojom Ukrajina napreduje u nastojanju da postane članica Evropske unije.
Lambrecht: Šaljemo Ukrajini dva višecjevna raketna bacača
Njemačka će Ukrajini isporučiti još dva višecjevna raketna bacača, izjavila je danas ministrica odbrane Christine Lambrecht.
“Odlučili smo da Ukrajini isporučimo još dva višecjevna raketna bacača MARS II, uključujući i 200 raketa”, rekla je ona na konferenciji Bundeswera, dodajući da se očekuje da obuka ukrajinskih operatera počne u septembru, prenosi Reuters.
Lambrecht je dodala da će u Ukrajinu poslati 50 oklopnih transportera Dingo, koje je njemačka vojska često koristila tokom operacije NATO u Afganistanu.
Ministrica je takođe rekla da je dogovor o kružnoj razmjeni borbenih vozila pješadije sa Grčkom i Ukrajinom skoro završen, što znači da će Njemačka uskoro Grčkoj predati 40 BMP-1 Marder, dok će Grčka zauzvrat predati Ukrajini 40 svojih BMP-1 proizvedenih u Sovjetskom Savezu.
Izvoz ruskog plina u EU u ovoj godini manji za trećinu
Rusija će ove godine u EU izvesti 50 milijardi kvadratnih metara manje plina nego u 2021., izjavio je potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak, prema novinskoj agenciji Interfax, što bi značilo da će se isporuke smanjiti za trećinu.
Prošle je godine Rusija u EU otpremila oko 150 milijardi kvadratnih metara plina.
Ruski izvoz energenata u Evropu znatno se smanjio u ovoj godini zbog strogih kaznenih mjera kojima je Zapad reagirao na rusku invaziju na Ukrajinu i zatvaranja ruskog plinovoda Sjeverni tok 1 nakon problema s povratom opreme poslane na servis u Siemens Energy.
Isporuke je smanjila i ukrajinska blokada tranzitne točke Sohranivka zbog, kako je objasnio operater ukrajinskog plinskog sustava GTSOU ruskog preusmjeravanja plina u pobunjeni Luhansk, i rusko zatvaranje cjevovoda Yamal kojim plin stiže u Poljsku.
Rusija je prije invazije podmirivala oko 40 posto evropske potražnje za plinom, a taj je udio u međuvremenu pao na devet posto.
Ruski Gazprom saopćio je u četvrtak da je njegov izvoz prirodnog plina u zemlje izvan Zajednice Neovisnih Država (ZND) od početka godine do 15. septembra smanjen za 38,8 posto, na 84,8 milijardi prostornih metara.
Rusija kaže da su američke rakete dugog dometa Ukrajini ‘crvena linija’
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će SAD, ako odluči dostaviti Kijevu rakete dugog dometa, preći “crvenu liniju” i postati “učesnik sukoba”.
Na brifingu, glasnogovornica ministarstva Maria Zaharova istaknula je da Rusija “zadržava pravo odbrane svoje teritorije”.
Washington je opskrbio Ukrajinu s naprednim raketama koje mogu pogoditi ciljeve udaljene do 80 kilometara i dosad se suzdržavao da javno objavi da će poslati raktete s dvostruko većim dometom.
Američki dužnosnici kažu da je Ukrajina obećala da neće koristiti američke rakete za napad na ruski teritorij.
“Ako Washington odluči opremiti Kijev projektilima dužeg dometa, tada će preći crvenu liniju i postati izravan učesnik sukoba”, rekla je Zaharova.
Ukrajina je tražila i dobila velike količine oružja od SAD-a i drugih zapadnih saveznika kako bi se odbranila od ruskih snaga koje su poslane u Ukrajinu u februaru.
Putin rekao Xiju da Rusija cijeni ‘uravnoteženu poziciju’ Kine po pitanju Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Put rekao je kineskom lideru Xi Jinpingu da Moskva podržava politiku ‘jedne Kine’ te da se protivi “provokacijama” SAD-a u Tajvanskom moreuzu, te je dodao da Rusija cijeni “uravnoteženu poziciju” Kine po pitanju Ukrajine.
Dvojica lidera srela su se na marginama sastanka Šangajske organizacije za saradnju u Uzbekistanu, što je bio prvi njihov susret licem u lice otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen doputovala u Kijev
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen doputovala je u Kijev.
Ona je najavila da će razgovarati sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim i premijerom Denisom Šmihalom o evropskim integracijama Ukrajine.
“U Kijevu treći put. Toliko toga se promijenilo. Ukrajina je sada kandidat za članstvo u EU”, navela je ona na Twitteru po dolasku u Kijev.
🇺🇦 In Kyiv, for my 3rd visit since the start of Russia’s war.
So much has changed.
Ukraine is now a 🇪🇺 candidate.I’ll discuss with @ZelenskyyUa and @Denys_Shmyhal how to continue getting our economies and people closer while Ukraine progresses towards accession. pic.twitter.com/zs9tMm0Mx1
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) September 15, 2022
Britanija: Neke ruske snage pobjegle pred ukrajinskom vojskom u ‘očiglednoj panici’
Ukrajinske snage nastavljaju uspostavljati kontrolu na teritorijama koje je zauzela u Harkovskoj oblasti, navelo je britansko ministarstvo odbrane u dnevnom izvještaju.
Također se dodaje da su neke ruske snage pobjegle pred ukrajinskom vojskom u “očiglednoj panici”, ostavljajući iza sebe ključnu opremu.
Nakon ruskih napada na vodovod u Krivij Rihu, rijeka probila branu i izlila se iz korita
Stanovnici u centralnoj Ukrajini bore se za očuvanje vodovodnog sistema nakon što su ruske snage na njega ispalile rakete.
Krivij Rih, najveći grad u centralnoj Ukrajini, koji je prije rata brojao oko 650.000 stanovnika, pogodilo je u srijedu osam krstarećih raketa, kazali su ukrajinski dužnosnici.
”Uništena je vodna pumpa. Rijeka je probila branu i izlila se iz korita. Stambene zgrade su samo nekoliko metara udaljene od rijeke”, napisla je na Twitteru zastupnica u ukrajinskom parlamentu Inna Sovsun
Institut za proučavanje rata (ISW) naveo je da snimak nakon napada ukazuje na to da se rijeka podigla za 2,5 metra.
Raketni udari pogodili su branu akumulacije Karačunov, rekao je Zelenski u videu objavljenom u četvrtak rano ujutro. Vodovodni sistem nije bio objekt od vojne važnosti, stotine hiljada civila svakodnevno ovise o njemu, dodao je.
Video poruka ukrajinskog predsjednika objavljena je nakon njegovog povratka u Kijev, gdje je stigao iz regije Harkov.
Putin stigao u uzbekistanski grad Samarkand uoči sastanka sa kineskim kolegom Xi Jinpingom
Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u uzbekistanski grad Samarkand uoči sastanka sa kineskim kolegom Xi Jinpingom, javlja Reuters.
Putin i Xi sastat će se danas, dok se u Uzbekistanu održava sastanak Šangajske organizacije za saradnju, regionalne sigurnosne grupe.
Dok se lideri pripremaju za razgovore, Kina i Rusija su također održale zajedničke pomorske vježbe na Pacifiku.