Kremlj smatra ‘neprihvatljivim’ ograničenje cijene plina
Ministri energetike država članica EU-a dogovorili su u ponedjeljak ograničenje cijena plina.
- Rusija je u ranim jutarnjim satima napala Ukrajinu sa 35 kamikaza dronova, koji su pogodili kritičku infrastrukturu u Kijevu i cijeloj oblasti.
- Britanski premijer Rishi Sunak trebalo bi da najavi isporuku velike količine artiljerijske municije Ukrajini u ponedjeljak tokom sastanka s liderima Sjeverne Evrope, Baltika i Holandije u Latviji.
- Rusija je u ranim jutarnjim satima napala Ukrajinu sa 35 kamikaza dronova, koji su pogodili kritičku infrastrukturu u Kijevu i cijeloj oblasti.
- Britanski premijer Rishi Sunak trebalo bi da najavi isporuku velike količine artiljerijske municije Ukrajini u ponedjeljak tokom sastanka s liderima Sjeverne Evrope, Baltika i Holandije u Latviji.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi se sastati s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u svojoj prvoj posjeti Bjelorusiji nakon nekoliko godina.
U nastavku čitajte najvažnije vijesti iz Ukrajine:
Putin: Rusija nije zainteresovana da ‘proguta’ Bjelorusiju
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija nije zainteresovana da “proguta” Bjelorusiju.
To nije svrsishodno, saradnja Moskve i Minska leži u koordinaciji ekonomskih pitanja, kao i u drugim integracionim savezima, dodao je Putin, prenio je Sputnjik.
Izjave na temu da neko želi nekoga da “proguta” su besmislice, istakao je predsjednik Rusije.
“To su pokušaji onih koji nam ne misle dobro da uspore naš proces integracije”, dodao je Putin.
Kremlj smatra ‘neprihvatljivim’ ograničenje cijene plina
Kremlj je u ponedjeljak ocijenio “neprihvatljivom” odluku EU-a o ograničenju cijene plina.
“To je kršenje tržišnog procesa formiranja cijena”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenijele su ruske novinske agencije.
“Svaka referenca na ‘ograničenje’ (cijena) je neprihvatljiva”, naglasio je.
Ministri energetike država članica EU-a dogovorili su u ponedjeljak ograničenje cijena plina.
Oni su odlučili da se mehanizam za ograničenje aktivira kada cijena dosegne 180 eura po megavat satu i 35 eura više od referentne cijene LNG u razdoblju od tri dana uzastopno, rekli su diplomatski izvori.
Protiv toga plafona bila je jedino Mađarska, Austrija i Nizozemska su bile suzdržane, a Njemačka je podržala. Sve te zemlje ranije su se protivile intervenciji na tržištu plina i ograničenju cijena.
Mehanizam će se moći pokrenuti od 15. februara sljedeće godine.
Kanada će zaplijeniti imovinu sankcionisanog ruskog oligarha Abramoviča
Kanadska vlada saopćila je u ponedjeljak da će započeti proces zapljene i oduzimanja 26 miliona dolara od Granite Capital Holdings Ltd, kompanije u vlasništvu sankcionisanog ruskog oligarha Romana Abramoviča.
Ovo je prvi slučaj da kanadska vlada koristi nove ovlasti za pljenidbu imovine koja pripada sankcionisanim pojedincima, navodi se u saopćenju ministarstva vanjskih poslova.
Ministrica vanjskih poslova Melanie Joly sada će razmotriti podnošenje sudskog zahtjeva za oduzimanje imovine, a ako uspije, prihod bi se mogao koristiti za obnovu Ukrajine i kompenzaciju žrtvama ruske invazije.
Joly je rekla da će “Kanada nastaviti pritiskati ruski režim i one koji su imali koristi od Putinove barbarske invazije na Ukrajinu”.
Predstavnici Granite Capital Holdingsa ili Abramoviča nisu bili dostupni za komentar, navodi Reuters.
Ruski oligarsi saučesnici su u invaziji i Kanada “neće biti utočište za njihovu nezakonito stečenu dobit”, rekla je u izjavi kanadska ministrica finansija Chrystia Freeland.
Kanada je uvela sankcije za više od 1.500 pojedinaca i subjekata iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije od početka invazije 24. februara.
Lukašenko: Rusija i Bjelorusija prevazišle moguće negativne posljedice sankcija
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je danas da su zahvaljujući zajedničkim koracima Rusija i Bjelorusija uspjele da prevaziđu moguće negativne posljedice zapadnih sankcija.
“Zahvaljujući zajedničkim koracima generalno smo uspjeli da prevaziđemo moguće negativne efekte sankcija.
Bjelorusija i Rusija su uradile dobar posao usvajanjem zajedničkih programa.
Postoje određeni pomaci u skoro svim oblastima”, rekao je Lukašenko tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Minsku.
Lukašenko je naglasio da će rješavanje osetljivih ekonomskih pitanja od kojih zavisi dobrobit građana Rusije i Bjelorusije su apsolutni prioriteti vlade dvije zemlje.
Istakao je i da su se među pitanjima tokom razgovora na najvišem nivou između Minska i Moskve našla i ona koja se tiču odbrane i bezbjednosti.
Bjeloruski predsjednik je tokom sastanka izrazio nadu da će se konstruktivni dijalog o bezbjednosti sa Zapadom nastaviti.
„Rusija i Bjelorusija otvorene su za dijalog sa drugim državama, uključujući i evropske.
Nadam se da će se uskoro tamo čuti glas razuma i da ćemo preći na konstruktivnu diskusiju o zajedničkoj bezbjednosti i budućem svjetskom poretku“, rekao je Lukašenko.
Putin u Bjelorusiji sa Lukašenkom
Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je danas u Bjelorusiju na sastanak sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom, saveznikom u sukobu u Ukrajini, u trenutku kada Kijev strahuje od mogućeg napada sa bjeloruske teritorije 2023. godine.
Ruska javna televizija prikazala je Putina kako izlazi iz aviona i kako ga toplo pozdravlja Lukašenko i odbor za doček na aerodromu.
Putinova posjeta Minska, prva od 2019. godine, odvija se u vreme kada ukrajinske vlasti kažu da strahuju da bi početkom 2023. mogla da se organizuje ruska ofanziva na Kijev koja bi bila pokrenuta sa bjeloruske teritorije, ponavljajući scenario od početka invazije 24. februara.
Zabrinutosti je dodatno pothranila današnja objava ruske vojske da će učestvovati u “taktičkim” manevrima u Bjelorusiji, posle objave u oktobru o formiranju zajedničkih snaga od više hiljada ljudi.
Rusija: Grčko snabdijevanje Ukrajine sistemom S-300 neprijateljski čin
Rusija smatra grčko snabdijevanje Ukrajine sistemima protivvazdušne odbrane S-300 “neprijateljskim” činom prema Moskvi, izjavila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova te zemlje Marija Zaharova.
“Smatramo provokativne planove za snabdijevanje kijevskog režima S-300 i drugim sistemima protivvazdušne odbrane ruskog (ili) sovjetskog tipa otvoreno neprijateljskim prema Rusiji”, saopćila je Zaharova.
Ona je istakla da Atina izražava spremnost da pošalje S-300 sa Krita u Ukrajinu. Zaharova tvrdi da Grčka nije zabrinuta zbog rizika da bude “direktni saučesnik” Ukrajine u ratu s Rusijom, prenosi Anadolija.
“Postoji potpuna ravnodušnost grčke strane prema međunarodnim ograničenjima trgovine oružjem”, dodala je, ističući da će svu vojnu opremu koja se šalje u Ukrajinu pratiti i uništavati ruska vojska.
Zelenski od Zapada traži više naoružanja
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se obratio čelnicima zemalja Zajedničkih snaga za brzo djelovanje (JEF) predvođenih Velikom Britanijom i od njih zatražio dostavu sistema protuzračne odbrane njegovoj zemlji kako bi se odbranila od Rusije.
Samit JEF-a odvija se u Rigi, u Latviji, a osim Britanije tu grupu čine i Danska, Island, Litvanija, Latvija, Estonija, Norveška, Finska, Švedska i Nizozemska.
“Molim vas da povećate mogućnost dostave protuzračnih sistema našoj zemlji i tako pomognete da naši partneri ubrzaju donošenje relevantnih odluka”, rekao je Zelenski britanskom premijeru Rishiju Sunaku u videopozivu, prenose agencije.
Zapadni saveznici pod vodstvom SAD-a od samog početka podržavaju Ukrajinu i vojno i finansijski. Kijev je već primio znatnu vojnu pomoć, uključujući i sisteme protuzračne odbrane te ostalo naoružanje, ali ističe da to još uvijek nije dovoljno da bi se uspješno suprotstavila Rusiji.
Osim Sunaku, Zelenski se s istom molbom obratio ministrima odbrane Nizozemske, Švedske, Litvanije i Danske, tražeći od njih tenkove, topničke sisteme Archer, projektile Nasam i Stinger te samohodne carske haubice, tzv. Caeser Howitzer.
Bjelorusija: Završena iznenadna provjera borbene gotovosti
Oružane snage Bjelorusije su uspješno završile iznenadnu provjeru borbene gotovosti, saopćilo je Ministarstvo odbrane Bjelorusije putem Telegrama.
“Oružane snage su završile sve aktivnosti vezane za provjeru borbene gotovosti, koje je vodio državni sekretar Vijeća sigurnosti Aleksandar Volfovič,” navodi se u saopćenju ministarstva, prenosi TASS.
Provjeru borbene gotovosti je naredio predsjednik Bjelorusije i vrhovni komandant oružanih snaga Aleksandar Lukašenko.
Zelenski: Ukrajinska vojska zadržala kontrolu nad Bakhmutom uprkos ruskim napadima
Predsjednik Ukrajine Volidimir Zelenski rekao je da oružane snage njegove zemlje i dalje imaju kontrolu nad Bakhmutom uprkos napadima ruskih snaga.
“Mi čuvamo grad, iako okupatori čine sve da tamo ne ostane nijedan neoštećen zid”, rekao je Zelenski u videoobraćanju.
On je rekao da je bakhmutski pravac ključan, dodajući da su ukrajinski vojni zvaničnici i on imali sastanak kako bi detaljno ispitali situaciju u oblastima Donjecka i Luganska.
Na južnom frontu, Zelenski je rekao da ukrajinska vojska postepeno smanjuje potencijal ruskih snaga u regijama Zaporožja i Hersona, prenosi Anadolija.
Ukrajinski lider je pozvao je da se Ukrajini osigura dovoljno modernijih sistema protivvazdušne odbrane.
“Spremamo se za sve moguće scenarije odbrane”, naglasio je Zelenski govoreći o važnosti zaštite ukrajinske granice s Rusijom i Belorusijom.
Zelenski je rekao i da je došlo do ozbiljnih nestanka struje zbog ruskih raketnih napada na energetsku infrastrukturu u Ukrajini 16. decembra.
Dodao je da, zahvaljujući radovima, tokom vikenda struju ponovo ima oko devet miliona potrošača u Ukrajini.
Kijev: Ruski napad dronovima nanio značajnu štetu
Ruski napad dronovima nanio je značajnu štetu u Kijevskoj oblasti, neki dijelovi su bez struje, izjavio je guverner Kijevske oblasti Oleksij Kuleba.
Rusija je u ranim jutarnjim satima napala Ukrajinu sa 35 kamikaza dronova, koji su pogodili kritičku infrastrukturu u Kijevu i cijeloj oblasti.
Radi se o trećem ruskom napadu na Kijev u roku od šest dana.
Oslobođeni ruski trgovac oružjem Viktor But posjetio Lugansk
Ruski trgovac oružjem Viktor But, nedavno oslobođen iz zatvora u SAD-u, posjetio je Lugansk u istočnoj Ukrajini, koji je pod kontrolom ruskih trupa, prenosi TASS.
But je u subotu prisustvovao otvaranju lokalnog ogranka Liberalno-demokratske partije Rusije, bliske Kremlju, u koju se učlanio odmah nakon povratka u Rusiju.
Liberalne demokrate je vodio Vladimir Žirinovski sve do svoje smrti u aprilu, a sadašnji predsjednik Leonid Slucki se pridružio Butu na putovanju u Lugansk. But i Slucki su izrazili uvjerenje o “vječnom jedinstvu Donbasa sa Rusijom” i nadu da će “ljudi u regionu uskoro živjeti mirno, bez straha za svoje živote”.
Ukrajina izabrala predstavnika za Euroviziju u kijevskoj podzemnoj stanici
Ukrajina je izabrala predstavnika za takmičenje za pjesmu Eurovizije (ESC) u subotu navečer u kijevskoj podzemnoj stanici pretvorenoj u sklonište od bombi u ratu.
Na takmičenju je pobijedila grupa Tvorchi, navodi se na službenim stranicama ESC-a.
Više informacija na ovom linku.
Zelenski: Spremamo se za sve moguće scenarije sa Bjelorusijom
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je njegova zemlja spremna za sve moguće odbrambene scenarije protiv Moskve i njenog saveznika Bjelorusije, u trenutku kada ruski predsjednik Vladimir Putin putuje u Minsk, a ruske trupe koje su tamo stacionirane vrše pripreme za vježbe.
Zvaničnici u Kijevu mjesecima upozoravaju da bi susjedna Bjelorusija mogla da se pridruži ruskim snagama i ponovo posluži kao lansirna platforma za novi napad i formiranje drugog fronta u višemjesečnom ratu, prenosi Reuters.
“Zaštita granice, kako sa Rusijom tako i sa Bjelorusijom, stalni je naš prioritet. Spremamo se za sve moguće odbrambene scenarije”, rekao je Zelenski nakon sastanka vojnog vrha Ukrajine u nedkelju.
Putin danas dolazi u Bjelorusiju, nakon više od tri godine, a Kremlj je to najavio kao radnu posjetu bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku.
Ruske trupe smještene u Bjelorusiji započinju vojne vježbe
Ruske trupe koje su u oktobru premještene u Bjelorusiju započet će taktičke vojne vježbe, saopćilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
“Nakon obavljenih taktičkih vježbi će komanda iznijeti završnu procjenu borbene gotovosti i spremnosti jedinica”, saopćilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Iz saopćenja ne proizilazi kada i gdje u Bjelorusiji će se održati ove vojne vježbe.
Rusija je u oktobru poslala oko 9.000 vojnika u Bjelorusiju, prenosi Interfaks.
Ukrajina: Nekoliko eksplozija odjeknulo u Kijevu
Nekoliko eksplozija odjeknulo je u Kijevu, objavio je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko.
“Nekoliko eksplozija se čulo u distriktima Solomjanski i Ševčenkovski”, naveo je Kličko na Telegramu.
Istakao je da su u napadima oštećeni objekti ključne infrastrukture, prenosi Anadolija.
“Inženjeri energetike i grijanja rade na brzoj stabilizaciji situacije sa snabdijevanjem energijom i toplotom”, rekao je Kličko.
Dodao je da za sada nema prijavljenih žrtava te da su ljekarski timovi na terenu.
Kijevski guverner Oleksij Kuleba takođe je na Telegramu potvrdio da su ruske snage jutros izvele napade dronom na Kijev.
U Kijevu vanredna isključenja struje nakon ruskog napada dronovima
U Kijevu su uvedena vanredna isključenja struje nakon ruskog napada dronovima, u kojem je oštećena infrastruktura, saopćio je operater YASNO.
Prethodno su vlasti Kijeva saopćile da su u napadu oštećeni objekti infrastrukture i privatne kuće, prenio je Unian.
Gradska administracija Kijeva navela je na Telegramu da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila devet dronova Šahid iranske proizvodnje koje su ispalile ruske snage.
Putin danas dolazi u Minsk u posjet Lukašenku
Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi se u ponedjeljak sastati s bjeloruskim vladarom čelnikom Aleksandrom Lukašenkom u svojoj prvoj posjeti Bjelorusiji nakon nekoliko godina.
Dvojica dugogodišnjih čelnika planiraju, između ostalog, razgovarati o strateškom partnerstvu dviju država koje čine uniju, kao i o regionalnim i međunarodnim pitanjima.
Putina, koji je posljednji put posjetio svog kolegu u Minsku 2019. godine, u ovoj će radnoj posjeti pratiti nekoliko članova vlade, prenosi agencija dpa.
Nakon razgovora predstavništava, Putin i Lukašenko planiraju održati sastanak oči u oči.
Bjelorusija ekonomski ovisi o Rusiji, a Lukašenko živi od Putinovih kredita.
U kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine, dvije bivše sovjetske republike značajno su proširile svoju vojnu saradnju. Tako Bjelorusija daje svoje vojne baze na raspolaganje za napade na Ukrajinu.
Devet dronova oboreno u zračnom prostoru Kijeva
Devet bespilotnih letjelica Šahed iranske proizvodnje, koje je ispalila Rusija u najnovijem napadu, oboreno je u ponedjeljak rano ujutro u zračnom prostoru Kijeva, objavila je vojna uprava ukrajinskog glavnog grada na Telegramu.
Nekoliko eksplozija čulo se u gradu i regiji oko prijestolnice, rekli su Reutersovi očevici.
“Neprijatelj napada glavni grad Šahedom”, objavila je uprava na Telegramu.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti te informacije.
Reutersov svjedok rekao je da je izbio požar u rezultatu napada u centralnom kijevskom okrugu Ševčenkivski, koji je često meta napada.
Sirene za zračnu uzbunu oglašavale su se veći dio noći na ponedjeljak u Kijevu i regiji oko njega, s novim uzbunama objavljenim u 5:25 sati ujutro po lokalnom vremenu.
Britanski premijer najavio isporuku velike količine artiljerijske municije Ukrajini
Britanski premijer Rishi Sunak trebalo bi da isporuku velike količine artiljerijske municije Ukrajini najavi u ponedjeljak tokom sastanka s liderima Sjeverne Evrope, Baltika i Holandije u Latviji.
Tokom tog sastanka u Rigi razgovarat će se o tekućim naporima za suprotstavljanje Rusiji u nordijskom i pribaltičkom regionu, prenosi AFP.
Sunak će u Latviji tražiti od drugih lidera zemalja koje zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom učestvuju u pomorskim Zajedničkim ekspedicionim snagama (JEF) da 2023. godine zadrže ili premaše nivo podrške ove godine Ukrajini, navodi se u saopćenju koje je u nedjelju navečer objavio kabinet britanskog premijera.
On će objaviti da će London isporučiti “stotine hiljada komada artiljerijske municije sljedeće godine po ugovoru od 250 miliona funti (290 miliona eura) koji će osigurati stalan priliv osnovne municije za artiljeriju u Ukrajinu tokom 2023”, navodi se u saopćenju.
Velika Britanija je “pokazala put dajući odbrambenu pomoć Ukrajini, uključujući slanje višecjevnih raketnih bacača i, nedavno, 125 protivavionskih topova”, naveo je kabinet premijera.
“Također smo osigurali više od 100.000 komada municije od februara”, kada je Rusija počela ofanzivu na Ukrajinu, piše u saopćenju.
“Velika Britanija i naši evropski saveznici su sinhronizovano odgovorili na invaziju Ukrajine i ostajemo nepokolebljivi u našoj ambiciji da donesemo mir Evropi”, naveo je Sunak u saopćenju.
“Ali da bismo postigli mir moramo da odvratimo agresora i naše raspoređivanje u regionu je od suštinskog značaja da bismo osigurali našu sposobnost da odgovorimo na najozbiljnije prijetnje”, rekao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će govoriti učesnicima sastanka JEF-a koji okuplja lidere Danske, Finske, Estonije, Islanda, Latvije, Litvanije, Holandije, Švedske, Norveške i Velike Britanije.