Istraga ‘Le Mondea’: Ovo je plan Izraela za preoblikovanje Pojasa Gaze

Tokom gotovo sedam mjeseci rata, izraelska vojska je preoblikovala Pojas Gaze u skladu sa svojim potrebama. Dok se u Izraelskoj vladi raspravlja o budućnosti upravljanja Pojasom, oružane snage su sistematski uništavale, na području od najmanje jednog kilometra širine, sve zgrade duž granice. Na taj način su uspostavljale militarizirani koridor koji izolira grad Gazu.

Francuski list Le Monde je ovim rezimeom počeo novinarsku istragu popraćenu infografikama, objašnjavajući na samom početku da Izrael ruši zgrade u ”sigurnosnoj zoni” u blizini svoje granice s Pojasom Gaze, što ostavlja Gazu bez 16 posto njenog poljoprivrednog zemljišta. Također je natjerao stotine hiljada stanovnika Gaze da napuste sjeverni dio enklave i preuzeo je kontrolu nad cestom, čime se onemogućava njihov povratak, dok istovremeno ograničava prolazak humanitarne pomoći.

Privremene ili trajne strukture?

Vojska – kako piše list – vrši napade iz dvije isturene baze uspostavljene na ovom koridoru i gradi nove strukture na obali, koje bi trebale osigurati dopremanje pomoći morem, kako je to obećao američki saveznik.

Međutim, jedan zapadni diplomata strahuje da, iako Izrael ove strukture predstavlja kao privremene, one predstavljaju svršen čin te kako bi to moglo trajati dugo vremena.

Cilj izraelske desnice je da od uništenog grada Gaze napravi depopuliranu tampon-zonu na sjeveru ili da je ponovno okupira, navodi list Le Monde.

Imajući u vidu da sve komponente vladajuće koalicije u Izraelu zahtijevaju da se ostavi dugoročna “sloboda djelovanja” za vojsku u Gazi, slažu se da se faza “stabilizacije” mora nastaviti još mnogo godina nakon rata, što zahtijeva redovne napade na Hamas i ostale oružane snage u Gazi.

Tampon-zona

Le Monde objašnjava da je Izrael sistematski uništavao zgrade duž granice s Gazom u širini od jedan kilometar. Taj pojas se proteže kroz poljoprivredno zemljište koje je prije rata proizvodilo oko 20 posto hrane koja je podmirivala potrebe Pojasa Gaze.

Na nekim mjestima je ta oblast veća od jednog kilometra, kao što je slučaj u uništenom selu Khuza’a.

Desničarski politički lideri u Izraelu govorili su o potrebi da se Gaza kazni tako što će jedan dio njene teritorije biti odsječen.

Premijer Benjamin Netanyahu je rekao: “Sigurnosna zona koja je uspostavljena u Pojasu Gaze, na perimetru granica Izraela, ostat će na snazi sve dok to zahtijevaju potrebe za sigurnošću”. Francuske novine su prokomentirale da bi ovakvo masovno uništavanje civilne imovine moglo predstavljati ratni zločin, a dugoročno bi to bilo i otimanje zemlje.

Visoki komesar Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk izjavio je u februaru da “Izrael nije pružio jasne razloge za tako masovno uništavanje civilne infrastrukture” te podsjetio ”vlasti da prisilno premještanje civila predstavlja ratni zločin”.

Sjedinjene Američke Države priznale su sigurnosne potrebe svog saveznika, koko to smatraju, naglašavajući da one moraju ostati privremene.

Sjeverna Gaza

Le Monde dodaje da glavna strateška odluka izraelske vojske u ovom ratu ostaje prisilno raseljavanje stanovnika sjevernog Pojasa Gaze kako bi se, kako tvrde, razbile Hamasove brigade i uništio dio njegove infrastrukture.

Međutim, prema UN-u, oko 300.000 Palestinaca ostaje izolirano i prijeti im glad, iako je izraelska vojska dozvolila, pod međunarodnim pritiskom, “partnerima iz privatnog sektora” da im pruže pomoć.

U tom kontekstu, centristički ministri u Izraelskoj ratnoj vladi pokreću kampanju za uspostavljanje ”lokalnog palestinskog entiteta” odgovornog za civilne poslove, ne spominjući otvoreno pokret Fatah ili Palestinske vlasti predvođene Mahmudom Abasom. Također, pokušavaju uvjeriti arapske zemlje da nadgledaju ovu lokalnu vlast zajedno s Izraelom i rasporede snage u Gazi.

Prema Le Mondeu, predložene arapske zemlje protive se ovom planu.

Podjela Gaze

Koridor Netzarim dijeli Pojas Gaze na pola, a francuski list potvrđuje da je riječ o vojnom putu koji je vojska proširila od sredine februara, duž starog puta koji je nekada služio za jevrejske doseljenike iz doseljeničkog naselja Netzarim, prije izraelskog povlačenja 2005. godine. Put je dug sedam kilometara i odsijeca grad Gazu, sprečavajući stanovnicima povratak u njega.

Satelitski snimci pokazuju nastavak izgradnje isturenih baza i kontrolnih punktova na priobalnim cestama i na Salah al-Dinu u centralnom dijelu Pojasa Gaze. Vojska je izvodila napade iz ovih baza, posebno na bolnicu Al-Shifa prošlog marta.

Satelitski snimci snimljeni početkom marta pokazuju i novi mol koji je nevladina organizacija Svjetska centralna kuhinja izgradila od ruševina zgrada. Šest nautičkih milja dalje, američki vojni brodovi grade privremeni “plutajući most”, koji bi trebao početi s radom prije septembra.

Izrael uspostavlja vojnu zonu na obali, za koju tvrdi da “osigurava istovar međunarodne humanitarne pomoći koja se dostavlja morem”.

Raseljene osobe

Le Monde navodi da pješčana oblast od 6,5 kvadratnih kilometara, na kojoj su se nalazila izraelska naselja u Gush Katifu prije izraelskog povlačenja 2005. godine, danas pruža utočište stotinama hiljada raseljenih ljudi. Izrael je ovu lokaciju označio kao “sigurnu zonu” početkom decembra 2023. te je najavio njeno proširenje 28. aprila.

Al-Mawasi je palestinsko obalno područje koje se nalazi jugozapadno od Gaze, a poznato je po poljoprivrednom zemljištu i pitkim podzemnim vodama. Zbog politika koje je provodila izraelska vojska, ovo područje je iz poljoprivrednog područja, koje je hranilo Pojas Gaze, pretvoreno u neplodno tlo i epicentar raseljavanja u Pojasu.

Više od milion raseljenih osoba, također, živi u šatorima oko grada Rafaha na jugu, a Izrael je najavio veliki kopneni napad na ovaj grad kako bi povratio kontrolu nad koridorom Philadelphia na granici s Egiptom. Tvrdi da se time želi boriti protiv krijumčarenja oružja kroz tunele, progoniti Hamasove jedinice i njegovu civilnu administraciju, navodi se izvještaju.

Satelitski snimci koje je analizirao list Le Monde pokazuju da je Izrael počeo – sredinom februara – raditi na upređenju vojnog koridora koji izolira grad Gazu od ostatka Pojasa, na nekadašnjem putu koji su koristili doseljenici iz naselja Netzarim. Tu su stacionirane dvije brigade na dva isturena položaja, a opremljene su antenama, radarima i uređajima za nadziranje, čija svjetla dosežu velike udaljenosti u mrklom mraku zbog nestanka struje.

Jačanje ovih struktura izaziva zabrinutost da se vojska “sprema za duži ostanak” na tom području, kaže Scott Anderson, zamjenik direktora operacija u Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć i rad s palestinskim izbjeglicama (UNRWA) u Gazi.