Britanija: Teške posljedice po Rusija ako upotrijebi nuklearno oružje
Iznad Kijeva se mogao vidjeti dim nakon više od 10 eksplozija, rekli su očevici, a u dijelovima grada nestalo je struje i pala je mreža mobilne telefonije.
- Ukrajinske žitarice: Rusija više neće sudjelovati u pregledu brodova u Istanbulu
- Rusija: Razgovor o sporazumu moguć nakon što se razjasne okolnosti napada na ruske brodove
- Ukrajinske žitarice: Rusija više neće sudjelovati u pregledu brodova u Istanbulu
- Rusija: Razgovor o sporazumu moguć nakon što se razjasne okolnosti napada na ruske brodove
- Zelenski: Rusija stavlja svijet na ivicu prehrambene krize
Više najnovijih vijesti u nastavku:
Evropska unija poziva Rusiju na implementaciju žitnog koridora
Evropska unija (EU) osudila je rusku suspenziju sporazuma koji je omogućio izvoz žitarica iz Ukrajine i zatražila hitnu provedbu sporazuma o žitnom koridoru.
Visoki predstavnik EU-a za vanjske odnose i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je u izjavi u ime EU-a da je 9,5 miliona tona žitarica i hrane isporučeno iz Ukrajine na svjetska tržišta zahvaljujući sporazumu Crnomorske inicijative za žito.
Optužujući Rusiju da koristi hranu i glad kao oružje, Borrell je rekao: “EU osuđuje rusku suspenziju Inicijative za žito i poziva Rusiju da poništi svoju odluku i hitno nastavi provedbu Inicijative za žito.”
Rusija je u subotu objavila da suspendira učešće u sporazumu o izvozu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka.
Američki zvaničnik: Pokrenute inspekcije oružja u Ukrajini
SAD je ponovo pokrenuo inspekcije u Ukrajini kako bi propratio šta se dešava sa oružjem vrijednim više milijardi dolara koje je isporučeno Kijevu, izjavio je visoki američki zvaničnik.
On je rekao da se ukrajinska vlada obavezala da će čuvati i voditi računa o oružju i da nema vjerodostojnih dokaza da je ono preusmjereno na neku drugu stranu, prenio je Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Zvaničnik, koji nije želio biti imenovan, kazao je da je SAD nedavno ponovo pokrenuo inspekcije na licu mjesta kako bi provjerio zalihe oružja u Ukrajini kad god i gdje god sigurnosni uslovi to dozvoljavaju.
Inspekcije na licu mjesta su rutinski dio sporazuma koje zemlje potpisuju sa SAD kada im ta zemlja isporučuje određeno oružje.
Zelenski: Ruski teroristi nemaju rakete koje mogu pogoditi volju Ukrajine za životom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Ruska Federacija nema moć da osvoji Ukrajinu.
Zelenski je govorio o razvoju događaja u vezi s tekućim ratom protiv Rusije u njegovoj zemlji, u video objavi koju je objavio na Telegramu.
Napominjući da su ruske snage izvele raketne napade na različite dijelove Ukrajine u ranim jutarnjim satima danas, Zelenski je rekao: “Samo jutros su teroristi upotrijebili 55 krstarećih projektila za veliki napad, 45 ih je uništeno.”
Kazao je kako Rusija cilja na energetsku infrastrukturu u različitim dijelovima Ukrajine, Zelenski je kazao kako čine i nastavit će činiti sve što je moguće kako bi obnovili opskrbu energijom i vodom.
Napominjući da Rusija “nema moć uništiti postojanje Ukrajine”, Zelenski je rekao: “Ruski teroristi nemaju rakete koje mogu pogoditi volju Ukrajine za životom. Živite civilizovano i pazite jedni na druge. Ni vojskom, ni terorom, ni bilo čim drugim, Rusija može osvojiti Ukrajinu.”
Oko 40 posto stanovnika Kijeva ostalo bez vode
Oko 40 posto stanovnika Kijeva ostalo je bez vode, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Tvrdi da je 270.000 stanova ostalo bez struje i da 40 posto građana nema vode.
Vlasti su najavile nestanke struje širom zemlje u cilju štednje energije i zahvata na infrastrukturi koja je oštećena u ruskim napadima.
SAD: Izlazak Rusije iz sporazuma o žitu veoma štetan
Prekid učešća Rusije u sporazumu o transportu žitarica preko Crnog mora ima neposredne štetne utjecaje na globalno snabdijevanje hranom, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price.
On je dodao da su zbog neizvjesnosti u vezi produžetka te inicijative porasle cijene hrane, prenosi Tanjug agenciju Reuters.
Ukrajina kaže da nastavlja provoditi sporazum o izvozu žita
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da će njegova zemlja nastaviti izvoziti žitarice iz svojih crnomorskih luka u okviru dogovora sklopljenog pod okriljem Ujedinjenih naroda, unatoč povlačenju Rusije iz sporazuma, jer taj izvoz nudi stabilnost za svjetska tržišta hrane.
Rusija je objavila u subotu kako je suspendirala sporazum sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske o slobodnom izvozu žita iz ukrajinskih crnomorskih luka, prenosi Hina.
“S naše strane, mi nastavljamo s inicijativom za žitarice jer razumijemo što nudimo svijetu. Nudimo stabilnost na tržištu proizvodnje hrane”, rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare s češkim premijerom Petrom Fialom nakon sastanka.
Zelenski je rekao kako vjeruje da je Rusija napustila sporazum unatoč tome što je Moskva rekla kako je samo “suspendirala” svoje sudjelovanje.
“To znači da je Rusija ta koja krši sporazum”, rekao je Zelenski.
“Nadajmo se da će naši partneri uspjeti smiriti rusku retoriku”, dodao je.
Rusija je u ponedjeljak poručila kako je “neprihvatljivo” da brodovi prolaze kroz crnomorski sigurnosni koridor jer ga Ukrajina koristi za “vođenje vojnih operacija protiv Ruske Federacije”.
Zelenski je također skrenuo pozornost na dokument koji je potpisao s češkim premijerom kako bi se povećala saradnja s ciljem postizanja standarda potrebnih Ukrajini za osiguranje članstva u NATO-u.
Nastojanje Ukrajine da se priključi NATO-u Rusija je osudila kao neprihvatljivo, te ustvrdila da je to jedan od razloga pokretanja invazije na susjeda.
Moskva: Obustavljeno kretanje brodova kroz crnomorski koridor
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je danas da će kretanje brodova kroz sigurnosni koridor u Crnom moru biti obustavljeno dok se ne razjasni situacija sa navodnim napadima Ukrajine na Sevastopolj.
„Dok se ne razjasni situacija oko terorističke akcije Ukrajine izvršene 29. oktobra protiv vojnih i civilnih brodova u Sevastopolju, kretanje sigurnosnim koridorom, predviđenim Crnomorskom inicijativom je obustavljeno“, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Dodaju da je „nedopustivo“ da ukrajinski brodovi prolaze kroz sigurnosni koridor jer ga Ukrajina koristi za sprovođenje vojnih akcija.
„Kretanje brodova duž bezbednosnog koridora je neprihvatljivo, jer ga ukrajinsko rukovodstvo i komanda Oružanih snaga Ukrajine koriste za izvođenje vojnih operacija protiv Ruske Federacije“, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane.
Naglašavaju da Rusija kao glavni učesnik sporazuma u okviru Crnomorske inicijative ne izlazi iz njih, već obustavlja svoje učešće.
UN odbija svaku umiješanost brodova sa žitom u napad dronovima na Rusiju
Direktor UN-ove humanitarne agencije Martin Griffiths u ponedjeljak je u Vijeću sigurnosti odbio mogućnost da bi brod koji sudjeluje u izvozu ukrajinskih žitarica mogao biti umiješan u napad bespilotnim letjelicama na Rusiju.
“U vezi s tvrdnjama o zlouporabi brodova Inicijative (Crnomorske, za izvoz ukrajinskih žitarica) u vojne svrhe, mogu reći da nijedan brod nije bio u koridoru u noći 29. oktobra u vrijeme napada”, rekao je Griffiths, prenijela je Hina, pozivajući se na AFP.
“Koridor su samo crte na ravnoj površini: kada brodovi Inicijative nisu u zoni, koridor nema poseban status. On ne daje nikakvo pokriće ni zaštitu za napadno ili odbrambeno vojno djelovanje”, dodao je.
Rusija je u nedjelju rekla da je pronašla ostatke dronova korištenih dan ranije u napadu na flotu u Sevastopolju, na Krimu, tvrdeći da su letjelice iskoristile siguran koridor namijenjen prijevozu žitarica i da je jedna možda lansirana s “civilnog broda” unajmljenog u okviru Crnomorske inicijative.
Tu je optužbu u ponedjeljak u Vijeću sigurnosti ponovio ambasador Rusije koja je nakon napada prekinula učešće u Inicijativi.
Unatoč svemu, prijevoz brodovima se nastavio u ponedjeljak na Crnom moru uz podršku UN-a i Turske, što je Moskva ocijenila “opasnim” jer za to nije dala svoj pristanak.
UN poziva na nastavak ukrajinskog sporazuma o izvozu žita
Pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih naroda (UN) za humanitarna pitanja Martin Griffiths nazvao je “zabrinjavajućom” obustavu ugovora o izvozu žitarica preko Crnog mora od strane Rusije te pozvao da linija opskrbe ostane otvorena.
“Spremni smo razgovarati sa svim stranama o svim nedoumicama u vezi s inicijativom i njezinom provedbom”, rekao je Griffiths u Vijeću sigurnosti UN-a, prenosi Anadolija.
Izražavajući da se novac troši na pomorsku industriju i da se distribucija hrane odgađa dok milioni ljudi imaju poteškoća, Griffiths je dodao: “I dalje se oslanjamo na ključni doprinos Turske kao posrednika, pomagača i domaćina.”
Griffiths je pozvao da linija opskrbe ostane otvorena, ističući da je ruska suspenzija crnomorskog ugovora o žitu “zabrinjavajuća”.
Rusija je u subotu objavila da suspendira učešće u sporazumu o izvozu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka.
Turska, UN, Rusija i Ukrajina potpisali su 22. jula u Istanbulu sporazum o obnovi crnomorskog izvoza žitarica, koji je obustavljen nakon što je u februaru počeo rusko-ukrajinski rat. U Istanbulu je uspostavljen Zajednički koordinacioni centar sa zvaničnicima tri zemlje i UN-a kako bi nadgledao pošiljke.
Bjelorusija planira zajedničke centre za obuku sa Rusijom
Bjelorusija planira da formira zajedničke centre za vojnu obuku sa Rusijom, izvijestio je kanal Telegram blizak lideru Bjelorusije Aleksandru Lukašenku.
Taj potez mogao bi da podstakne ratne napore Rusije u Ukrajini osiguravanjem poligona za obuku u Bjelorusiji za nove mobilizirane vojnike, prenio je Tanjug agenciju Reuters.
Lukašenko je rekao da očekuje da će 9.000 ruskih vojnika biti raspoređeno u Bjelorusiji kao dio zajedničke vojne grupe koju je najavio 10. oktobra.
Nijedna strana nije otkrila koliko je ruskih vojnika sada u Bjelorusiji niti kako će zajedničke snage biti raspoređene.
Čini se da je njihovo stvaranje barem djelomično usmjereno na to da primora Ukrajinu da pojača sigurnost u blizini svoje sjeverne granice sa Bjelorusijom i da skrene snage sa svojih linija fronta sa Rusijom na jug i istok, navela je agencija.
Kanal Telegram “Prvi pul” izvijestio je da je Lukašenko potpisao ukaz kojim se odobrava nacrt sporazuma sa Rusijom o uspostavljanju zajedničkih centara za obuku vojnog osoblja, ali da je sporazum predmet daljih pregovora.
Cleverly: Ozbiljne posljedice po Rusija ako upotrebi nuklearno oružje
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly upozorio je Rusku Federaciju “na ozbiljne posljedice” ukoliko Moskva upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini.
“Trebalo bi da bude jasno da bi za Veliku Britaniju i naše saveznike svaka upotreba nuklearnog oružja promijenila prirodu sukoba. To bi imalo teške posljedice po Rusiju”, rekao je Cleverly, prenosi Tanjug agenciju Reuters.
Kako je istakao, nijedna druga zemlja ne govori o upotrebi nuklearnog oružja, niti prijeti Rusiji ili predsjedniku Vladimiru Putinu.
Cleverly je, komentirajući raniju izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina da Moskva nije govorila o upotrebi nuklearnog oružja u Ukrajini i da bi zapravo Kijev mogao da napravi i detonira “prljavu bombu”, rekao da je takva retorika apsurdna i neodgovorna.
Cleverly je, također, pozvao Rusiju da ne blokira izvoz žitarica iz Ukrajine.
Ruski diplomata nepoželjan u Moldaviji
Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije proglasilo je u ponedjeljak jednog ruskog diplomatu u Kišinjevu personom non grata, ne navodeći o kojoj je osobi riječ, prenosi Reuters.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Moldavije saopštilo je ranije u ponedjeljak da su ostaci ruske rakete ispaljene na Ukrajinu pali u jedno selo na sjeveru Moldavije.
Storonski, suosnivač Revoluta, odrekao se ruskog državljanstva
Suosnivač i glavni izvršni direktor finansijsko-tehnološkog startupa Revolut sa sjedištem u Londonu, Nikolaj Storonski, odrekao se ruskog državljanstva, izvijestio je Bloomberg.
“Nik je britanski državljanin. On se ranije ove godine odrekao državljanstva stečenog rođenjem u Rusiji. Njegov stav o ratu je javno objavljen – da je ovaj rat apsolutno grozan i odlučan je u pozivanju na hitan prekid borbi”, rekao je glasnogovornik Revoluta za njujoršku agenciju, prenosi Tanjug.
Prema njegovim riječima, Storonski je taj potez povukao prije nego što je Ukrajina početkom ovog mjeseca uvela sankcije njegovom ocu, izvršnom direktoru jednog organizacionog dijela ruskog Gazproma. Kijev je 19. oktobra uveo sankcije ocu Storonskog, zabranivši mu ulazak u Ukrajinu i zamrznuvši njegovu imovinu u toj zemlji, prenosi Russia Today.
Storonski (38), koji je rođen u gradu Dolgoprudnij u Moskovskoj regiji, četvrti je milijarder koji su se odrekao ruskog državljanstva zbog rata u Ukrajini. On je u aprilu zatražio od Forbesa, koji trenutno procjenjuje njegovu neto vrijednost na 7,1 milijardu dolara, da prestane da ga naziva ruskim milijarderom, dodaje RT.
Akar razgovarao s Šojguom: Odluku o obustavi inicijative za isporuku žitarica ponovno razmotriti
Ministar nacionalne odbrane Turske Hulusi Akar istaknuo je važnost održavanja žitnog koridora u telefonskom razgovoru s ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom.
Tokom sastanka, na kojem se razgovaralo o najnovijoj situaciji u vezi s isporukom žitarica, ministar Akar je rekao:
“Od velike je važnosti nastaviti inicijativu za žitarice, koja daje veliki doprinos rješavanju globalne krize hrane i pokazuje da se svi problemi mogu riješiti rješavati saradnjom i dijalogom, te da se uzme u obzir inicijativa za otpremu žitarica, koju treba držati podalje od konfliktnih uvjeta i koja je čisto ljudska aktivnost. Očekuje se da će odluka o obustavi biti preispitana”, prenosi Anadolija
Akar je također naveo da će Turska nastaviti davati svoj doprinos u osiguravanju mira u regiji i humanitarne pomoći na svim razinama, posebno predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, kao što je činila i do sada.
Rusija za borbe u Ukrajini regrutira afganistanske komandose koje je obučio SAD
Ruska vojska za borbe u Ukrajini regrutira pripadnike specijalnih jedinica Vojske Afganistana koji su se borili rame uz rame sa američkim vojnicima, a pobjegli u Iran posle haotičnog povlačenja Sjedinjenih Američkih Država prošle godine iz Afganistana – rekla su u ponedjeljak Associated Pressu tri bivša afganistanska generala.
Po njihovim riječima, hiljade nekadašnjih afganistanskih komandosa Rusi žele da u “svoju legiju stranaca” privuku ponudama o stabilnim platama od 1.500 dolara mjesečno i obećanjem sigurnog utočišta za njih i njihove porodice kako bi izbjegli deportaciju u Afganistan – u ruke tamo sada vladajućih talibana, što bi, kako mnogi smatraju, za njih značilo smrt.
“Oni ne žele da se bore, ali nemaju izbora”, rekao je jedan od generala, Abdul Raof Arghandiwal, dodavši da se desetine afganistanskih komandosa koji su sada u Iranu, a s kojima on komunicira porukama, najviše plaše deportacije. “Pitaju me, kažu: ‘Hajde daj nam neko rešenje’. Šta da radimo? Ako se vratimo u Afganistan, ima talibani da nas pobiju”.
Arghandiwal je rekao da regrutiranje Afganistanaca provode pripadnici ruske plaćeničke grupacije Wagner.
Drugi bivši general, Hibatullah Alizai, posljednji šef afganistanskog generalštaba prije no što su talibani preuzeli vlast, izjavio je da u regrutiranju pomaže jedan bivši komandant afganistanskih specijalaca koji je živio u Rusiji, pa zna ruski.
Do regrutacija dolazi mjesecima nakon upozorenja američkih vojnika koji su ratovali rame uz rame sa afganistanskim specijalcima, da talibani imaju namjeru da ih pobiju, i da bi ti specijalci mogli da se pridruže američkim neprijateljima kako bi preživjeli, a iz bijesa prema ranijem savezniku.
Jedan izvještaj republikanskih članova Kongres SAD-a, objavljen u augustu, izričito upozorava na opasnost da bi afganistanski komandosi koje su obučavali američki marinci i “Zelene beretke”, mogli odati informacije o američkim vojnim taktikama Iranu, Rusiji ili organizaciji Islamska država – ili čak početi da se bore za njih.
“Nismo te ljude izvukli kao što smo obećali, i sad nam to dolazi na naplatu”, rekao je Michael Mulroy, penzionisani oficir CIA koji je služio u Afganistanu, i dodao da su afganistanski komandosi veoma dobro obučeni, žestoki borci. “Ne želim da ih vidim ni na kakvom bojnom polju, iskreno, a naročito ne želim da ih vidim da se bore protiv Ukrajinaca.”
EK: Pomoć zemljama EU-a koje primaju izbjeglice iz Ukrajine
Evropska komisija je odlučila da pošalje dodatnih 100 miliona eura za zemlje članice Evropske unije koje primaju izbjeglice iz Ukrajine.
Ovaj novac treba da bude podrška zemljama članicama Unije koje primaju veliki broj ukrajinskih izbjeglica u okviru inicijative “Stand up for Ukraine”. U aprilu je Komisija obećala pomoć od 400 miliona eura za podršku izbjeglicama, prenosi Tanjug.
Od tih 400 miliona prvih 248 miliona isporučeno je u zemlje koje su susjedi Ukrajine, odnosno u Poljsku Rumuniju, Slovačku, Češku i Mađarsku, dok je drugi dio pomoći namijenjen Poljskoj, Češkoj, Bugarskoj, Estoniji, Latviji i Litvaniji.
Preostala 52 miliona eura biće naknadno isplaćena za pomoć psihološke prirode.
Pomoć se sastoji od hrane, prevoza, smještaja, a dio je namijenjen ugroženim kategorijama.
Rusija tvrdi da je obustavljena djelomična mobilizacija
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su sve aktivnosti u okviru djelomične mobilizacije građana obustavljene.
Kako je navedeno, vojnom osoblju koje je učestvovalo u regrutaciji građana naređeno je da se vrati na svoje uobičajene dužnosti, dok će sabirna mjesta koja su se koristila tokom regrutacije biti vraćena prethodnoj namjeni, prenose RIA Novosti.
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izjavio je prošle sedmice nakon sastanka sa predsjednikom Vladimirom Putinom da su aktivnosti vezane za djelomičnu mobilizaciju u Rusiji završene, prenosi Tanjug.
“Zadatak koji podrazumijeva mobilizaciju 300.000 građana je izvršen. Nastavak mobilizacije nije predviđen”, rekao je Šojgu i naglasio da se pripremi mobiliziranih građana prije njihovog slanja u zonu specijalne operacije pridaje velika pažnja.
Ministar odbrane prenio je ruskom lideru da je u zonu specijalne operacije do sada poslato 82.000 mobiliziranih vojnika, javio je Sputnjik.
Također je rekao da će svi koji učestvuju u borbenim operacijama u “specijalnoj vojnoj operaciji” u Ukrajini.
Norveška podigla nivo pripravnosti vojske zbog rata u Ukrajini
Norveška će od 1. novembra staviti vojsku u viši stupanj pripravnosti zbog rata u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak norveški premijer.
Norveška je sada najveći izvoznik prirodnog plina u Evropsku uniju, osiguravajući gotovo četvrtine evropskog uvoza nakon smanjenja dotoka ruskog plina, prenosi Hina.
“Ovo je najozbiljnija sigurnosna situacija u nekoliko desetljeća”, rekao je premije Jonas Gahr Stoere na konferenciji za novinare.
“Nema indikacija da Rusija širi svoj rat na druge zemlje, ali smo zbog povećanih napetosti izloženiji prijetnjama, obavještajnim operacijama i kampanjama utjecaja”, rekao je.
Norveška je angažirala vojsku da čuva njene offshore platforme i postrojenja na kopnu nakon napada na Sjeverni tok 26. septembra i dobila je podršku britanske, francuske i njemačke mornarice.
U Holandiji počinje velika vojna vježba Falcon Autumn
Holandija će od danas do 18. novembra biti domaćin velike vojne vježbe Falcon Autumn, u kojoj će pored učestvovati i SAD, Njemačka i Poljska, saopštilo je holandsko Ministarstvo odbrane.
Kako je navedeno u saopštenju objavljenom na stranici Ministarstva, glavni zadatak ove vježbe je “zaštita teritorije NATO-a”, s obzirom na to da je rat u Ukrajini pokazao “da se sigurnost i sloboda ne mogu uzimati zdravo za gotovo”, prenosi Tanjug.
Dodaje se da će se tokom manevara uvježbavati zračno-desantne uz učešće više od hiljadu vojnika i 37 helikoptera.
Napominje se da će vojnici za koristiti municiju za obuku i granate.
Stremousov: Odbijen napad ukrajinskih snaga na Herson
Zamjenik načelnika ruske administracije u Hersonu Kiril Stremousov saopštio je da su ruske trupe osujetile pokušaj ukrajinske vojske da probije odbrambenu liniju u blizini grada Berislava u Hersonskoj oblasti.
Dodao je da su Ukrajinci u napadu izgubili dva tenka, prenosi Tanjug agenciju TASS.
“Danas su ukrajinski neonacisti pokušali da napreduju u oblasti Berislava, ali je napad odbijen i dva tenka su uništena”, rekao je on.
Stremousov je prije dva dana izvijestio da su snage pod kontrolom Kijeva izvele napad na područje sela Bruskinskoje, ali da je ruska vojska uspješno potisnula neprijatelja na početne položaje.
Rusija ograničava letove dronova iznad energetskih objekata
Rusija će od utorka ograničiti letove dronova iznad energetskih objekata, objavili su lokalni mediji, prenosi Anadolija.
“Ministarstvo energetike Ruske Federacije dobilo je zadatak da napravi plan za zonu zabrane letova iznad ključnih pogona za gorivo i energiju”, objavio je dnevni list Izvestija pozivajući se na pismo upućeno energetskim kompanijama 14. oktobra.
U pismu se navodi:
“Ova mjera ima za cilj ograničavanje djelovanja neovlaštenih lica u vazdušnom prostoru iznad značajnih objekata za gorivo i energiju. Aktiviranje procesa uspostavljanja zona zabrane letova, sada se čini ključnom mjerom koja ima za cilj osiguranje energetske bezbjednosti.”
Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Udruženja pouzdanih partnera Dmitrij Gusev naveo je da je stvaranje zone zabrane letova nad energetskim objektima postalo relevantno nakon početka ruske vojne operacije u Ukrajini, jer bi domaća skladišta nafte i rafinerije u graničnim zonama mogli biti napadnuti iz vazduha.
Ruske vlasti optužuju Ukrajinu da izvodi vazdušne napade na rusku teritoriju, posebno na regije koje graniče s Ukrajinom, kao što su Belgorod, Rostov i Brjansk.
Ruska raketa koju je oborila Ukrajina pogodila moldavsko selo
Ruski projektil koji je oborila ukrajinska protuzračna odbrana pao je na selo u sjevernoj Moldaviji u blizini granice s Ukrajinom, saopćila je moldavska vlada.
Razbijeni su prozori na nekoliko kuća u selu Naslavcea, ali nije bilo žrtava, saopćilo je moldavsko ministarstvo unutrašnjih poslova, piše BBC.
Ukrajinske vlasti jutros su obavijestile Moldaviju o ruskom napadu na branu hidroelektrane Dnjestar koja se nalazi 10 kilometara od Naslavcea, ali brana nije oštećena.
To je uslijedilo jutrošnjim ruskim udarima na nekoliko ukrajinskih gradova koji su uzrokovali nestanak struje i vode.
Ranije ovog mjeseca, tri ruske rakete koje su ciljale Ukrajinu narušile su zračni prostor Moldavije, ali Rusija nije preuzela odgovornost za incidente.
Ukrajina: Tri hidroelektrane u Ukrajini pogođene eksplozijama
Dnjeparska, Dnjestarska i hidroelektrana Kremenčuk u Ukrajini, pogođene su eksplozijama, izvijestio je danas ukrajinski medij “Zerkalo nedeli”, ne navodeći detalje, prenijela je agencija TAS S.
Član glavnog savjeta administracije Zaporoške oblasti Vladimir Rogov, izjavio je ranije danas da je pogođena trafostanica koja se nalazi u blizini hidroelektrane Dnjepar u gradu Zaporožju, što je djelimično poremetilo snabdijevanje električnom energijom.
Dnjeparska hidroelektrana je najveća hidroelektrana u Ukrajini.
Hidroelektrana Kremenčuk se nalazi u gradu Svetlovodsku u Kirovogradskoj oblasti, a Dnjestarska hidroelektrana je u blizini grada Novodnjestrovska u Černovačkoj oblasti, na jugozapadu Ukrajine.
#Russian Z channels poster video fire as Zaporizhia Power Plant. Reports about no electricity in the city
After Today morning missile attack on #Ukraine's energy infrastructureAlso Strikes in #Kyiv, Kharkiv and other regions #UkraineRussiaWar pic.twitter.com/N2wsnHTEB5
— spy (@temafey) October 31, 2022
Pšenica i kukuruz poskupjeli nakon ruske obustave sudjelovanja u sporazumu o izvozu
Cijene pšenice i kukuruza porasle su u ponedjeljak na burzi u Chicagu, potaknute zabrinutošću za opskrbu nakon što je Rusija obustavila sudjelovanje u sporazumu koji garantira izvoz žitarica iz crnomorske regije.
U jutarnjoj trgovini terminskim ugovorima na Čikaškoj robnoj burzi Chicago Board of Trade (CBOT) cijena pšenice porasla je za 5,7 posto, na 8,77 za tri četvrtine bušela (26,49 litara).
U martu, neposredno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu bile su dosegnule rekordna 13,64 dolara po bušelu.
Cijene kukuruza porasle su jutros 2,6 posto, na 6,98 dolara za četvrtinu bušela (8,75 litara), a soje za 0,6 posto, na 14,09 dolara za četvrtinu bušela.
“To je inflatorni potez koji podupire cijene pšenice i kukuruza”, rekao je jedan trgovac sa sjedištem u Singapuru. “Cijene su porasle, a hoće li nastaviti rasti ovisit će o razvoju situacije”, dodao je.
Ruski potez doveo je u pitanje isporuku stotina hiljada tona pšenice u Afriku i na Bliski istok. Upitan je i izvoz ukrajinskog kukuruza u Evropu, rekla su dva trgovca u Singapuru.
Oštećeni elektroenergetski objekat snabdjeva 350.000 domova
U Kijevu je tokom jutrošnjih raketnih napada ruskih snaga oštećen elektroenergetski objekat koji snabdjeva oko 350.000 domaćinstava, izjavio je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko.
On je naveo da stručnjaci rade na obnavljanju snabdjevanja strujom nakon oštećenja tog objekta i da čine sve da se situacija u snabdjevanju strujom što prije stabilizuje.
Ruske snage raketirale su jutros energetska postrojenja širom Ukrajine, zbog čega su uvedena vanredna isključenja električne energije, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
I literally raised my hand to switch my coffeemaker on when electricity was turned off. Three minutes after that I heard first explosion. Second. Third. Fourth. Then I stopped counting. Mad about not getting my coffee. Monday morning in #Kyiv.
— Inna Sovsun (@InnaSovsun) October 31, 2022