Rusija šalje vojsku, Baku slavi, u Armeniji protesti
Ruske mirovne snage u utorak su poslane u planinsku regiju Nagorno-Karabah, u sklopu sporazuma o prekidu šest sedmica teških sukoba između Azerbajdžana i snaga etničkih Armena.
Ruske mirotvorne snage ostat će u Nagorno-Karabahu najmanje pet godina, a ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je da će biti raspoređene na prvoj liniji sukoba te na granici između te regije i Armenije.
U utorak je u regiju otputovao posljednji od deset vojnih aviona s gotovo 2.000 ruskih vojnika, objavilo je tamošnje Ministarstvo odbrane, prenosi Hina.
Putin je rekao kako bi dogovor trebao otvoriti put prema dugotrajnom političkom rješenju sukoba koji je odnio hiljade života i zaprijetio da će u rat uplesti i širu regiju.
Čeka se dogovor Turske i Rusije
Turska vojska će formirati zajednički posmatrački centar s Rusima, a dogovor o tome između Ankare i Moskve očekuje se kasnije u utorak.
Azerbajdžan će dogovorom zadržati teritorije koje je osvojio u borbama, uključujući Šušu, drugi najveći grad u enklavi.
Etnički Armeni moraju predati kontrolu nad teritorijima do 1. decembra.
EU pozdravlja sporazumGlasnogovornik Evropske komisije Peter Stano je izjavio u utorak da je Evropska unija zadovoljna potpisivanjem sporazuma o prekidu sukoba u Nagorno-Karabahu.
Reklama‘Trenutno posmatramo detalje, kako bismo bolje shvatili kakve će biti posljedica sporazuma o prekidu vatre’, rekao je on na konferenciji za novinare, prenosi Anadolija.
Istakao je da je EU u više navrata pozivala na prekid vatre te je kazao da žale zbog osoba koje su poginule tokom sukoba.
Primirje je potaknulo slavlja u Bakuu, prijestolnici Azerbajdžana, a u Jerevanu, glavnom gradu Armenije, izbili su nemiri.
Armeni su preko noći upali u parlament, tvrdeći kako je dogovor izdaja, pa su pretukli predsjednika tog tijela Ararata Mirzojana, koji je završio u bolnici.
Dio demonstranata zatražio je ostavku premijera Nikola Pašinjana, koji je u utorak rekao da je sporazum potpisao pod pritiskom vojske.
Armenski predsjednik Armen Sarkisjan kazao je da ga, “na njegovo žaljenje, niko nije niti pitao o mirovnom sporazumu, niti se konsultirao s njim”.
“Slušajući medije, čuo sam da smo postigli dogovor s predsjednicima Rusije i Azerbejdžana da se okončaju sukobi u Nagorno-Karabahu. Također sam od novinara saznao o uslovima prekida sukoba”, naveo je on.
“Niko sa mnom nije pričao, ipak sam ja predsjednik Amenije, a nisam učestvovao u bilo kakvim pregovorima”, naglasio je, prenosi Tanjug.
Sarksijan je rekao da je počeo konsultacije s Pašinjanom oko situacije nakon potpisivanja prekida vatre u Nagorno-Karabahu.
Alijev: Velika pobjeda
Nagorno-Karabah je međunarodno priznati dio Azerbajdžana, no s većinski armenskim stanovništvom.
Do proboja azerbajdžanskih snaga u proteklim sedmicama u potpunosti je bio pod kontrolom etničkih Armena.
Borbe između dvije strane počele su 27. septembra, a Azerbajdžan tvrdi da je vratio većinu teritorija koje je izgubio u ratu 1991-94, u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.
Novi sporazum se smatra pokazateljem da je Rusija, koja ima odbrambeni savez s Armenijom i vojnu bazu na njenom teritoriju, i dalje glavni igrač u regiji, koju smatra svojim dvorištem, uprkos pokušajima Turske da proširi svoj utjecaj.
Azerbajdžan će novim dogovorom dobiti cestu koja ga povezuje s azerbejdžanskom enklavom na iransko-turskoj granici, što će Turskoj pružiti kopneni put do azerbajdžanskog teritorija.
Putin je objavio da se izbjegli mogu vratiti u Nagorno-Karabah, pa je najavio razmjenu ratnih zatvorenika i tijela poginulih.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev je dogovor prozvao kulminacijom velike pobjede svoje države i kapitulacijom Armenije.
Peticija za poništenje sporazuma
Pašinjan je pokušao ublažiti situaciju, saopćivši kako je odluka donesena nakon “duboke analize borbene situacije i u dogovoru s najboljim stručnjacima”.
“Ovo nije pobjeda, no nema poraza dok se ne smatrate poraženima. Mi se nećemo nikad smatrati poraženima i ovo će postati novi početak ere našeg nacionalnog jedinstva i preobražaja”, napisao je armenski premijer.
Čelnik etničkih Armena u Nagorno-Karabahu Arajik Harutjunjan u utorak je rekao kako nije bilo drugih opcija osim prekida vatre.
“Ako bi se vojne borbe nastavile istim intenzitetom, izgubili bismo Nagorno-Karabah u nekoliko dana i imali mnogo više mrtvih”, kazao je.
Sedamnaest manjih političkih stranaka zatražilo je Pašinjanovu ostavku, a pokrenuta je i peticija o poništavanju sporazuma o prekidu vatre.
Izvor: Al Jazeera i agencije