Jerusalem Post: Zbližavanje S. Arabije i Izraela

Sunitsko-šiitski sukob omogućuje Izraelu uspostavljanje veza s arapskim zemljama (EPA)

Jared Kushner, savjetnik i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, razmatrao je sa saudijskim prestolonasljednikom Mohammadom bin Salmanom mogućnosti uspostavljanja diplomatskih veza između Rijada i Tel Aviva, objavio je izraelski list Jerusalem Post.

U članku objavljenom na sajtu lista autor Bob Mason ističe da “otvoreni dijalog između Saudijske Arabije i Izraela predstavlja najvažniji zaokret u regiji”.

Mason smatra da tajna posjeta Bin Salmana Tel Avivu u septembru predstavlja dokaz da Saudijska Arabija želi normalizovati odnose s Izraelom, “koji nikad dosad nisu bili na ovako visokom nivou”.

Reklama

Što je žešći “sunitsko-šiitski” sukob, preciznije, sukob između Saudijske Arabije i Irana, Rijad i Tel Aviv preduzimaju dodatne mjere ka jačanju saradnje kako bi se suprotstavili iranskoj dominaciji, navodi autor.

Zahvaljujući sunitsko-šiitskom sukobu, Izrael je dobio šansu uspostaviti savezništvo s arapskim svijetom, naročito sa Saudijskom Arabijom, ističe Mason.

On pojašnjava da su i Saudijska Arabija i Izrael zabrinuti zbog činjenice da je Iran dobio pristup sredstvima vrijednim 100 milijardi dolara u SAD-u, koja su mu odmrznuta nakon primjene nuklearnog sporazuma Teherana i svjetskih sila. Dvije zemlje svjesne su da jačanje iranske ekonomije znači i dodatnu vojnu moć, naročito na polju balističkih raketa.

Reklama

“Rijad i Tel Aviv razmjenjuju obavještajne podatke o zajedničkim neprijateljima u regiji”, navodi autor dodajući da “dvije strane imaju isti stav u vezi s pitanjem opasnosti iranske uloge u regiji”.

Mason podsjeća na objavljeni izvještaj u kojem se spominje spremnost Saudijaca da pruži usluge izraelskoj vojsci prilikom napada na iransku teritoriju.

Bojazan zbog Turske

Jerusalem Post navodi da je “saudijsko-iransko savezništvo u sukobu s vanjskom politikom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, naročito kad je u pitanju jačanje odnosa Turske i Irana”.

Reklama

Činjenica da se Turska nalazi na vrhu liste najjačih vojnih sila u regiji, prema ocjeni portala Global Firepower, čini zbližavanje Ankare i Teherana dodatno opasnim. Iransko-turska vojna saradnja i usklađivanje regionalnih politika predstavlja izazov i za Izrael i za Saudijsku Arabiju.

Mason vjeruje da američka administracija želi napraviti prekretnicu u palestinsko-izraelskom sukobu kako bi se poboljšali odnosi Izraela i arapskih zemalja.

I Washington i Tel Aviv, navodi autor, žele iskoristiti veze sa Saudijskom Arabijom kako bi se uspostavila nova ravnoteža snage na Bliskom istoku, gdje bi Izrael imao manje dominantnu ulogu.

Reklama

Uspostavljanje službenih odnosa s Rijadom pozitivno bi se odrazilo na ekonomske prilike u Izraelu, s obzirom na to da bi uvoz nafte i naftnih derivata iz Saudijske Arabije snizio troškove uvoza energije. Osim toga, Izrael bi mogao igrati značajniju ulogu u opskrbi Rijada oružjem i vojnom opremom, imajući u vidu da je Saudijska Arabija najveći potrošač u regiji.

‘Poraz za porazom’

S druge strane, Zvi Bar'el u članku objavljenom u listu Haaretz navodi da saudijska vanjska politika koju vodi prestolonasljednik Mohammad bin Salman doživljava poraz za porazom.

U članku objavljenom u utorak Bar'el ističe da “rat u Jemenu nije ni blizu kraja i da je saudijska vojska zagazila duboko u jemensko blato. Istovremeno, ta zemlja izgubila je utjecaj u Siriji uprkos pomoći koju je pružila sirijskim organizacijama”.

Reklama

Kriza s Katarom pokazala se “strateškom greškom” zato što je blokada te zemlje dovela do raskola u Vijeću za saradnju u Zaljevu, a nije primorala Dohu da promijeni svoju politiku.

Bar'el smatra da posredovanje Bin Salmana u rješavanju palestinsko-izraelskog konflikta dosad nije donijelo nikakav rezultat.

Odbacio je tvrdnje saudijskih vlasti da su hapšenja prinčeva, bivših ministara i biznismena u toj zemlji dio borbe protiv korupcije. Kazao je da je ustvari riječ o Bin Salmanovim nastojanjima da ojača svoju poziciju prije nego što preuzme vlast u Rijadu.

Autor se na kraju pita: “Jesu li se odjednom probudili etički motivi za čišćenje zemlje od korupcije ili je riječ o čovjeku koji žuri da preuzme vlast dok mu je otac još živ?”

Izvor: Agencije