Štediše iz Federacije BiH ostaju bez novca

Parlament Slovenije u ponedjeljak je potvrdio Vladin prijedlog zakona o obeštećenju štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za deviznu štednju koja im nije dostupna od 1991. godine.

Državni sekretar u Slovenskom ministarstvu finansija Metod Dragonja izjavio je da se zakonom provodi rješenje Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji je Sloveniji naložio povratak depozita svojom lanjskom presudom, prema kojoj su neslovenske štediše bile diskriminirane u odnosu na slovenske štediše banke, ali da zakonska rješenja uvažavaju i javni interes Slovenije kao države.

Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini, za Al Jazeeru je kazala da bi Slovenija ovim zakonom nastavila osporavati pravo štedišama iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Omersoftić kaže da je sporan Član 3. Zakona o obeštećenju, koji kaže da štediše, čija je devizna štednja prenesena na jedinstveni račun građana, nemaju pravo na potraživanje.

“On ne dozvoljavan građanima Federacije Bosne i Hercegovine da naplate svoja potraživanja koji bi pravno morali da naplate svoja potraživanja.”

“Prema ovom zakonu, štedišama u Federaciji, čija je devizna štednja bila pretvorena po sili zakona u privatizacijsko pravo i koje je pravo poništeno i nikad nije iskorišteno u postupku privatizacije, Slovenija osporava pravo na naplatu potraživanja”, kazala je Omersoftić.

Slovenija je rješenje Evropskog suda protumačila i odlučila na taj način da štedišama iz Federacije koji nisu iskoristili svoju deviznu u privatizaciji niti su je mogli iskoristiti osporava pravo na potraživanja, ocijenila je Omersoftić. 

Pravo na imovinu

“Slovenija nastavlja kršiti pravo na imovinu štediša iz Federacije Bosne i Hercegovine.”

Dodala je da se s ovim problemom ne suočavaju štediše iz bh. entiteta Republika Srpska, niti štediše iz Hrvatske.

Ako Komitet Vijeća ministara Vijeća Evrope potvrdi ovaj zakon, štediše iz Federacije će trajno ostati bez svoje imovine, upozorava Omersoftić.

Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša kaže da je predsjednik ovog komiteta ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Ivan Crndak koji bi, zajedno s ministricom za ljudska prava Semihom Borovac, morao reagirati i osporiti novi zakon kako bi se spriječilo da štediše iz Federacije ne ostanu bez svojih potraživanja.

“Odgovornost da li će ovakav zakon ostati ili ne je na ministru Crnadku, koji predsjedava komitetom ministara, i na ministrici Borovac, da pred komitetom ministara zaštite građane Federacije. Jer, zaista ne postoji pravna osnova, odnosno pravno neosnovano Slovenija osporava imovinu štedišama u Federaciji. Sva odgovornost je na ministru Crnadku”, ocijenila je Omersoftić.

Dodala je da smatra da se u slučaju usvajanja zakona o obeštećenju radi o nekom dogovoru između Bosne i Hercegovine i Slovenije, “jer se ne bi Slovenija usudila ovako nešto uraditi da nije dobila suglasnost od naših. Mi uvijek imamo problema s našim političarima, nemamo probleme s drugom stranom.”

Prema novom zakonu, štediše nekadašnjih podružnica Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu te njihovi pravni nasljednici najesen će moći podnositi prve molbe za povrat štednje, a prve bi se isplate mogle dogoditi u prvom kvartalu iduće godine, kazao je Dragonja.

Državna sredstva

Istakao je da se prema zakonu računa kako će provedba zakona zahtijevati 385 miliona eura sredstava iz državnog budžeta u iduće dvije godine, u što je uračunata glavnica duga štedišama, kamate na glavnicu i materijalni troškovi cijelog postupka, zbog kojeg Vlada treba angažirati najmanje 30 ljudi koji će verificirati prispjele zahtjeve.

Parlament je zakonski prijedlog prihvatio sa 51 glasom za i 13 glasova protiv.

Odbijen je amandman stranke bivšeg premijera Janeza Janše, koji je tražio da se zakonom definira kako potražiti one koji su politički odgovorni za štetu nanesenu, kako je rekao, slovenskim poreznim obveznicima.

Janša je rekao da je veliki gubitak pretrpjelo i slovensko bankarstvo u cjelini, jer je Ljubljanska banka zbog pitanja stare devizne štednje izgubila kredibilitet u Hrvatskoj i Sloveniji i tako pretrpjela veliku komercijalnu štetu, prenosi Fena.

Prema njegovim riječima, najveći dio krivice za nastali problem snosi ljevica, koja je pred osamostaljenje Slovenije i na području bankarstva “sabotirala” nastanak samostalne slovenske države, pa je, “mimo svake logike”, dvije godine pred raspad SFRJ Ljubljansku banku Zagreb prekvalificirala u podružnicu i ukinula joj status samostalne banke, koji je značio da je za njeno poslovanje i rad odgovorna Hrvatska.

Janša je kazao da je bivši slovenski predsjednik Milan Kučan imao utjecaja na to kome će Ljubljanska banka vraćati devizne depozite i nakon što se Slovenija osamostalila te da je tako do svojih “200.000 maraka” došao bivši jugoslavenski ministar vanjskih poslova Budimir Lončar.

Kamata po viđenju

Bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek glasala je za Vladin prijedlog, ali je prije glasanja rekla da ne vjeruje kako će Vlada sredstva za isplatu osigurati u samo dvije godine, jer bi to negativno djelovalo na standard umirovljenika i socijalna primanja stanovništva.

Neki su opozicijski zastupnici uz to upozorili da postoji velika mogućnost da će Zakon o isplati štednje štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Sloveniji, možda, morati biti korigiran, jer njegovu sukladnost s odlukom Evropskog suda za ljudska prava još mora potvrditi Vijeće Evrope, odnosno njegovo vijeće ministara.

Pojedini zastupnici tvrdili su da pitanje kamata na staru deviznu štednju nije definitivno riješeno zakonom, jer je Slovenska vlada odlučila da štediše za najveći dio u kojem nisu mogli dobiti svoj novac imaju pravo na kamatu po viđenju koja je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća važila u Njemačkoj te da zakon ne rješava ni pitanje nematerijalne odštete na koju štediše, također, računaju.

Izvor: Al Jazeera i agencije