‘Problem javnih emitera u BiH je politički i tako ga treba rješavati’

Zakulisne, ali i javne igre na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, nepoštivanje zakona ili insistiranje na djelomičnom njegovom provođenju, ovisno o ličnim i stranačkim interesima, te generalno “guranje problema pod tepih”, očekujući da će se oni sami od sebe riješiti dobili su novu dimenziju.

Spor između državnog i jednog od dva entitetska javna emitera u državi kulminirao je tako što je rukovodstvo (državne) Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT) provelo u stvarnost svoje prethodno upozorenje da će prekinuti produkciju i emitiranje programa (entitetske) RTV Federacije BiH zbog dugovanja, što je dovelo do prekida programa Federalne televizije. Umjesto jutarnjeg programa, gledatelje FTV-a je “dočekala” testna slika.

Istog dana, Općinski sud u Sarajevu je donio privremenu mjeru u kojoj nalaže da BHRT mora pustiti signal FTV-u, čime je problem, bar privremeno, ponovno “gurnut pod tepih”, a potraga za rješenjem je, čini se, na čekanju.

Po blokadi emitiranja signala FTV-a postavljalo se pitanje koliko je odluka BHRT-a zakonita, ali je odluka sarajevskog suda, očito, pokazala da tu nisu “čista” posla i da zabrana nije bila legitimna. Kako su u cijeloj priči brojni zakoni prekršeni ili ignorirani, jasno je da situacija nikako nije “crno-bijela”.

Analitičar Mehmed Halilović ističe da je zakon već prije više godina prekršen time što drugi entitetski emiter, Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), ne uplaćuje RTV-taksu prikupljenu na teritoriji tog entiteta, dok je FTV uplaćivala nedostatan udio za BHRT.

Kako kaže, ovo je politički problem gotovo od samog početka i tako se i mora rješavati. A problem je prisutan već godinama.

Dugogodišnji problem

BHRT je svoju odluku o blokadi obrazložio time što FTV nije od decembra prošle godine isplaćivao svoje obaveze za pružene usluge, čime je, kako je čelnik te kuće Belmin Karamehmedović kazao, ugrožen i rad zaposlenika državnog javnog servisa. Prema njegovim riječima, radnicima BHRT-a se duguju dva topla obroka, a bilo je upitno i finansiranje sistema zdravstvene zaštite, dok se istovremeno svim zaposlenicima FTV-a redovno izmiruju sve obaveze.

Karamehmedović ističe kako FTV od decembra duguje gotovo 600.000 eura za usluge koje su naplaćivane po cijeni koje su ispod svakog nivoa i koje su praktički “humanitarnog karaktera”. Istovremeno, BHRT tuži i RTRS zbog neizmirivanja njihovih obaveza, ali je tu pravosuđe trenutno “zastalo”.

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto je, komentirajući odluku BHRT-a da blokira pružanje usluga FTV-u, rekao da će šteta biti nadoknađena kad se sporovi završe. Napominje da do tada treba riješiti problem u Federaciji BiH, jer ni tu ne postoji dogovor o načinu raspodjele novca između BHRT-a i FTV-a.

Iskreno se nada, kako je rekao za Al Jazeeru, da će “zanavljanjem upravljačkih struktura kojima je mandat davno istekao na FTV-u popraviti ono što je zatečeno”. Napominje i kako “trenutno nema nikoga u upravnom odboru” za što misli da je “rezultat neodgovorne politike” koju koalicija iz koje dolazi “mora da popravi”.

Iz prozvane strane, opozicijske Stranke demokratske akcije (SDA) su odgovorili da je “Fortino ‘rješenje’ dovelo do gašenja programa FTV-a”.

“To je očigledno samo uvertira za naredne korake Trojke, koje je u svojoj izjavi najavio predsjednik Naroda i pravde [Elmedin Konaković], tvrdeći da će se ‘dugoročno rješenje desiti kada u menadžmentima FTV-a i BHRT-a budu sjedili ljudi koji će raditi onako kako politike Trojke to budu od njih tražile'”.

Nerješavanje problema

Provođenje modela finansiranja javnih emitera u Bosni i Hercegovini je od početka bilo problematično, podsjeća Zarfa Hrnjić-Kuduzović, vanredna profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

“Postojeći model finansiranja javnog servisa je nefunkcionalan i ne omogućava dovoljne prihode od RTV-takse za normalan rad, što je rezultat dugogodišnjih političkih opstrukcija. Što se tiče finansiranja, zakon se ne bi smio tumačiti i primjenjivati selektivno, odnosno koristiti kao ‘švedski sto’: nećemo korporaciju, hoćemo novac; nećemo odgovornost prema svim građanima BiH, hoćemo upravljačke pozicije…

Novim zakonom o javnom medijskom servisu BiH treba propisati i novi model finansiranja koji bi obezbijedio višu stopu naplativosti RTV-takse na cijeloj teritoriji BiH, zatim viši iznos takse koja je znatno niža nego u drugim evropskim državama, ali i formiranje korporacije javnih emitera radi racionalnijeg korištenja resursa”, napominje Hrnjić-Kuduzović.

Kako se treba raspodijeliti pretplata?

Javni radio-televizijski servis Bosne i Hercegovine čine: državni emiter BHRT te entitetski RTV Federacije BiH i Radio-televizija Republike Srpske (RTRS).

Zakonom o javnom servisu predviđeno je da se sredstva iz pretplata, koja se prikupljaju na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine dijele u omjeru po kojemu polovica tog iznosa pripada BHRT-u, dok entitetskim servisima pripada po 25 posto tih prihoda.

RTRS se ne drži tog zakona i svu pretplatu prikupljenu u tom entitetu zadržava. BHRT-u sada duguju više od 25 miliona eura. Istovremeno, RTV Federacije BiH je za sebe zadržavao veći dio prikupljene pretplate, pa BHRT-u tako duguje gotovo deset miliona eura, prenijela je Hina.