Nasilje nad ženama ne smije ostati nekažnjeno

Prošle godine u Bosni i Hercegovini ubijeno je deset žena, zabilježeno je sedam pokušaja ubistava. Od ukupnog broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, u 2022. godini procesuirano je samo 35 posto slučajeva. Zakonom predviđene mjere zaštite se izriču u samo 10 posto slučajeva nasilja u porodici, a za dvije i po godine u sigurnim kućama zbrinuto je 1.378 žena i djece žrtava nasilja.

Ovo su samo neki od zabrinjavajućih podataka Helsinškog parlamenta građana Banja Luke koji potvrđuju činjenicu da i ovog 8. marta na Međunarodni Dan žena, žene i dalje moraju da vode bitku za svoja prava kao i decenijama ranije.

„'Žene su ljute, žene više ne ćute!’ je glavni slogan kampanje osmomartovskog marša u Banjaluci, koju ove godine provodi nekih deset organizacija. Glavni fokus ove godine je svakako porast nasilja nad ženama, te neadekvatan odgovor institucija, koji nažalost u posljednje vrijeme sve češće završava ubistvom žena od strane muškaraca (muževa, partnera)“, kazao je Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.

Nasilje ne smije ostati nekažnjeno!

„Sa druge strane imamo opravdavanja ubistava od strane pojedinih organizacija, koje su dobile i medijsku i institucionalnu podršku, koji se kao bore za tradicionalne vrijednosti. Nećemo pogriješti ako kažemo da je naša tradicija, u stvari tradicija nasilja. Tako da je definitivno u fokusu i retradicionalizacija i repatrijarhalizacija“, rekao je Žolja.

Aktivisti i aktivistkinje za ženska prava iz Fondacije „CURE“ iz Sarajeva poručuju da svojim glasom žele da iskažu neslaganje, otpor i bol i da niti jedno nasilje ne smije ostati nekažnjeno.

„Ovogodišnji slogan 8. marta je: Ja – Ti – Mi – UJEDINJENI/E PROTIV #diskriminacije #nasilja i ratova #siromaštva. Zaustavite ratove ODMAH, zaustavite nasilje ODMAH, zaustavite diskriminaciju ODMAH, iskorijenite siromaštvo SADA! Rat u Palestini tiče se i nas! Zaustavite rat u Gazi SADA! Istražite ratne zločine!“, navedeno je u pozivu u kojem poručuju građanima da i ove godine izlaze na ulice Sarajeva kako bi pokazali svoju solidarnost sa žrtvama nasilja. Glavni cilj je ističu skrenuti pažnju javnosti na još uvijek loš položaj žena u društvu.

‘BH novinarke – zajedno u borbi za ženska prava’

U 2023. godini Udruženje BH Novinari, registrovalo je 35 slučaja kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda prema novinarkama i drugim medijskim uposlenicama u Bosni i Hercegovini. Ni jedan od tih slučajeva nije okončan kažnjavanjem osoba koje su upućivale prijetnje ili na druge načine kršili prava žena u medijima.

Iz tog razloga generalna sekretarka Udruženja BH novinari, Borka Rudić ističe da ove godine kao i prethodnih godina rade kampanju povodom Međunarodnog Dana žena.

„Kampanju organizujemo pod nazivom ‘BH novinarke – zajedno u borbi za ženska prava’, kroz koju želimo ujediniti novinarke i sve druge žene u medijima u zajedničkom doprinosu zaštiti ženskih ljudskih prava u medijima i bh.društvu. Ta kampanja uključuje: video izjave deset novinarki o tome na koje se sve načine krše njihova ljudska i profesionalna prava“, rekla je Rudić.

Navodi da posebno zabrinjava činjenica da iza verbalnih prijetnji i napada često stoje osobe na visokim javnim funkcijama, kao što je predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik, koji se ističe u negativnom kontekstu i kao „rekorder“ u broju napada na novinarke, mizogenim komentarima i brutalnim kršenjima ženskih ljudskih prava.

Da li mehanizama za zaštitu ima dovoljno?

Ljudska prava i slobode su definitivno na udaru, poručuju iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka. Od kriminalizacije klevete, preko omalovažavanja organizacija koje se bore za ljudska prava, pa do opravdavanja nasilja i ubistava žena.

„Već možemo naslutiti naredne korake jedne nedemokratske vlasti, koja preko svojih poslušnika šalje jasne signale šta nas to čeka u budućnosti. Svakako da nam je cilj ne samo da se usvoji Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, nego i da skrenemo pažnju javnosti na položaj žena u društvu, jer su im svakodnevno životi ugroženi. Ono što je takođe jako važno, treba ukazati na retrogradne inicijative, koje pod izgovorom tradicije žele da dokinu prava žena i koje se definitivno neće zaustaviti na ženama“, rekao je Zolja.

Iz BH novinara ističu da imaju aktivnosti usmjerene na zaštitu novinarki i drugih žena u medijima. Između ostalog jedna od aktivnosti je i pružanje besplatne psihološke i medicinske pomoći.

„Na prvom mjestu je besplatna pravna pomoć novinarkama kroz djelovanje FMHL (Free media help line), zatim imamo Viber grupu za ‘brzi dogovor’ na nasilje prema ženama u medijima koju čini šest iskusnih i cijenjenih novinarki koje su dostupne 24/7 i mogu djelovati odmah na poziv koleginice u nevolji, tu je i Mreža novinarki u BiH, koja djeluje od 2018. godine i broji oko 300 članica i članova. Ova Mreža opstaje bez ikakve finansijske pomoći zahvaljujući podršci nas iz BH novinara i volonterskom radu samih novinarki“, rekla je Rudić.

Poruke ove godine su jasne: zaustavite nasilje, diskriminaciju, ratove, glad, siromaštvo – ODMAH! Glasno i jasno! Jer više niti jedna žena ne smije da bude žrtva nasilja.