Žuto Štrausovo čudo: Simbol olimpijskog Sarajeva i ikona njegovog otpora

Hotel ‘Holiday Inn’ nastao je u periodu koji je obilježio vrhunac u modernoj historiji Sarajeva, a tokom opsade je postao svjetska ikona.

Hotel Holiday nije samo simbol olimpijskog Sarajeva, već i simbol moderne historije grada (Anida Krečo / Ustupljeno Al Jazeeri)

Mnoge Sarajlije i danas se vjerovatno mogu sjetiti dana, 6. oktobra 1983. godine kada je tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i veliki prijatelj grada koji je pet godina ranije, na čuđenje cijelog svijeta, izabran za domaćina Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, otvorio novi hotel u današnjoj bosanskohercegovačkoj prijestolnici – Holiday Inn.

Hotel Holiday Inn nastao je u razdoblju koje je obilježilo vrhunac u modernoj historiji Sarajeva, kao tkivo grada, ali i jedan od dragulja u kruni uspješne organizacije ZOI-ja, koji je i sam Samaranch na zatvaranju nazvao „najboljim do sada“.

Uzdizanje tog žuto-smeđeg čuda, koje kao da je neko tada iz svemira spustio u mravinjak sumornih socijalističkih zgrada koje su se prostirale širom bivše države, svi su gledali sa strahopoštovanjem i neizmjernim ponosom. Olovka čuvenog arhitekte, akademika Ivana Štrausa, stvorila je obrise zdanja koji je postao jedan od simbola olimpijskog Sarajeva, arhitektonsko čudo koje je gradu otvorilo vrata nekog novog, modernijeg svijeta.

Taj tada impresivni objekt je tokom ZOI-ja bio centralno mjesto okupljanja članova Olimpijskog komiteta, inozemnih zvaničnika, novinara i važnijih gostiju, ali i moderan centar noćnog života olimpijskog grada. U najkraćem, ponos grada i simbol njegove uspješne pripreme za veliku sportsku manifestaciju, u koju se naširoko sumnjalo.

‘Jedno od krajnjih dometa tog vremena’

Četrdeseta godišnjica Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, profesoru Kennethu Morrisonu, izuzetnom poznavatelju historije hotela, bila je povod za istraživački projekt koji je polučio publikaciju o tom zdanju – 40. godišnjica hotela Holiday.

Osim Morrisona, u njenom kreiranju sudjelovali su Boba Lizdek, suosnivačica fondacije Hotel History, arhitektica Lejla Kreševljaković i fotografkinja Anida Krečo. Zajedničkim naporima stvorili su zapis u kojem su ukazali na vrijednosti graditeljskog nasljeđa iz važnog perioda za razvoj grada i države.

„Hotel Holiday nije samo simbol olimpijskog Sarajeva, već i simbol moderne historije grada“, kaže Morrison, profesor historije i voditelj istraživanja na Univerzitetu De Montfort u Leicesteru, te suosnivač i sudirektor Fondacije “Hotel Holiday”.

U publikaciji su predstavljeni nacrti hotela kakav je bio kada je stvoren, kao i mnoštvo fotografija iz sasvim drugačijeg ugla (Anida Krečo / Ustupljeno Al Jazeeri)

„U svojih 40 godina svjedočio je i dobrim i lošim vremenima, a bio je i u centru mnogih zbivanja koja su se odvijala u gradu tokom te četiri decenije. Hotel Holiday, možda, ima samo 40 godina, ali ima nevjerovatno bogatu historiju“, dodaje.

U publikaciji su, između ostalog, predstavljeni nacrti hotela kakav je bio kada je stvoren kao i mnoštvo fotografija iz sasvim drugačijeg ugla.

“U trenutku kada je izgrađen, hotel je predstavljao jedno od krajnjih dometa bosanskohercegovačke arhitekture tog vremena“, kaže Lejla Kreševljaković.

„Kao arhitekt sa velikim kreativnim potencijalom i projektantskim iskustvom, arhitekt Ivan Štraus uspio je realizirati ovaj objekt kao potpuno konzistentnu, besprijekornu cjelinu u svom vanjskom i unutrašnjem izgledu. Danas, 40 godina poslije, zbog svojih historijskih i arhitektonskih vrijednosti postao je neodvojivi dio modernog graditeljskog naslijeđa ovog grada i države”.

‘Zašto ne bi bio žute boje?’

Kreševljaković ističe da su fotografije Anide Krečo dale najveći doprinos publikaciji.

“Anida je kroz svoje fotografije na poseban način predstavila ovu magičnu zgradu. Primijetila je pojedine detalje hotela Holiday koje smo tek danas, prvi put poslije 40 godina, u prilici da vidimo na fotografijama u ovoj publikaciji”, rekla je.

Strukturu hotela Holiday Inn posebnom je učinila očaravajuća igra broja četiri i njegovog geometrijskog ekvivalenta kvadrata koji je utkan u arhitekturu zgrade. Ta posebnost proizlazi iz dosljedne primjene proporcija konstruktivnog modula koji je karakterističan samo za historijska arhitektonska remek-djela.

Hotel je izgrađen na prostoru poznatom kao Bulgaren Acker, a u stanovništvu kao „Cirkus plac“, koji je u austrougarskom vremenu služio za smještaj cirkusa koji su dolazili u Sarajevo. Upravo iz tog razloga, u velikom otvorenom atrijumu hotela postavljen je kišobran, dizajniran da podsjeća na veliki cirkuski šator.

Štraus je priznao da je imao potpunu slobodu u oblikovanju građevine, te je bio slobodan „iskoristiti boju u najvećoj mogućoj mjeri“. Za maketu je izabrao – žutu.

„Niko nije očekivao da će vanjski dio hotela biti te boje. Radnici su bili šokirani kada su na gradilište dovezeni žuti i oker fasadni blokovi. Mislili su da je riječ o šali“, pričao je Štraus, koji je napomenuo da je svrha žute fasade bila istaknuti je. „Ne bi bilo primjereno graditi žutu bolnicu, ali ovo je bio hotel, mjesto za razonodu. Zašto ne bi bio te boje?“

Štraus je priznao da je imao potpunu slobodu u oblikovanju građevine, te je bio slobodan iskoristiti boju u najvećoj mogućoj mjeri (Anida Krečo / Ustupljeno Al Jazeeri)

Holiday Inn bio je za tadašnje standarde impresivan, pravi „grad u zatvorenom“, sa restoranima, kongresnim dvoranama, radnjama, kockarnicom, umjetničkom galerijom i diskotekom.

Jednostavna i iskrena u izražaju

Zgrada je bila konstrukcijski jednostavna i iskrena u svom izražaju, no unutrašnjost je bila sasvim drugačija. Reflektirajuće staklo koje je stvaralo optičku iluziju neograničenog prostora, mramorna fontana u obliku olimpijske pahuljice, drvena skulptura „Nebeska kočija“, liftovi kao vertikalni betonski elementi, vertikalna podjela zgrade sa stambenim etažama na dva dijela sa unutrašnjim artijumom po polovini visine, odakle prelazi u otvoreni artijum…, sve su to bili elementi koji su iznenadili posjetioce.

“Iako hotel postoji četiri decenije, mnogi još nisu spoznali ili nisu imali prilike spoznati svu ljepotu ovog objekta”, kaže Krečo.

“Arhitekta je vješto koristio razne geometrijske oblike, kao što su trokut na ugaonim stubovima, kvadar i trapez na ulazu u kongresni centar, luk i kružne forme na glavnom ulazu… Cijeli hotel je zamišljen i kao svojevrsna galerija umjetničkih djela, od kojih je, možda, i najbitnije sam hotel.”

Arhitekta je vješto koristio razne geometrijske oblike, kao što su trokut na ugaonim stubovima, kvadar i trapez na ulazu u kongresni centar, luk i kružne forme na glavnom ulazu (Anida Krečo / Ustupljeno Al Jazeeri)

“Za mene, fotografisanje ovog objekta bilo je poseban izazov jer sam i ja tek tada zaista otkrivala njegove posebnosti. Ova publikacija i prateća izložba su i koncipirane tako da i drugima pokažemo ove kvalitete i sigurno je krajnje vrijeme da se generalno počne vrednovati kvalitet i posebnost arhitekture ovog vremena, te da se ista počne institucionalno štititi“, dodala je.

Za Morrisona, važan je još jedan aspekt značaja hotela, koji je samo osam godina poslije ZOI-ja, ponovno bio centar inozemnim medijima.

Drugačiji od ostalih ‘ratnih hotela’

U kontrastu s bajkovitom 1984. godinom, bio je rat u Bosni i Hercegovini, tokom kojeg je hotel radio, ali i bio stalna meta napada. Simbol olimpijskog Sarajeva postao je i simbol njegovog otpora. To je fasciniralo britanskog profesora.

„Činjenica da je korišten kao baza stranih medija tokom opsade Sarajeva dala je ovom hotelu status ikone u cijelom svijetu. Doista, hotel Holiday, tada Holiday Inn, bio je sasvim drugačiji od ‘ratnih hotela’ u drugim gradovima, jer se nalazio ne samo unutar linija opsade, već samo nekoliko stotina metara od ratišta. To što je nastavio funkcionirati kao hotel tokom opsade nije ništa manje nego izvanredno“, govori Morrison.

Dizajn hotela sada ponovno procjenjuju i cijene historičari arhitekture kao jedan od najvažnijih modernističkih hotela na svijetu (Anida Krečo / Ustupljeno Al Jazeeri)

„Ali upravo je upečatljiv i poseban dizajn zgrade, ono što hotel čini istaknutim. Taj dizajn sada ponovno procjenjuju i cijene historičari arhitekture kao jedan od najvažnijih modernističkih hotela na svijetu“, dodao je.

Publikacija 40. godišnjica hotela Holiday podsjećanje je za starije generacije, ali i mlađe, kojima će dati priliku da bolje razumiju fascinantne i jedinstvene arhitektonske značajke hotela i ulogu koju je imao kao glavni centar za nesportske događaje tokom ZOI-ja u Sarajevu.

“Izuzetno je važno očuvati sjećanje na XIV Zimske olimpijske igre kao i arhitektonske objekte građene za Igre, jer su oni artefakti važnog trenutka u historiji ovog grada i dio našeg graditeljskog naslijeđa. U tom smislu smo ovom publikacijom nastojali dati vlastiti doprinos, svako na svoj način”, istakla je Kreševljaković.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada