Ako pokori Ukrajinu, hoće li Putin napasti i neku članicu NATO-a?

Novo gomilanje ruskih trupa otvara pitanje o novoj velikoj ofanzivi na istoku Ukrajine koju, kako tvrde sagovornici Al Jazeere, Evropa mora zaustaviti.

Ukrajina ne može ponovo pokušati ići prema naprijed dok ne obnovi i ponovo ne opremi svoju vojsku, kaže Jamie Shea, bivši zvaničnik NATO-a (Reuters)

Ukrajinska kontraofanziva nije polučila rezultate kojima su se Kijev i Zapad nadali. Pomoć Sjedinjenih Američkih Država je sve rjeđa, a možda je više neće niti biti, dok davno obećana vojna podrška od evropskih zemalja kasni.

Ukrajina više nije niti top tema u svjetskim političkim krugovima, jer ju je zamijenila krvava ofanziva Izraela na Pojas Gaze izazvana upadom Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine.

Suprotno očekivanjima Zapada, ruska ekonomija je tokom rata preživjela sankcije, pojačala vojnu industriju, te je, kako tvrde zapadni izvodi, opremila snage sjevernokorejskim i iranskim oružjem te mobilisala još vojske.

Kada se sve ovo uzme u razmatranje, stručnjaci s pravom postavljaju pitanje – bliži li se vrijeme kada će ojačana Rusija uzvratiti udarac iscrpljenim Ukrajincima i pokušati privesti kraju svoju vojnu operaciju koja se bliži ulasku u treću godinu?

Početkom ove sedmice, ukrajinska vojska izvijestila je da Rusija gomila snage na istoku zemlje, u podsjećanju na period pred početak ofanzive iz 2022. godine, kada je Moskva užurbano dovlačila vojsku i opremu blizu ukrajinske granice.

Harkov kao neostvarena Putinova želja

Pojačanja na frontu prate žestoki artiljerijski napadi po ustaljenoj brutalnoj ruskoj vojnoj doktrini – „poravnaj, pa osvajaj“. Tako se najsnažnijim projektilima iz ruskog arsenala sve više zasipa grad Harkov, koji Rusi nisu uspjeli zauzeti, a koji je, kako tvrde Ukrajinci, ostao njihova neostvarena želja.

„Harkov je njihov prioritet jer se (ruski predsjednik Vladimir) Putin ne može pomiriti sa činjenicom da grad u kojem se većinski govori ruski jezik nije želio prihvatiti biti dio ruskog svijeta“, rekao je Ihor Romanenko, bivši načelnik Generalštaba ukrajinskih snaga, za Al Jazeeru.

Da je ukrajinska kontraofanziva završila neslavno govore podaci prema kojima se u proteklih nekoliko sedmica ukrajinska vojska povukla iz nekoliko mjesta, u nastojanju da stvori jače odbrambene položaje. Ruska vojska vrši pritisak na njih, u želji da preuzme inicijativu na frontu i iskoristi zastoj zapadne pomoći Ukrajini i umor neprijateljske vojske.

Je li sve to samo uvod u jaču ofanzivu?

„Rusi pokušavaju napredovati uprkos zimskim uslovima u Ukrajini. Zauzeli su neka mala sela južno od Harkova i prije samo nekoliko dana prvi put ušli u Avdivku u Donbasu“, kaže Al Jazeeri Jamie Shea, profesor strategije i sigurnosti na Univerzitetu Exeter i bivši zvaničnik NATO-a.

Kako tvrdi, Rusija pritom ne bira sredstva i ne mari za izgubljene živote da ostvari svoj cilj.

„Rusi plaćaju visoku cijenu u vojnicima i opremi za skromne dobitke koji nisu strateški bitni u smislu omogućavanja odlučujućeg proboja. Prema zapadnim obavještajnim izvorima, Rusija je pretrpjela čak 20.000 žrtava samo da bi zauzela jedno selo. Znaju da su Ukrajinci u nestašici municije i protuzračnih odbrambenih sistema i da su njihove trupe, koje su se borile dvije godine bez rotacija, sada umorne, čak iako se moral još uvijek drži“, nastavlja.

Ukupno gledajući, dodaje, stanje na ratištu se posljednjih mjeseci promijenilo. U drugoj polovini prošle godine, branili su se Rusi, a sada, kako tvrdi, na bedemima su Ukrajinci, koji nisu u stanju niti pokušati napredovati.

Mogućnost ruskog upada iz Bjelorusije

Šef Ukrajinske obavještajne službe, Kirilo Budanov rekao je za Kyiv Independent da Rusija ima namjeru pokoriti dijelove oblasti Lugansk i Donjeck, koje do sada nije uspjela, te da simultano napada na više strana: u sektorima Kupjanska, Limana, Bahmuta i Avdijivke. Priznao je da su ruske trupe u posljednje vrijeme ostvarile „određeni napredak“.

„Lekcija dosadašnjeg toka rata je da dronovi, lebdeće oružje, senzori i moderna tehnologija nadzora u kombinaciji sa minama i dobro pripremljenim utvrdama otežavaju vojskama okupljanje u velikim formacijama i napredovanje“, ukazuje Shea.

„Ukrajina ne može ponovo pokušati ići prema naprijed dok ne obnovi i ponovo ne opremi svoju vojsku, a do tada bit će primorana braniti ono što sada drži. Rusi će sigurno pokušati iskoristiti tu situaciju i, kako se približavamo proljeću, testirati ukrajinsku odbranu svojom ofanzivom. Možda će čak pokušati i podijeliti ukrajinsku vojsku napadom kroz Bjelorusiju na sjeveru Ukrajine“, dodaje bivši zvaničnik NATO-a.

Rusi su tokom rata, i pored zapadnih sankcija, uspjeli zadržati visok nivo vojne proizvodnje, naročito projektila, a kako navodi Zapad, uvezli su i velike količine dronova, raketa i municije iz Sjeverne Koreje i Irana. U kombinaciji sa nestašicom na suprotnoj strani, to Rusiji trenutno daje prednost.

Također su, govori Shea, uspjeli mobilizirati stotine hiljada dodatnih vojnika i poslati ih više od 600.000 u Ukrajinu, koju, dodaje, čeka teška godina ukoliko ne dođe do većih promjena. Osim što neće ostvariti svoj ambiciozni cilj da povrati svoju cjelokupnu teritoriju, Ukrajina će možda na kraju, u nedostatku vojne snage, morati i pregovarati sa Kremljom, što je Kijev donedavno tumačio kao priznanje poraza.

„Zasad se čini da Moskva zaista toleriše ogromne žrtve jer je Putin gušio sve znake kritike ili protivljenja. Koliko dugo, ostaje da se vidi. Ako Ukrajina ne bude u mogućnosti primiti veliku vojnu i finansijsku pomoć iz Evrope i Sjeverne Amerike 2024, imat će vrlo tešku godinu i (ukrajinski predsjedik Volodimir) Zelenski će se naći pod pritiskom unutar i izvan Ukrajine da pregovara sa Putinom“, kaže Shea.

‘Rusija neće stati na Ukrajini’

Dok Ukrajina otvoreno grca za dodatnim pošiljkama vojne pomoći, zvaničnici nekoliko evropskih zemalja upozoravaju na „nepovoljan“ razvoj događaja u Ukrajini. Neki, čak, idu u tom smjeru da, u slučaju da Rusi uspiju u svojim namjerama u Ukrajini, predviđaju nesigurnost i za druge okolne zemlje, čak i one koje su članice NATO-a.

Richard Caplan, profesor međunarodnih odnosa sa Univerziteta Oxford, kaže Al Jazeeri da poraz Ukrajine ne bi značio kraj za Putinove ambicije. Štaviše.

„Putinov ultimativni ratni cilj nije moguće provesti bez poraza i okupacije Ukrajine. No, šta bi se desilo ako to uspije u tome, najbolje je objasnio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg – ako Putin pobijedi u Ukrajini, velik je rizik da agresija neće stati na tome“, rekao je Caplan.

Može li to Ukrajina spriječiti? Shea tvrdi da može, ali da je potrebno da Kijev „preduhitri rusku taktiku“, kao i da se uzda u pomoć Evrope.

„Zemlji su potrebne strateške vojne rezervne snage kako bi se nosile s ruskim probojem duž linije ratišta koja se sada proteže na preko hiljadu kilometara. Imati sve trupe uz granice moglo bi biti ranjivo u slučaju ruske ofanzive. Ukrajina također treba brzo izgraditi svoje domaće vojne proizvodne kapacitete u partnerstvu sa zapadnim odbrambenim kompanijama i dobavljačima. To može smanjiti ovisnost o stranim donacijama oružja i pomoći u standardizaciji“, kaže Shea.

„Ukrajina trenutno koristi više od 240 tipova oružanih sistema što komplicira održavanje i popravak te zahtijeva rezervne dijelove. Zapad mora razviti dugoročnu vojnu strategiju za Ukrajinu jer bi rat mogao trajati nekoliko godina. Posebno treba uravnotežiti kratkoročne potrebe Ukrajine (protuzračna odbrana i municija) sa dugoročnim (borbeni avioni, logistika i komanda i kontrola), budući da će jednog dana Ukrajina biti NATO-ova prva linija fronta protiv Rusije. Putin je predan ratu iscrpljivanja protiv Ukrajine i vjeruje da ima vrijeme na svojoj strani“.

Isto tako, Zapad mora napustiti svoj način razmišljanja, ne samo zbog Ukrajine, već i zbog onoga što bi moglo uslijediti ako ona padne.

„Zapad se mora posvetiti kampanji političkog, ekonomskog i vojnog iscrpljivanja Rusije. Ako Putin pobijedi u Ukrajini, sasvim sigurno će svoju pobjedu vidjeti kao neuspjeh zapadne odlučnosti i napasti neku članicu NATO-a u roku od nekoliko godina“, mišljenje je našeg sagovornika.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada