Šta 45.000 američkih vojnika radi na Bliskom istoku?

Washington – Američke strategije nacionalne sigurnosti koje se primjenjuju od početka perioda bivšeg predsjednika Baracka Obame, preko administracije Donalda Trumpa i sadašnjeg predsjednika Joea Bidena, dale su prednost nadmetanju s Kinom kao najvažnijem izazovu američkoj globalnoj hegemoniji i ukazale na neophodnost preraspodjele američkih snaga širom svijeta, posebno na Bliskom istoku, kako bi se obezbijedilo više resursa za suočavanje sa rastućim kineskim izazovima.

Strategija nacionalne sigurnosti Bidenove administracije, objavljena u oktobru 2022. godine, istakla je potrebu da se “dugoročno smanje zahtjevi za resursima koje Bliski istok postavlja Sjedinjenim Američkim Državama”.

Praktično, Washington trenutno ima oko 45.000 vojnika u zemljama Bliskog istoka i ovaj broj nisu promijenile ni eskalacija tenzija s Kinom, ni rusko-ukrajinski rat, ni tenzije koje su nastale nakon operacije Potop al-Aksa 7. oktobra.

Uz eskalaciju izraelske agresije na Pojas Gaze i sve veći rizik od regionalnog sukoba nakon napada na američke snage u Iraku, Siriji i Jordanu te napetosti u moreuzu Bab al-Mandab, brojni američki analitičari upozoravaju na opasnosti od ulaska njihove zemlje u veći sukob, što bi moglo izazvati stradanje određenog broja američkih vojnika u regionu.

Nemirna područja

Hiljade američkih vojnika raspoređene su u Iraku, Siriji, Jordanu i Izraelu.

U Siriji je oko 900 vojnika raspoređeno za izvođenje operacija protiv ISIL-a, a njihovo prisustvo podržavaju Sirijske demokratske snage (SDF), čiju većinu čine kurdske milicije.

U Iraku ima otprilike 2.500 vojnika. Od jula 2021. godine, američka i iračka strana su se složile da američki vojnici imaju neborbenu savjetodavnu ulogu, podržavajući iračku vladu u suočavanju s ostacima ISIL-a. Međutim, američki odgovor na napad na Toranj 22, američku bazu u Jordanu, doveo je do povećanja sumnji u buduće prisustvo američkih snaga u Iraku.

Za prisustvo američkih snaga u Jordanu mnogi nisu čuli sve do napada u januaru u kojem su ubijena tri američka vojnika, a ranjeni deseci. Uprkos “držanju u tajnosti” broja američkih snaga u Jordanu, neke procjene kažu da ih ima 2.900 od juna 2023. godine, na zahtjev jordanske vlade, s ciljem podrške operacijama Jordana protiv ISIL-a, pored obavljanja obavještajnih misija.

Nema dostupnih dokumentovanih informacija o broju američkih snaga u Izraelu, iako Sjedinjene Američke Države održavaju povjerljivu vojnu bazu kodnog naziva Site 512, u kojoj se nalazi radarski nadzorni sistem koji otkriva i prati prijetnje balističkih projektila.

Stabilna područja

Hiljade američkih vojnika raspoređeno je i u mnogim stabilnim zemljama Bliskog istoka.

Katar, kao još jedan veliki saveznik izvan NATO-a, igra ključnu ulogu u vojnoj strategiji Washingtona u regiji. Oko 8.000 američkih vojnika nalazi se u bazi Al-Udeid, u kojoj se nalazi regionalno sjedište američke Centralne komande.

Washington ima više od 9.000 vojnika u Bahreinu, od kojih se većina nalazi u američkoj pomorskoj bazi, koja se smatra sjedištem Centralne komande pomorskih snaga i Pete flote SAD-a. Luka Khalifa bin Salman u Bahreinu je jedna od rijetkih u Zaljevu koja može primiti američke nosače aviona.

Otprilike 13.500 američkih vojnika raspoređeno je u Kuvajtu od 1991. godine, kada je multinacionalna koalicija predvođena SAD-om protjerala iračke snage iz zemlje u Prvom zaljevskom ratu. Ove snage su smještene u kampu Arifjan i zračnoj bazi Ali al-Salem.

U Saudijskoj Arabiji, oko 2.700 američkih vojnika obavljaju obuku saudijske vojske te pružaju pomoć protiv bilo kakvih iranskih opasnosti ili prijetnji podržavanjem sistema zračne i proturaketne odbrane.

Približno 3.500 američkih vojnika je u UAE, uglavnom u zračnoj bazi Al-Dhafra, u kojoj se nalazi Centralna komanda američkih zračnih snaga te Komanda zračne i proturaketne odbrane kojom zajednički upravljaju UAE i SAD.

Nekoliko stotina vojnika raspoređeno je u Omanu, većina njih iz zračnih snaga.

Sjedinjene Američke Države imaju više od hiljadu vojnika u Turskoj, kao članici NATO-a, a uglavnom su smješteni u bazi Indžirlik na jugu zemlje.

U Egiptu je prisutno 465 američkih vojnika među međunarodnim mirovnim snagama koje se nalaze na Sinajskom poluotoku, kako je definirano egipatsko-izraelskim mirovnim sporazumom.

Budućnost američkih snaga u regionu

Kao odgovor na početak pregovora Washingtona i Bagdada o povlačenju američkih snaga iz Iraka i to u vrijeme kada neki članovi Bidenove administracije traže povlačenje snaga iz Sirije, bivši šef Centralne komande Kenneth McKenzie piše o tome da “razgovor o američkom vojnom povlačenju iz Iraka i Sirije šteti američkim interesima”.

General McKenzie je u svom članku u The New York Timesu napisao: “Ovaj korak daje nadu Teheranu da će uspjeti u svom dugoročnom cilju protjerivanja Sjedinjenih Američkih Država iz regiona preko svojih posrednika.”

Pozvao je predsjednika Joea Bidena da donese izvršnu odluku “o zadržavanju američkih snaga u Siriji i detaljnoj posvećenosti radu s iračkom vladom na pronalaženju prihvatljivog broja snaga tamo”.

U izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu iznesena su tri prijedloga za budućnost američkog prisustva na Bliskom istoku:

• minimalno prisustvo: podrazumijeva povlačenje gotovo svih američkih snaga sa Bliskog istoka, izuzev nešto manje od 5.000 vojnika koji bi se nosili sa svim mogućim prijetnjama američkim interesima
• ograničeno prisustvo: podrazumijeva prisustvo 20-30 hiljada američkih vojnika, s ciljem praćenja i suprotstavljanja konkurentskim zemljama u regionu, poput Kine, Rusije i Irana,
• veliko prisustvo: podrazumijeva prisustvo 40-50 hiljada vojnika, kako bi se odgovorilo Iranu i “terorističkim prijetnjama”, nadgledale ruske i kineske aktivnosti i osigurala sloboda plovidbe.