Rat u Gazi prijeti gašenjem zapadnog programa borbenih aviona pete generacije

Nizozemska vlada odlučila je hitno se žaliti na sudsku odluku kojom bi se zaustavila globalna proizvodnja zapadnog borbenog aviona pete generacije.

Prvostepena odluka u ponedjeljak dala je vladi sedmicu dana da zaustavi izvoz dijelova za nevidljivi lovac-bombarder F-35, koji Izrael koristi u svom bombardiranju Pojasa Gaze, gdje je ubijeno više od 28.000 Palestinaca, većinom žena i djece.

Apelacioni sud u Hagu naveo je “jasan rizik da bi izraelski borbeni avioni F-35 mogli biti korišteni u slučajevima ozbiljnog kršenja međunarodnog humanitarnog prava”.

To bi zauzvrat moglo dovesti i do odgovornosti Nizozemske, koja i proizvodi i skladišti dijelove F-35.

Izrael insistira da je njegov rat usmjeren na uništenje Hamasa, nakon što je palestinska naoružana grupa 7. oktobra napala južni Izrael, ubivši gotovo 1.200 ljudi. Ali sve veći broj civilnih žrtava, bombardiranje škola, izbjegličkih kampova i bolnica i prisilno raseljavanje gotovo cjelokupnog stanovništva Gaze izazvali su globalni bijes. Južnoafrička Republika tužila je Izrael Međunarodnom sudu pravde, optužujući ga za genocidne namjere. Čini se da Apelacioni sud u Hagu dijeli neke od zabrinutosti o kojima razmišlja i ICJ.

“Izrael ne uzima dovoljno u obzir posljedice svojih napada za civilno stanovništvo”, rekao je nizozemski sud. “To znači da se izvoz dijelova F-35 iz Nizozemske u Izrael mora zaustaviti.”

To može imati posljedice koje sežu daleko izvan Izraela i rata u Gazi.

Nizozemska je domaćin jednog od tri svjetska skladišta za dijelove F-35, u Woensdrechtu. Međutim, Nizozemska tvrdi da Izrael ne može biti izuzetak za embargo, jer Nizozemska vlada izvozi dijelove u sve zemlje u programu F-35 pod jednom dozvolom, označenom kao AV009.

To je bio jedan od razloga zašto je Nizozemska vlada uopće odbila obustaviti isporuke dijelova Izraelu.

Tri nizozemske humanitarne organizacije pokrenule su tužbu: Oxfam Novib, PAX Nizozemska fondacija za mirovni pokret i The Rights Forum.

Odluka bi, ako ne bude poništena u žalbenom postupku, mogla imati ozbiljne posljedice za F-35, koji je dizajnirala i proizvela korporacija Lockheed Martin Corporation sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.

Više od 150 mlaznjaka F-35 naručeno je u oktobru prošle godine, dok su članice NATO-a stale u red da ga dobiju kao svoju sljedeću generaciju aviona. Zemlje koje su naručile avione u vrijednosti više desetaka milijardi dolara su: SAD, Švicarska, Finska, Danska i Češka. Izrael je jedina zemlja koja ima te avione u istočnom Mediteranu. Kupila je tri eskadrile koje imaju po 24 aviona.

Međunarodno pravo dolazi na svoje mjesto?

Odluka nizozemskog suda temelji se na Ženevskim konvencijama iz 1949, kamenu temeljcu međunarodnog humanitarnog prava.

Odluka je bez premca, kažu stručnjaci, jer obično samo međunarodni sudovi primjenjuju međunarodno pravo.

“Nijedan interni sud do danas nije ušao u proces tumačenja Ženevskih konvencija”, rekla je za Al Jazeeru Maria Gavouneli, profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu u Atini. “Barem se ne mogu sjetiti drugog slučaja u posljednjih 30 godina.”

Uz ratove koji bjesne u Gazi i Ukrajini, Gavouneli vjeruje da svijet prolazi kroz razdoblje u kojem se međunarodno pravo primjenjuje sve jače.

Prošle je godine Međunarodni krivični sud u Hagu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog slučaja otmice ukrajinske djece s područja koja su njegove trupe zauzele nakon invazije na zemlju 2022. Putin sada ne može bez straha putovati u zemlje koje prihvataju nadležnost suda.

Britanska advokatska kuća tužila je rusku privatnu vojnu kompaniju Wagner zbog njene uloge u ratu u Ukrajini. Cilj joj je bio zaplijeniti Wagnerovu imovinu i oslabiti važnog igrača u ruskoj vojsci.

Nizozemska je bila plodno tlo za tužbu protiv F-35.

“Nizozemci su posebno osjetljivi na humanitarna pitanja jer su i ranije bili na udaru”, rekao je za Al Jazeeru Lefteris Papagiannakis, koji vodi Grčko vijeće za izbjeglice, humanitarnu organizaciju za pravnu pomoć.

“Vrhovni sud Nizozemske je 2019. godine osudio Nizozemsku kao djelimično odgovornu za ubistva 350 Bošnjaka u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda u Srebrenici 1995. godine”, rekao je Papagiannakis.

Kamp je trebao biti sigurno utočište za izbjeglice, ali nizozemske mirovne snage predale su muškarce jedinicama Vojske Republike Srpske, uz obrazloženje da ih one ne mogu zaštititi. Srbi su ih potom ubili.

Te su se osjetljivosti ponovno probudile nakon 2020. kada je grčka obalna straža optužena da je gurala izbjeglice natrag u Tursku, ne pitajući ih trebaju li međunarodnu zaštitu, što predstavlja nezakonit čin prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica, koja zahtijeva da zemlje razmotre mogućnost pružanja azila onima koji to traže.

Savjetodavno vijeće za migracije sa sjedištem u Hagu, koje izvještava Nizozemsku vladu, sugeriralo je da bi Nizozemska trebala povući svoj kontingent iz Frontexa, granične i obalne straže Evropske unije, jer bi mogli biti upleteni u humanitarni zločin ako se dokaže da se Frontex oglušio na pomoć izbjeglica i nije pazio na ova navodna odbijanja.

Napeta prijateljstva

Izraelski saveznici postali su sve nelagodniji zbog ljudskih žrtava u ratu u Gazi.

Britanija i Sjedinjene Američke Države sankcionirale su izraelske doseljenike zbog nasilnih kršenja ljudskih prava Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali.

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku u ponedjeljak je implicirao da bi Sjedinjene Američke Države, koje Izraelu dostavljaju oružje, trebale smanjiti vojnu pomoć. “Ako vjerujete da je broj mrtvih previsok, možda možete učiniti nešto da ga smanjite”, rekao je Josep Borrell. Kritizirao je američkog predsjednika Joea Bidena zbog nedjelovanja.

Međunarodni sud pravde je prošlog mjeseca rekao Izraelu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi spriječio svoje trupe da počine genocid u Gazi, kao odgovor na tužbu koju je pokrenula Južna Afrika.

“Izraelska predanost međunarodnom pravu je nepokolebljiva”, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu nakon presude. “Jednako nepokolebljiva je naša predanost odbrani naše zemlje i našeg naroda.”

Prema Povelji UN-a, zemlje imaju suvereno pravo braniti se ako budu napadnute, ali ICJ je ranije presudio da to pravo ima ograničenja kada je riječ o teritorijama pod okupacijom.

Južna Afrika je u utorak rekla kako će tražiti od ICJ-a da nadogradi svoju presudu iz januara i spriječi Izrael da napadne Rafah.

Oko 1,7 miliona Palestinaca sklonilo se u taj grad nakon što su, prema izraelskim naredbama, bili prisiljeni otići u najjužniji dio Gaze. Izrael, koji je već bombardirao Rafah, rekao je da tamo planira i kopnenu ofanzivu.