Ćerimagić: EU i NATO moraju Orbanu pokazati crvene linije u BiH

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić je u intervjuu za švicarski list Neue Zurcher Zeitung izjavio da mađarski premijer Viktor Orban predstavlja veću prijetnju za Bosnu i Hercegovinu nego ruski predsjednik Vladimir Putin.

Njegova izjava izazvala je dosta reakcija u domaćoj i međunarodnoj javnosti, a Ćerimagić u razgovoru za Al Jazeeru Balkans pojašnjava zašto smatra da je Orban veća prijetnja po stabilnost i sigurnost BiH od ruskog predsjednika.

„U zadnjih nekoliko godina Mađarska i njen premijer Viktor Orban su sve prisutniji u Bosni i Hercegovini. Predajom zahtjeva za članstvo u EU 2016. godine, ali i iskazanom željom za NATO članstvom, BiH je otvorila put Mađarskoj, kao članici EU i NATO-a, da vidi svoj interes i legitimno prati detaljnije situaciju i bude aktivnija u BiH“, kaže Ćerimagić.

U tim svojim aktivnostima u BiH, međutim, u skladu i sa pozicijama EU i NATO-a koje kroz Dejtonski mirovni sporazum i EUFOR-ovu misiju imaju posebnu ulogu u BiH, zarad mira i stabilnosti BiH, nužno je poštovati ustavni i institucionalni okvir BiH.

Ćerimagić kaže da je mađarski premijer Orban učinio suprotno kada je nedavno prihvatio odlikovanja od strane Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika prilikom obilježavanja neustavnog dana entiteta Republika Srpska 9. januara.

„Odlikovanje mu je dodjeljeno u povodu proslave dana kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Time su Mađarska i premijer Orban poslali signal vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj da u EU i NATO-u ima jedna članica koja ne drži do Ustavnog suda BiH. To je izuzetno opasno jer upravo ta vladajuća koalicija u RS-u je od sredine 2021. godine intenzivirala antiustavnu retoriku, ali i unilateralne aktivnosti usmjerene na urušavanje ustavne i institucionalne arhitekture BiH, uključujući i pokušaj usvajanja zakona o neprovođenju presuda Ustavnog suda BiH“, smatra Ćerimagić.

Dodatna opasnost je po njemu što taj signal dolazi u trenutku kada Mađarska preuzima značajniju ulogu u EUFOR-ovoj misiji.

„Manevar institucija BiH u odgovoru i nije pretjerano veliki, osim da ukažu partnerima u EU i NATO-u koliko je važno da EU i NATO imaju jedinstven odnos prema ustavnoj i institucionalnoj arhitekturi BiH, te koliko su ovakvi i slični signali pogrešni. Upravo važnije zemlje članice EU i NATO-a mogu i moraju Mađarskoj ukazati na te i slične crvene linije u BiH“.

Ključni Putinov saveznik

U ovom trenutku, smatra Ćerimagić, najveća prijetnja za sigurnost Evrope bez ikakve sumnje dolazi od strane Vladimira Putina, koji je predsjednik jedne nuklearne sile koja je izvršila totalnu invaziju na susjednu evropsku zemlju, sa ciljem promjene demokratski izabrane vlasti i komadanja njene teritorije.

„Uz jasne ambicije da destabilizacijske aktivnosti proširi i na neke druge evropske zemlje, od Moldavije, Kosova do Bosne i Hercegovine. Odlučan, ujedinjen i konkretan odgovor EU i NATO-a u zadnje dvije godine bio je ključan za usporavanje tog Putinovog rušilačkog pohoda“.

U zadnje vrijeme, međutim, ističe Ćerimagić, Viktor Orban i Mađarska na različite načine pokušavaju da unesu razdor u taj jedinstveni odgovor.

„To predstavlja opasnost za Evropu, ali i zapadni Balkan, u kome sve udaljenija ideja članstva u EU, odnosno manje vidljivih granica i društveno-ekonomskog razovja, bivaju zamjenjene idejama izmjena granica po etničkim linijama, ili “srpskog sveta”, po ugledu na “ruski svet.”

Činjenica da su upravo akteri koji propagiraju takvu tamnu viziju regiona ujedno i najbliži partneri Viktora Orbana u regionu, ukazuje na rizike koje nosi njegova uloga u BiH i regionu, zaključuje Adnan Ćerimagić.

Mađarski premijer posljednjih godina često je izazivao žestoke reakcije evropskih zemalja svojim izjavama ili geografskim mapama, kao u slučaju Ukrajine i Rumunije u novembru 2022.

Orban je tada naljutio susjedne zemlje Rumuniju i Ukrajinu, kada se pojavio sa šalom sa mapom na kojoj je zemlja veća nego što zapravo jeste. U pitanju je mapa Velike Ugarske – stare mađarske države, iz vremena carstva, koja je postojala do poraza Austrougarske u Prvom svjetskom ratu 1918.

U poruci mađarskom ambasadoru u Bukureštu, Rumunija je izrazila „izrazito neodobravanje” Orbanovog gesta, dok je Ukrajina zatražila zvanično izvinjenje.

Evropska unija već godinama kritikuje Orbana zbog ograničavanja slobode medija, prava manjina i rada civilnog društva, kao i zbog dugogodišnjeg prijateljstva sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Optužen je za podrivanje osnovnih vrednosti EU, dok mađarski premijer optužuje Brisel za prekoračenje ovlaštenja.