Može li se Biden suprotstaviti izraelskom lobiju prije izbora?

Iako je broj palestinskih žrtava premašio 25.000 poginulih, predsjednik Joe Biden odbacuje ideju o prekidu vatre u izraelskoj agresiji na Pojas Gaze koja traje od 7. oktobra prošle godine.

Američki predsjednik Joe Biden odbija zaustaviti izraelsku agresiju iako je potvrdio da podržava humanitarno primirje (Al Jazeera)

Iako je broj palestinskih žrtava premašio 25.000 poginulih, predsjednik Joe Biden odbacuje ideju o prekidu vatre u izraelskoj agresiji na Pojas Gaze koja traje od 7. oktobra prošle godine.

John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, potvrdio je da njegova zemlja podržava postizanje “humanitarnog primirja”, sa ciljem da se oslobode svi “taoci” i dopremi dodatna humanitarna pomoć u Pojas, kao što je to bio slučaj u prethodnim privremenim primirjima, nakon kojih je uslijedio nastavak izraelske agresije.

Humanitarna primirja slična su prekidima vatre, a Ujedinjeni narodi ih definiraju kao “privremeni prekid nasilja u kratkom vremenskom periodu radi distribucije humanitarne pomoći”.

Za razliku od prekida vatre, koji često dopušta dijalog sukobljenih strana ili čak korake prema postizanju mirovnog sporazuma, privremena pauza se u većini slučajeve fokusira na humanitarnu pomoć. Humanitarne pauze obično se odnose na određeno geografsko područje unutar područja sukoba kako bi se olakšale određene humanitarne aktivnosti, kao što je uspostava sigurnih koridora za kretanje ljudi ili dopremanje pomoći.

Trajno ili privremeno primirje?

Kirby je odbio potvrditi izvještaj lista The Wall Street Journal u vezi s prijedlogom da se rat zaustavi na 90 dana i oslobodi najmanje 132 taoca u tri faze. “Ponovo, potrebna je pauza u borbama da se to učini, ali ni danas ne podržavamo opći prekid vatre”, rekao je Kirby.

Govoreći za Al Jazeeru, Gregory Aftandilian, stručnjak za mir na Bliskom istoku i profesor na Američkom univerzitetu u Washingtonu, rekao je: “To što Biden još uvijek nije pozvao na prekid vatre, uprkos sve većem međunarodnom pritisku, objašnjava ono što je rekao još na početku, a to je da dijeli s Izraelom zajednički cilj da se porazi Hamas. Biden i dalje oklijeva izvršiti pritisak na Izraelce u ovoj fazi da okončaju svoju kampanju u Gazi, ali osjeća frustriranost zbog Netanyahua s obzirom na veliki broj palestinskih civilnih žrtava.”

The Wall Street Journal je potvrdio da “američka obavještajna procjena podržava argument da Izrael nije u stanju eliminirati Hamas u bilo kojem razumnom vremenskom roku”.

Daniel Levy, voditelj Istraživačkog projekta SAD – Bliski istok (USMEP) i bivši član izraelskih pregovaračkih timova za mirovni proces na Bliskom istoku, napisao je: “Bidenov tim mora ispraviti kurs, počevši s korištenjem stvarnog diplomatskog i vojnog utjecaja koji mu je na raspolaganju kako bi pokrenuo Izrael u smjeru američkih interesa, a ne obrnuto”.

“Prvi i najvažniji pomak je da administracija prihvati da je sada neophodan potpuni prekid vatre. Ovaj zahtjev ne može biti samo formalan. Administracija mora uvjetovati dopremanje dodatnih vojnih zaliha Izraelu time da prekine rat i zaustavi kolektivno kažnjavanje civilnog palestinskog stanovništva”, smatra Levy.

Također, mora uspostaviti mehanizme za nadzor upotrebe američkog oružja koje je već na raspolaganju Izraelu. “Okončanje izraelske ofanzive u Gazi također je najsigurniji način da se izbjegne regionalni rat i ključ za završetak pregovora o oslobađanju talaca”, dodaje Levy.

Faktori koji pokreću promjene

U intervjuu za Al Jazeeru, ambasador David Mack, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja Bliskog istoka, koji je prethodno radio u konzulatu svoje zemlje u Jerusalemu, istakao je kako je potrebno da Biden “nadvlada svoju dugogodišnju naklonost prema Jevrejima i Izraelu”.

Mack je istakao da se “Bidenovo nepromišljeno prihvatanje Benjamina Netanyahua – osobe koja se aktivno suprotstavljala Demokratskoj stranci dok je Biden bio potpredsjednik Baracka Obame – počelo mijenjati. Postoje naznake da Biden postepeno mijenja svoj stav u vezi sa prekidom vatre u zamjenu za oslobađanje svih talaca koji su i dalje zatočeni u Gazi. Biden je također postao vrlo jasan u pogledu dugoročne potrebe za rješenjem s dvije države, što uključuje uspostavu palestinske države”.

Govoreći za Al Jazeeru, ambasador Mack je spomenuo tri faktora koji su potaknuli ovu postepenu promjenu Bidenovog stava, a to su:

  • Rast propalestinskog raspoloženja među strujama unutar Demokratske stranke i nezavisnim glasačima tokom godine predsjedničkih izbora.
  • Biden čuje pozive zemalja saveznika Amerike, koje vjeruju da je Izrael otišao predaleko i da Washington treba iskoristiti svoj utjecaj za snažan odgovor.
  • Biden čuje sve više glasova Jevreja i Izraelaca koji smatraju da se mora okrenuti pregovorima kako bi se zaustavilo nasilje, posebno nakon što je potvrđena činjenica da je pokret Hamas teško eliminirati.

Mack je naglasio da je Biden, “uprkos svojoj dugogodišnjoj ljubavi prema Izraelu kao ideji i državi, također političar realist, te da neće zanemariti rastuću realnost u zemlji i inostranstvu”.

Glas Amerikanaca

Diana Greenwald, profesorica na City University of New York (CCNY), smatra da Biden proturječi američkom javnom mnijenju. Greenwald je izjavila za Al Jazeeru: “Većina američkih glasača podržava trajni prekid vatre u Gazi, u najmanju ruku od prošlog novembra.”

Od tada, nastavlja sagovornica, ubijeno je još 10.000 Palestinaca, stotine hiljada osoba gladuju, a nijedan izraelski talac nije spašen. Objašnjava da su izjave poput toga da Bidenova administracija formulira svoju politiku kao odgovor na američko javno mnijenje u suprotnosti sa stvarnošću.

“Bidenova administracija smatra da politički rizici koje nosi zalaganje za prekid vatre, kao što je, na primjer, gubitak podrške lobija i donatora koji podržavaju Izrael, i to u izbornoj godini, nadmašuju potencijalne dobitke unutar demokratske glasačke baze”, izjavila je Greenwald.

Prema Greenwald, čini se da predsjednik Biden vjeruje da će, putem dosadnih i nejasnih signala o dvodržavnom rješenju u svojim javnim izjavama, uvjeriti domaću i međunarodnu javnost da ima dosljednu strategiju za okončanje ovog genocidnog nasilja.

Nažalost, nastavlja Greenwald, “slabi nagovještaji palestinskog suvereniteta u govoru predsjednika Bidena odmah su potkopani izjavama premijera Netanyahua u kojima izražava svoje protivljenje. Bidenova administracija nema jasnu strategiju. Vezali su svoju sudbinu za kampanju spaljene zemlje koja se vodi protiv palestinskog naroda i iz dana u dan gube utjecaj na Izrael”.

Izraelski lobi

Adam Shapiro iz organizacije Demokratija za arapski svijet sada (DAWN) objasnio je za Al Jazeeru da se Bidenov stav ne može politički razumjeti. “Biden možda strahuje da će tražiti prekid borbi, a da će Netanyahu to javno odbiti, kao što je bio slučaj sa pozivima na dvodržavno rješenje”.

Shapiro smatra da “postoji nezrelost u pristupu Bidenove administracije po pitanju odbacivanja poziva za prekid nasilja. To je povezano s tim da su lideri progresivnog krila stranke ranije izašli s ovakvim pozivima. Biden se plaši da se ne pokaže kao neko ko udovoljava pozivima ove struje”.

Shapiro je skeptičan po pitanju toga da Biden zaista želi tražiti prekid vatre, s obzirom na ogromnu cijenu ovakvog stava u teškoj izbornoj godini. Biden ne može riskirati teret suočavanja s Izraelom oko pitanja kojem se protivi financijski moćan izraelski lobi, iako je Biden svjestan cijene koju nosi odbijanje poziva za prekid vatre. Između ostalog, postoji mogućnost da izgubi glasove Amerikanaca arapskog porijekla, progresivnih Jevreja i mnogih drugih manjinskih grupa.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada