Objavljeni dokumenti CIA-e o puču u Čileu koji je predvodio Pinochet

Vojska Čilea zbacila je vladu predsjednika Salvadora Allende 11. septembra 1973. godine. Grupa vojnih lica, predvođena Augustom Pinochetom, preuzela je vlast i time okončala civilnu vladavinu.

Otkako je Allende izabran za predsjednika 1970. godine, Čile je prolazio kroz velike društvene nemire i političke tenzije između predsjednika i parlamenta pod kontrolom opozicije, i ekonomski rat koji je naredio američki predsjednik Richard Nixon.

Prije nekoliko dana, američki State Department je skinuo oznaku tajnosti s više dokumenata o vojnom udaru u Čileu 1973. protiv Salvadora Allende, prvog izabranog predsjednika u historiji Latinske Amerike, što je okončano njegovim ubistvom.

Ovi dokumenti, s kojih je skinuta oznaka tajnosti 50 godina kasnije, otkrivaju da je Richard Nixon bio upoznat s planom za skoro vojno preuzimanje vlasti u Čileu u to vrijeme, što je utrlo put 17-godišnjoj diktaturi.

Otkrivanje informacija i izuzeci

Objavljivanje ovih i drugih dokumenata je rutinski posao koji američke vladine agencije obavljaju periodično, u skladu sa zakonima koji ih na to obavezuju. Ovaj paket se pridružuje hiljadama drugih dokumenata sa kojih je u proteklih nekoliko godina skinuta oznaka tajnosti, bilo od samog State Departmenta ili drugih strana poput Bijele kuće ili Centralne obavještajne agencije (CIA).

Zakon br.13526 o pribavljanju vladinih informacija nalaže periodično objavljivanje službenih dokumenata nakon 25 godina od predaje originalnog dokumenta. Međutim, isti zakon utvrđuje devet izuzetaka koji omogućuju Vladi da ne objavljuje informacije koje se tiču očuvanje života stranih lica i službenika koji su sarađivali u tajnosti sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Također, u izuzetke spada i ono što se može odnositi na zaštitu metoda prikupljanja informacija i špijunaže, ili dokumenti koji se odnose na otkrivanje metoda proizvodnje oružja za masovno uništenje, ili na američko kršenje međunarodnih zakona ili sporazuma. Izuzeci također uključuju sve dokumente koji otkrivaju metode planiranja vojnih operacija ili obavještajnih operacija.

Govoreći za Američki Nacionalni javni radio, ambasador Čilea Juan Gabriel Valdes rekao je da je podnio zvanični zahtjev za skidanje oznake tajnosti s više dokumenata. “Još uvijek ne znamo šta je predsjednik Nixon vidio na svom stolu ujutro 11. septembra 1973. godine”, kazao je.

State Department je skinuo oznaku tajnosti s dva obavještajna brifinga, izvještaja u vezi s čileanskim državnim udarom koja su stigla u kancelariju predsjednika Richarda Nixona na dan puča i nekoliko dana prije toga. Međutim, čileanski ambasador u Washingtonu smatra da to nije dovoljno.

Ambasador je dodao: “Čileanski narod želi više transparentnosti, dokumenata i detalja o tome šta se dogodilo. Imamo odlične odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, trenutno i godinama unazad. Naravno, ono što se dogodilo u prošlosti ne može se ispraviti ili promijeniti, ali imamo pravo da znamo šta se dogodilo i kako možemo zaštititi našu demokratija, usred velike podjele unutar našeg društva između pristalica i neprijatelja puča.”

Ambasador je dodao: “Znamo tekst razgovora između Nixona i Henryja Kissingera, tadašnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost, te kako su vidjeli veliku opasnost u izboru socijalističkog predsjednika u jednoj latinoameričkoj zemlji. Stoga moramo pogledati šta je CIA predstavila predsjedniku Nixonu u vezi s tim.”

Dva historijska dokumenta

Jedan objavljeni dokument otkriva da je ujutro na dan vojnog puča, koji je podržao SAD, CIA obavijestila predsjednika Nixona da su čileanski vojni oficiri “odlučni da obnove politički i ekonomski poredak”, ali im “možda nedostaje efektivno koordiniran plan koji bi iskoristio masovno građansko protivljenje”.

Nakon što je desetljećima skrivala cijeli dokument, CIA je konačno objavila izvještaj obavještajnih agencija koji je dostavljen predsjedniku 11. septembra 1973. godine, kao odgovor na službeni zahtjev čileanske vlade za još uvijek povjerljivim zapisima kako se približava 50. godišnjica puča.

CIA je također djelimično skinula tajnost s obavještajnog brifinga od 8. septembra 1973. godine, u kojem je predsjednik Nixon pogrešno obaviješten da “ne postoje dokazi o koordinranom planu državnog udara između grana vojske” u Čileu. “Ako se usijane glave u mornarici ponašaju u uvjerenju da će automatski dobiti podršku od drugih službi, mogli bi se naći u izolaciji”, stoji u izvještaju.

Dnevni izvještaji s obavještajnim podacima koji se daju predsjedniku (President’s Daily Brief ) spadaju među najznačajnije nestale zapise o čileanskom vojnom udaru, jer su sadržavali informacije koje potvrđuju da je ohrabrivanje predsjednika Nixona i njegovog glavnog savjetnika Henryja Kissingera da vojska preuzme vlast u Čileu urodilo plodom.

“Vlada SAD-a je završila reviziju ukidanja tajnosti s ovih dokumenata, kao odgovor na zahtjev Vlade Čilea, te kako bi omogućila dublje razumijevanje naše zajedničke historije”, navodi se u saopćenju State Departmenta. Dodaje se i to da je skidanje oznake tajnosti “u skladu s našom posvećenošću povećanju transparentnosti.”

S druge strane, čileanska vlada je zatražila od administracije predsjednika Joea Bidena da objavi druge historijski značajne, ali još uvijek tajne, američke zapise o Čileu koji se odnose na državni udar i njegove posljedice.

‘General Washington’

Augusto Pinochet je bio poznat kao “General Washington”, a odmah nakon što je preuzeo vlast uništio je odnose svoje zemlje sa Kubom i Sovjetskim savezom i učvrstio veze sa SAD-om. Čile je dobio milione dolara, a Washington je bezgranično podržavao Pinocheta uprkos njegovim flagrantnim kršenjima ljudskih prava.

Tokom Pinochetove 17-godišnje vladavine, registrirano je više od 40.000 žrtava pogubljenja, torture, političkog zatvaranja ili prisilnog nestanka.

Važno je napomenuti i to da se Čile vratio demokratskoj vladavini 1990. godine kada počinje tenzijama nabijen tranzicijski period, koji još uvijek dijeli čileansko društvo na pristalice vojske i pristalice demokratskog puta.

Pinochet je uhapšen u Londonu 1998. godine, ali nije služio nikakvu zatvorsku kaznu prije svoje smrti zbog zločina koji mu se stavljaju na teret. Bio je u kućnom pritvoru do 2006. godine.