Može li Evropa zaustaviti seksualno iskorištavanje djece na internetu

Svako peto dijete u Evropi žrtva je nekog oblika seksualnog nasilja. Procjena je to Vijeća Evrope koje upozorava da su posredstvom informacijsko-komunikacijskih tehnologija djeca izložena dodatnim opasnostima poput online vrbovanja i seksualnog zlostavljanja putem interneta.

“Problem seksualnog iskorišćavanja dece na internetu postaje jedan od najdominantnijih problema kada je reč o seksualnom nasilju nad decom i u konstantnom je porastu”, kaže Katarina Jonev Ćiraković, stručnjakinja za sigurnost djece na internetu.

Primjećujući da zabrinjavajuće razmjere seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece na internetu zahtijevaju međunarodnu saradnju, organizacija “Inicijativa za pravdu” (Justice Initiative) iz Švicarske pokrenula je peticiju koja predstavlja evropski odgovor na ovaj problem.

Peticija, koja će 1. septembra biti predana Evropskom parlamentu, podrazumijeva mjere kao što su:

• zakonsko obavezivanje provajdera online usluga, uključujući platforme društvenih mreža, da spriječe, otkriju i prijave seksualno zlostavljanje na njihovim kanalima, a zatim ga i uklone;
• jačanje borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece širom Evrope;
• osiguravanje neophodne podrške i pravde za žrtve i one koji su preživjeli seksualno zlostavljanje kao djeca.

Jonev Ćiraković, koja je i ambasadorica ovog projekta za Srbiju, upozorava na mnogobrojne metode seksualne zloupotrebe djece na internetu – od lascivne komunikacije putem poruka, preko izloženosti pornografskom sadržaju i uznemiravanja djece slanjem eksplicitnih materijala do slanja i distribucije fotografija i snimaka djece drugima.

“A brojke žrtava su alarmantne”, naglašava.

Ranjivost djece i mladih

Djeca i mladi su, pojašnjava Jonev Ćiraković, pod rizikom jer često ne shvataju potencijalne opasnosti, suviše se otvoreno postavljaju na društvenim mrežama, komuniciraju s nepoznatima, dok s druge strane, seksualnim prestupnicima i online predatorima nikada nije bilo lakše da kontaktiraju potencijalne žrtve.

“Suočavamo se s borbom koja je dominantna na globalnom nivou. Postoje brojne konvencije koje se odnose na sprečavanje seksualnog nasilja nad decom, no internet je specifičan jer olakšava aktivnosti prestupnika obezbeđujući jednostavno i brzo sredstvo komunikacije koje omogućava osobi da ostane anonimna i/ili kreira lažne identitete”, navodi.

“S druge strane, velika količina takvih materijala konstantno cirkuliše internetom i jako je teško locirati i obrisati sve. Zbog toga se uvek apeluje, ako su u pitanju društvene mreže, da korisnici budu ti koji će prijaviti sporne video klipove ili fotografije da bi one bile uklonjene”, dodaje.

Neophodno je, naglašava, ojačati saradnje između država kako bi se spriječila distribucija ovakvog materijala, ali i napraviti mehanizme koji će pružiti adekvatniju zaštitu žrtava, a kazniti počinioce.

Mogućnost brojnih zloupotreba

Govoreći o ovom problemu, Jonev Ćiraković podsjeća da fotografija koju jednom postavimo na internet faktički više ne pripada nama te samim tim može biti zloupotrijebljena.

“Konstantno – na svakoj radionici, predavanju, webinaru, u medijima i na društvenim mrežama – apelujem na roditelje da razmisle pre nego postave neku fotografiju svog deteta na internet”, kaže Jonev Ćiraković, koja godinama aktivno edukuje djecu, mlade i roditelje o opasnostima na internetu.

“Objavljivanjem slike deteta ne možete nikoga da sprečite da je iskoristi, preuzme, screenshotuje, koristi na neki drugi način koji ne biste želeli”, napominje. Prema njenim riječima, roditelji kreiraju (i ostavljaju) digitalni trag svoje djece.

“Jedna fotografija itekako može da našteti detetu, njegovom dostojanstvu, reputaciji, privatnosti i bezbednosti.”

‘To se neće desiti mom djetetu’

Iskustvo joj je, kaže, pokazalo da roditelji sve više shvataju koliko bitnu ulogu u životima njihove djece igraju internet i društvene mreže, no neophodno je adekvatnije se suočiti sa svim potencijalnim izazovima i problemima u digitalnoj sferi.

“Ne možemo da pričamo o tome samo kada se desi nešto loše i da očekujemo da neko drugi radi na tome. Moramo aktivnije da se uključimo u borbu protiv iskorišćavanja dece na internetu, ne samo kroz potpisivanje ove peticije, već i konstantnim upozoravanjem roditelja i društva na ozbiljnost ovog problema”, upozorava.

“Primećujem da uvek postoji dobra volja da se pomogne, kada je reč o bezbednosti dece na internetu, ali u praksi to očito nije toliko lako. Na primer, određeni broj ljudi se plaši da potpiše peticiju jer se boji da će njihovi podaci biti prodati ili zloupotrebljeni, dok neki misle da se to ne može i neće dogoditi njihovom detetu”, dodaje.

Upozorava da razmišljanje da se takvo nešto “neće dogoditi mom djetetu” nije i ne može biti garancija sigurnosti, ističući da je najvažnije da se roditelji, kao i društvo, edukuju o svim opasnostima koje vrebaju na internetu i da ne okreću glavu od potencijalnih problema.

“Internet je odlična stvar, oruđe koje nam je donijelo brojne benefite, ali naprosto moramo biti svesni i njegove mračne strane i sve veće rasprostranjenosti užasavajućeg sadržaja neprimerenog za decu”, zaključuje Jonev Ćiraković.