Političar u teškoj misiji vraćanja austrijskih socijaldemokrata izvornim vrijednostima

Austrijski socijaldemokrati (SPÖ) početkom juna, nakon velike izborne drame, dobili su novog čelnika partije, pred kojim je težak zadatak da stranku vrati na pravi kolosijek i zaustavi uspon desnice.

Umjesto Hansa Petera Doskozila, populističkog guvernera istočne regije Burgenland, ljevičarski gradonačelnik malog mjesta Andreas Babler preuzet će vodstvo najstarije stranke u zemlji. Prvobitno objavljeni rezultati glasanja pokazali su da je pobjednik Doskozil, ali je dan kasnije utvrđeno da se u Excel tabeli desila greška, te da je zapravo pobijedio Babler.

Većina Austrijanaca do prije nekoliko sedmica nije ni čula za Bablera. Ipak, njegova kampanja kao otvorenog čovjeka iz naroda imala je odjeka u stranačkoj bazi. Višegodišnja bitka između Doskozila i prethodne čelnice stranke, Pamele Rendi-Wagner, oko smjera stranke i oko toga ko bi je trebao voditi nagovijestila je izborni rezultat. Rendi-Wagner zauzela je treće mjesto u glasanju članstva prošlog mjeseca i odustala je od utrke, što je dovelo do toga da se Doskozil i Babler direktno suoče na stranačkom kongresu.

Otvoreni marksista

Babler je rođen u radničkoj porodici u gradu Mödlingu, nadomak Beča. Sa šesnaest godina pridružio se Socijalističkoj omladini Austrije (SJÖ), socijalističkoj, antifašističkoj, internacionalističkoj organizaciji mladih blisko povezanoj sa SPÖ-om. Brzo je napredovao, postavši potpredsjednik međunarodnog odjela grupe.

Od 1995. član je lokalnog vijeća Donje Austrije, a 2014. postaje gradonačelnik grada Traiskirchena. Kao gradonačelnik, Babler je otvoreno kritizirao politiku tadašnje ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl-Leitner zbog odnosa prema izbjeglicama.

“S obzirom na populaciju Austrije od 8,5 miliona stanovnika i više od 100 miliona turističkih noćenja, 25.000 izbjeglica koje primaju osnovnu pomoć je mali broj“, kazao je Babler 2014. godine istaknuvši užasne uslove, apelirajući na vladu da osigura human smještaj izbjeglicama i ukine prenapučene kampove.

Tokom izbora za vodstvo partije pojavili su se komentari koje je dao 2020. u kojima je EU nazvao “najagresivnijim vojnim savezom koji je ikada postojao” i tvrdio da je njegova doktrina “gora od NATO-a”. Uoči unutarpartijskih izbora Babler je također podigao prašinu izjavom: “Ja sam marksist, ja sam marksistički orijentiran, još od svojih dana u organizaciji mladih.” Kad su ga novinari u sljedećem intervjuu upitali za te komentare, odgovorio je oštro: “Stvarno ne razumijem reakciju. Marx je bio mislilac koji je na mnoge načine oblikovao stranku i njen program.”

Glas naroda

Nick Cosburn u komentaru za magazin Jacobin kaže kako je izbor Bablera na čelo austrijskih socijaldemokrata pomalo šokantan, s obzirom na njegove izuzetno oštre ljevičarske stavove, te da Babler predstavlja glas naroda.

„Za mnoge bi se moglo činiti šokantnim da evropska socijaldemokratska stranka može izabrati za čelnika nekoga tako otvoreno ljevičarskog poput Bablera. Njegovi dani u SJÖ-u oblikovali su ga u političara kakav je danas, a bio je nagrađen jer je ostao vjeran svojim uvjerenjima jer je organizacija pomogla da se njegovo ime nađe na glasačkim listićima“, navodi Cosburn.

On navodi kako put od čelnika mladih preko gradonačelnika do kancelara nije ništa novo. Njemački kancelar Olaf Scholz počeo je kao član marksističkog krila omladinske organizacije Socijaldemokratske stranke Njemačke (u to vrijeme kritizirajući “agresivno-imperijalistički NATO”), sedam godina kasnije postao je gradonačelnik Hamburga prije nego što je postao kancelar

„Pobjede Komunističke partije Austrije (KPÖ) na lokalnim izborima pokazale su da postoji apetit za istinski radikalnim programom u tradicionalno konzervativnim područjima. Babler nije poznat na zapadu zemlje, gdje je KPÖ bilježio uspjehe, ali bi tamo mogao pronaći plodno tlo. Stranka zelenih, čiji je program dobio veliku podršku na posljednjim nacionalnim izborima, izgubila je vjerodostojnost otkako se pridružila koalicijskoj vladi s konzervativnom ÖVP-om. Progresivci traže alternativu, a pod Bablerovim vodstvom SPÖ bi je mogao ponuditi“, kaže Cosburn.

Dodaje kako su njegova uvjerenja ukorijenjena u nečemu što se razlikuje od onoga što smo očekivali od socijaldemokratskog mainstreama posljednjih desetljeća.

„Ona nastaju iz pokušaja nadogradnje radikalnog nasljeđa socijaldemokratije guranjem daljnje dekomodifikacije društva. Može li austrijska ljevica prekinuti gotovo univerzalni trend prilagođavanja normama koje su postavile konzervativne i liberalne stranke ovisit će o Bablerovoj sposobnosti da stvori koaliciju unutar i izvan svoje stranke. Ostaje otvoreno pitanje je li takav projekt izvediv“, zaključuje Nick Cosburn.

Težak zadatak

Politička analitičarka Gabriela Greilinger u komentaru za Social Europe navodi kako je godinama bilo očito da je stranka razjedinjena, sa nizom udaraca protiv tadašnje čelnice SPÖ-a, Pamele Rendi-Wagner, prve žene na toj poziciji, od strane njezinog suparnika Hansa Petera Doskozila, dok je desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), usprkos raznim skandalima, ponovno porasla u anketama i izašla kao pobjednica iz pandemije Covida-19, energetske krize i krize troškova života.

„Socijaldemokrati nisu uspjeli iskoristiti raspad koalicije između konzervativne ÖVP-a i FPÖ-ove vlade 2019. i pad 2021. kancelara ÖVP-a i navodnog čuda, Sebastiana Kurza. Nedostatak jedinstva SPÖ-a doveo je do gubitka povjerenja među glasačima, dok se činilo da njegova preokupacija gotovo stalnim unutarnjim sporovima potvrđuje da ne može provoditi uvjerljivu politiku opozicije“, navodi Greilinger.

Dodaje kako Doskozil i Babler, iako obojica socijaldemokrati, predstavljaju suprotne strane socijaldemokratskog spektra: konzervativnije, nacionalističko krilo odnosno ljevicu. To je posebno vidljivo u njihovim suprotstavljenim stavovima o migracijama.

Doskozil je tvrdio da želi napraviti ‘bolju migracijsku politiku od FPÖ-a’. Time je priznao da je, inspiriran socijaldemokratima u Danskoj, nastojao ponovno pridobiti birače krajnje desnice. Njegova procjena, kako je opisuje Der Standard, bila je da se više može dobiti od desnice nego izgubiti od ljevice.

Babler se, naprotiv, smatra ‘buntovnikom’. Naglašavajući da je azil ljudsko pravo, on je gradonačelnik malog industrijskog grada Traiskirchena, nedaleko od Beča, koji ima najveći centar za prihvat izbjeglica u zemlji. Na posljednjim izborima za gradonačelnika pobijedio je s više od 70 posto podrške.

Prilika za progresivne politike

„Babler skuplja simpatije javnosti svojom podrškom za smanjenje radnog vremena i oporezivanje milionera, ali to ga čini kontroverznom figurom za neke etablirane članove SPÖ-a. I, nevjerovatno, pobijedio je Doskozila, predstavnika konzervativnog krila stranke. Naprednjaci među socijaldemokratima su odahnuli“, smatra Greilinger.

Ističe kako nedavni izbori u Salzburgu potvrđuju stajalište da više ljevičarske, progresivnije politike polako zauzimaju mjesto diljem Austrije, što dokazuje napredak Komunističke partije (KPÖ). SPÖ pod Bablerom je vjerovatno sposobniji i voljniji iskoristiti ovaj trend i pridobiti birače.

„Pod Bablerom SPÖ ima stvarnu priliku ponovno pridobiti birače rješavanjem trenutnih izazova i briga koje muče Austrijance, poput rastućih troškova života usred paušalnih plata. S Bablerovim progresivnim programom postoji nada da će uslijediti poštena i uspješna socijaldemokratska politika, bez skretanja udesno, koja će uvjeriti nezadovoljne glasače i zaustaviti val krajnje desnice“.

Greilinger zaključuje kako je to izvanredna prilika za povratak socijaldemokratije u Austriji, prilika koja se ne smije propustiti.