Koliko je stvarna opasnost od vještačke inteligencije?

Razvoj vještačke inteligencije i njeno korištenje proteklih mjeseci mjesecima plijeni pažnju javnosti. Iako je i ranije s vremena na vrijeme ova tehnologija dospijevala na naslovnice novina i portala, te bila jedna od glavnih vijesti televizijskih kanala, široka dostupnost chatbota ChatGPT i reakcije država i brojnih agencija koje su tražile zabranu za njegovo korištenje potpalile su interes ljudi u gotovo svakom kutku planete.

Dodatni interes, ali i zabrinutost su izazvali pozivi hiljada stručnjaka, među kojim je milijarder Elon Musk, da se uvede zabrana za razvoj vještačke inteligencije (AI), barem u periodu od šest mjeseci.

Kao šlag na tortu, strahove javnosti rasplamsale su izjave čelnika Googlea Sundara Pichaija, koji je u intervju za američki CBS i njihovu emisiju 60 Minutes rekao da ga ubrzani razvoj AI-a drži budnim noćima, iako njegova kompanija ide u korak sa razvojem te tehnologije.

Pichai je rekao da ne razumije vještačku inteligenciju u potpunosti, no siguran je da će ona jednog dana biti mnogo sposobnija od svega što smo dosad vidjeli, te je dodao da je AI “crna kutija” koju u potpunosti još ne razumijemo.

Kao da Pichaijeve izjave nisu bile dovoljne da izazovu zabrinutost kod šire javnosti, novinar CBS-a Scott Pelley je ustvrdio da je program AI-a koji je napravio Google sam naučio jezik koji nikada prije nije vidio.

Izjava se odnosila na dio u kojem korisnik programu koji je razvio Google postavlja pitanje na bengalskom jeziku, koji se govori u Bangladešu i Indiji, nakon čega je AI odgovorio i na engleskom i na bengalskom. Softver o kojem je riječ je PaLM, ista temeljna tehnologija koja pokreće Bard, Googleov nedavno objavljen AI chatbot.

Pelley je rekao da se program “sam od sebe prilagodio” nakon što su mu postavljena pitanja na bengalskom, jeziku za koji je tvrdio da nije obučen da zna.

Kritike stručnjaka

Međutim, brojni stručnjaci iz oblasti vještačke inteligencije iznijeli su kritike na račun i Googlea i CBS-a, vezano za tvrdnje iznesene u ovom intervjuu te neke izjave nazvali “pretjerivanjem”.

Tako je na Twitteru Margaret Mitchell, istraživačica i etičarka u AI startupu Hugging Face, koja je prije bila ko-voditeljica Googleovog etičkog tima za vještačku inteligenciju, istaknula je da je PaLM, zapravo, obučen na bengalskom, prema radu koji su objavili Googleovi istraživači.

Kako je navela, ako je program “obučavan” da radi s podacima na bengalskom, onda će vrlo lako preći na bengalski, na osnovu onog što zna.

Ona je dodala i da nije moguće da AI “govori dobro oblikovanim jezicima kojim nije imao pristup”.

Emily M. Bender, profesorica i istraživačica na Univerzitetu u Washington, kritizirala je što su u drugim izjavama iz Googlea pokušali prikriti da je njihov program ipak radio sa bengalskim jezikom i na njemu obučavan.

Ona je na Twitteru napisala: “Održavanje vjere u ‘magična’ svojstva i njeno širenje na milione (hvala ni na čemu @60Minutes!) služi Googleovim PR ciljevima”, tvitala je Mitchell. “Nažalost, to je dezinformacija.”

U zasebnom tekstu objavljenom na Mediumu, Bender je pozvala kompanije poput Googlea da uzmu “u obzir potrebe i iskustva onih na koje vaša tehnologija utječe” umjesto da pozicioniraju AI “kao neko tajanstveno, magično, autonomno biće”.

Štetni učinci

Bender je za BuzzFeed News kazala da obmanjujuće izvještavanje o vještačkoj inteligenciji može imati štetne učinke.

“Kada tehnološki čelnici izazivaju zbrku o tome kako tehnologija zapravo funkcionira i pozivaju nas da vjerujemo da ima tajanstvena ’emergentna’ svojstva, to otežava stvaranje odgovarajuće regulative”, rekla je Bender. “U ovom trenutku je ključno da kompanije držimo odgovornima za tehnologiju koju stavljaju u svijet i da im ne dopustimo da tu odgovornost prebace na same takozvane AI sisteme.”

Google se smatrao vodećom kompanijom u razvoju vještačke inteligencije, no tu kompaniju kritiziraju zbog zaostajanja za konkurentima, uključujući i Microsoft, koji je investirao u OpenAI, kompaniju koja stoji iza ChatGPT-a, i koristi njihovu tehnologiju za pokretanje svoje tražilice Bing.

Ono što mnogi ističu jeste da su brojni potpisnici apela za pauziranje razvoja vještačke inteligencije čelnici i inženjeri kompanija koje su konkurenti OpenAI-ju, što, smatraju, čini da njihova upozorenja treba uzeti da dozom rezerve.

Čak je i Musk, jedan od istaknutijih potpisnika apela, nakon potpisivanja tog dokumenta objavio da će pokrenuti vještačku inteligenciju koju je već nazvao “TruthGPT”.

Činjenica jeste da vještačka inteligencija uveliko dijeli svijet i da sa sobom nosi niz izazova, ali i neospornih prednosti, što traži pažljivo balansiranje u njenom razvoju i primjeni.

Promjena paradigme

Vještačka inteligencija predstavlja veliku promjenu paradigme i definitivno je da ima potencijal da u mnogome utječe na naše živote, kaže dr. Zlatan Ajanović, postdoktorski istraživač na Tehničkom univerzitetu u nizozemskom Delftu, vanjski predavač na austrijskom Univerzitetu primijenjene nauke Technikum-Wien, suosnivač Asocijacije za napredak nauke i tehnologije te stipendista DAAD Alneta, koja se dodjeljuje dva puta godišnje grupi istaknutih međunarodnih istraživača u području vještačke inteligencije.

“Mnogi je porede sa izumom električne energije koja je u mnogome promijenila svijet. Kao takva, vještačka inteligencija nosi sa sobom i veliku obavezu za odgovornu upotrebu”, navodi stručnjak za AI.

Ono što je potrebno, dodaje, jeste prihvatiti da je AI tu, upoznati snage i slabosti te tehnologije i adekvatno je koristiti kao koristan alat, za šta je, opet, potrebno opšte društveno reagiranje.

“Svjedočili smo da AI jezički modeli uspijevaju da polože ispite, ali također bilo ko ko je ikada koristio mogao je uvidjeti mnoge mane u zdravo-razumskom rezonovanju”.

To ustvari prvenstveno otkriva mane u našim metodama ocjenjivanja, ističe, a takvi modeli su korisni u aplikacijama gdje je potrebno obrađivanje velikog broja podataka ili generiranje sadržaja koji nisu kritični za sigurnost.

On se osvrnuo na pozive na oprez i pauzu u razvoju AI-a, kazavši da zabrinutost i strahovi ne trebaju voditi pauzi u razvoju, nego trebaju biti usmjereni na minimalizaciju neželjenih efekata.

“Potrebno je usmjeriti razvoj na oblasti koje sprječavaju drastične posljedice. Oblasti kao što je obezbjeđivanje značajne ljudske kontrole nad AI sistemima, objašnjivost modela, usklađivanje vrijednosti sa ljudskim vrijednostima, kvantizacija pouzdanosti, verifikacija, i tako dalje.”

Pauze i zabrane

Ajanović ističe da svakako praktično nije ni moguće pauzirati razvoj i globalno provesti neku zabranu, ali je moguće, dodaje, na globalnom nivou uspostaviti norme za humanu upotrebu vještačke inteligencije.

“Veoma važni koraci se provode trenutno na uspostavi deklaracije o odgovornoj upotrebi AI u vojne svrhe. I za nadati se da će se uspjeh koji je postignut sa hemijskim oružjem prenijeti i na upotrebu AI-a u vojne svrhe.”

Veoma je važno dizanje svijesti o tome kakve posljedice mogu biti ako se dopusti upotreba AI oružja, jer tada veoma mali broj ljudi može izazvati značajne posljedice, smatra postdoktorski istraživač na Tehničkom univerzitetu u nizozemskom Delftu.

S druge strane, bitno je demokratizirati AI tehnologiju i učiniti je pristupačnom svim ljudima.

“Konkretno u Bosni i Hercegovini, na poziv Federalnog ministarstva za obrazovanje I nauku, kao grupa ko-autora iz Asocijacije za Napredak Nauke i Tehnologije, predstavili smo Viziju Bosne i Hercegovine u Doba Umjetne Inteligencije. Vjerujemo da je to prvi korak sistematičnom pristupu ovoj oblasti u Bosni I Hercegovini i sa partnerima radujemo se narednim koracima za izradu sveobuhvatne strategije.”

Sposobnosti i mane

Za ChatGPT, aktuelnu “zvijezdu” AI tehnologija se tvrdi da je iskorak u razvoju vještačke inteligencije kakav se nije očekivao barem još 20 godina, što je tvrdnja koja je možda ipak malo pretjerana.

ChatGPT je pokazao visok nivo sposobnosti, ali je pokazao ali i mnoge slabosti, kaže Ajanović.

Ono što je bitno naglasiti je da je ChatGPT prvenstveno iskorak u javnom predstavljanju tehnologija vještačke inteligencije i njihovom opštem prihvaćanju, dodaje.

“Kroz veoma kratko vrijeme milioni korisnika su počeli koristiti ga, mnogi uvrstili u svoj svakodnevni radni tok te mnogi planiraju razviti druge rješenja na bazi njega. Ono što može biti opasno je da je ChatGPT povećao očekivanja korisnika i stvorio možda nerealna očekivanja u vezi napretka tehnologije i korištenjem u mnogim drugim rješenjima koja zahtijevaju robusnije tehnologije.”

Ono sto je pozitivno za razvoj tehnologije je da veliki broj korisnika dodatno pruža vise podataka i ubrzava daljnje unaprjeđenje, smatra on.

Ipak, pristup koji se koristi u ChatGPT ima svoja ograničenja koja se mogu prevazići kombinacijom sa simboličkim rezonovanjem, dodaje Ajanović.