Može li se zabraniti razvoj vještačke inteligencije?

Širom svijeta jačaju pozivi za pauzu u razvoju vještačke inteligencije i zabrane za ChatGPT, iako mnogi ističu posljedice i nemogućnost provođenja takvih ograničenja.

Predviđa se da će vještačka inteligencija donijeti ogromne promjene u budućnosti (EPA - Ilustracija)

Vještačka inteligencija (AI)i njen razvoj godinama je predmet debate u široj javnosti. Dok naučna zajednica navodi niz prednosti kojima bi ta tehnologija mogla unaprijediti i već unapređuje živote običnih ljudi, za mnoge razvoj AI-ja predstavlja prijetnju čovječanstvu.

Te prijetnje se kreću od oduzimanja poslova radnicima od krvi i mesa do doslovne ugroženosti opstanka ljudske rase, što su strahovi velikim dijelom potaknuti filmovima i knjigama koje opisuju zlokobnu potencijalnu budućnost. Najpoznatiji krivac za “paniku” je zastrašujući Terminator, kojeg je utjelovio Arnold Schwarzenegger u istoimenom djelu Jamesa Camerona. To što stručnjaci navode da je razvoj događaja viđen u tom serijalu filmova nevjerovatan nije umanjilo pozive na zabranu istraživanja “neprirodne” inteligencije.

‘Veliki rizici za čovječanstvo’

Debata u vezi razvoja i realizacije AI-ja dodatno se zagrijala pojavom i masovnom dostupnošću ChatGPT-a, chat bota koji je skoro preko noći postao glavna zvijezda društvenih mreža, istovremeno izazivajući nove podjele u društvu.

Italija je, primjera radi, zabranila korištenje tog bota na svom području, francuska agencija za zaštitu privatnosti otvorila je istragu protiv ChatGPT-a, razne institucije i agencije izražavaju zabrinutost, prije sve zbog upitnog korištenja javnih podataka, ali i potencijalne zloupotrebe mogućnosti te tehnologije.

Dodatnu zabrinutost je izazvao nedavni apel stotina svjetskih stručnjaka, među kojima je i Elon Musk, vlasnik Twittera, Tesle i SpaceX-a, koji su zatražili šestomjesečnu pauzu u istraživanju AI-ja, ukazujući na “velike rizike za čovječanstvo”.

U peticiji objavljenoj na web-stranici Future of Life, oni traže moratorij u istraživanjima dok se ne uspostavi sistem sigurnosti, uključujući specijalna regulatorna tijela za nadzor sistema AI-ja i tehnika koje će pomoći da se razlikuje realno od vještačkog, kao i institucije sposobne da upravljaju “dramatičnim ekonomskim i političkim poremećajima (posebno za demokratiju) koje će vještačka inteligencija izazvati”.

Mreže sa 175 milijardi parametara

Zanimljivo je da među potpisnicima ovog apela ima stručnjaka koji su vodeći ljudi ili inženjeri u kompanijama koje su konkurenti OpenAI-ja, koji je razvio ChatGPT, i koji sami rade na razvoju AI-ja, što automatski postavlja pitanje stvarnih razloga za traženi moratorij.

Ono što je nesporno jeste da se od pojave ChatGPT našao u pažnji javnosti, koja ga naziva ogromnim iskorakom u razvoju AI-ja, iako mnogi nisu sigurni da li se on može smatrati AI-jem ili se, ipak, radi o nekoj drugoj vrsti tehnologije.

Milan M. Milosavljević, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta i Univerziteta Singidunum u Beogradu, specijalni savjetnik za vještačku inteligenciju u beogradskom Institutu Vlatakom te dopisni član Akademije inženjerskih nauka Srbije, pojašnjava da je Chat GPT-3, ili Generative Pre-training Transformer 3, tehnologija AI-ja koju je razvila kompanija OpenAI i koja omogućava chat-botovima da “razumiju” i “generiraju” tekstove napisane na prirodnim jezicima na sličan način kako to rade ljudi.

U formalnom smislu, to je za sada najveći jezički model zasnovan na dubokim neuronskim mrežama sa 175 milijardi parametara i mogućnošću obrade milijardi riječi u sekundi, a obuka ove duboke mreže je obavljena na svim dostupnim tekstovima globalnog weba.

Čovjek treba da bude taj koji razmišlja i vodi

“Pokazuje se da ovaj model izlazi bolje na kraj sa svojevrsnim Kratilovskim lavirintom konteksta u kome je zarobljen svaki ljudski jezik, na osnovu mehanizma samopažnje (self-attention mechanism). Sposobnost generisanja dugačkih smislenih tekstova na zadatu temu proizilaze iz kompleksnosti obučene duboke neuronske mreže i njene sposobnosti da modeluje temporalno udaljene jezičke zavisnosti”, navodi stručnjak za AI.

Već iz ovog kratkog opisa osnovne suštine Chat GPT-3 vidi se da su sve njegove komponente razvijane u okviru klasičnih grana AI-ja, kao što su obrada prirodnih jezika, mašinsko učenje i neuronske mreže, dodaje, te stoga ovaj sistem nesumnjivo pripada oblasti AI-ja.

“Koliko se on zaista približio Turingovom snu da će takvi sistemi biti na istom nivou sa čovekom možemo jasnije videti iz sledećeg navoda jednog od stručnih komentatora ovog sistema: ‘Umesto da očekujete da AI (misli se na Chat GPT-3) razmišlja umesto vas, vi bi trebalo da budete taj koji razmišlja i vodi AI da izvrši zadatke koji su vam potrebni.’ Po mojoj proceni, daleko smo od te tačke, isto onoliko koliko smo u opštoj nauci daleko od otkrivanja tajne kreacije i postojanja”, navodi Milosavljević.

Vezano za pozive za razvoj AI-a i generalno pozive na zabranu takvog razvoja, ističe da je naučno-tehnološki progres nemoguće zaustaviti, a to nam najbolje pokazuje naša prošlost, s obzirom na to da je historija puna takvih neuspješnih pokušaja.

Strah koji imamo pred svakom tehnologijom

“Tako će biti i sa tehnologijom AI-ja.”

Milosavljević nije jedni koji ima takvo mišljenje.

Tako je Jake Maymar, potpredsjednik odjela za inovacije u konsultanskoj kompaniji Glimpse Group, specijaliziranoj za virtualnu i proširenu realnost te generalno oblasti AI-ja, kazao da zabrana za AI možda nije realna i izvodiva, jer već u upotrebi postoji niz modela AI-ja, a još više ih se razvija.

“Jedini način da se provede zabrana AI-ja bi bio da se zabrani pristup računarima i cloud tehnologiji, odnosno smještanju podataka u ‘oblak’, što nije praktično rješenje”, naveo je Maymar.

Što se tiče straha u vezi s razvojem AI-ja, on je isti onaj strah koji imamo pred svakom tehnologijom za koju nismo sigurni da li je dizajnirana i za manipulaciju i ljudsku kontrolu bez prethodne naše saglasnosti, ističe Milosavljević.

“Svakako da je sa tog stanovišta strah opravdan i dobro je da postoji, ali samo u delotvornom smislu, dakle kao podstrek za stvaranje efikasnih mehanizama kontrole ove tehnologije i jačanja etičkih principa naučnog rada.”

Oblasti razvoja koje bi mogle biti problematične

Sličnog stava je i Bill Gates, suosnivač kompanije Microsoft i filantrop, koji je kazao da pauza u istraživanju AI-ja ne predstavlja rješenje za izazove koje predstavlja ova tehnologija. U intervjuu za Reuters izjavio je da nije jasno kako bi pauza u razvoju AI-ja funkcionirala na globalnom nivou i sugerirao da treba iskoristiti potencijale AI-ja na najbolji mogući način.

“AI donosi ogromnu korist, to je jasno, a mi trebamo identificirati oblasti razvoja AI-ja koje bi mogle biti problematične. Ne razumijem ko bi mogao zaustaviti razvoj AI-ja. Da li bi se svaka zemlja složila s takvom pauzom?”, upitao je Gates, podjećajući da o ovoj temi ima mnogo različitih mišljenja.

Naravno, postoji i pitanje posljedica ako se zabrani razvoj i upotreba AI-ja, s obzirom na to da je ona, bili mi svjesni ili ne, već godinama sastavni dio naših života.

Profesor Milosavljević ne vjeruje u masovnu globalnu zabranu bilo čega, pa ni AI-ja.

“Otpornost bioloških sistema, formirana tokom milijardi godina evolucionih procesa ogleda se upravo u odsustvu principa uniformisanja i nekreativne repetitivnosti. Kao posledica ovog principa, eventualna zabrana razvoja AI-ja će omogućiti onim društvenim formacijama koje je ne prihvate značajnu komparativnu prednost nad ostatkom sveta, što će u hegelijanskom smislu vrlo brzo dovesti do reverzne figure moći i preokreta situacije u njihovu korist.”

AI će donijeti ogromne promjene u budućnosti

Iako su aktuelni pozivi na pauzu ili zabranu AI-ja, zanimljivo je kako je upravo ta tehnologija istaknuta kao izuzetno važna na nivou Evropske unije.

Kako navodi Evropski parlament, neke tehnologije AI-ja prisutne su već više od 50 godina, ali napredak u računarskoj snazi, dostupnost ogromne količine podataka i novi algoritmi posljednjih su godina doveli do velikih otkrića u području AI-ja.

Vještačka inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet EU-a, naveo je EP. Kako piše na stranici EP-a, predviđa se da će AI donijeti ogromne promjene u budućnosti, no ona je već sada prisutna u našem svakodnevnom životu.

Izvor: Al Jazeera