Milatović iznevjerio srpsku desnicu, ali mu crnogorska ljevica još ne vjeruje
Pojedini pnalitičari smatraju kako je politika novog predsjednika Crne Gore pragmatična, dok je za druge lukava, ali i dalje na fonu prosrpske politike iz Beograda.
Prve izjave novoizabranog crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića razočarale su srpsku desnicu, premda je na vlast u Crnoj Gori došao kao prosrpski kandidat. Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik rekao je da je Milatović uvrijedio Srbe zbog stavova o genocidu počinjenom u Srebrenici, samo sedmicu nakon što mu je požurio čestitati izbornu pobjedu 2. aprila.
“Pozivanje na presude međunarodnog suda, a nespominjanje velikog stradanja Srba u i oko Srebrenice i otpor Srba da priznaju zločin koji nisu počinili, govori da je Milatović izabrao dodvoravati se Sarajevu ne oklijevajući uvrijediti Srbe i RS”, rekao je Dodik.
Razbjesnio ga je Milatovićev intervjuu Al Jazeeri, u kojem je novi crnogorski predsjednik kazao da je Haški sud bio vrlo jasan u slučaju Srebrenice. To pitanje skoro tri desetljeća opterećuje odnose Bošnjaka i Srba. Likvidacija više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici u julu 1995. godine za srpsku desnicu i dalje je “bošnjački mit“ i “međunarodna zavjera Zapada protiv Srba“.
‘Genocid je počinjen u Srebrenici, Kosovo je nezavisno’
“Međunarodni sud je bio vrlo jasan i donio odluku kad je u pitanju Srebrenica“, rekao je Milatović za Al Jazeeru.
“Vrlo je važno da je međunarodni sud negdje individualizovao genocid u Srebrenici. Moja pozicija je u tom smislu vrlo jasna: crnogorski parlament je, takođe, donio rezoluciju kad je u pitanju Srebrenica. Vrlo je važno da, kao region, zajednički donesemo sud o prošlosti, koja je bila teška. Prošlosti koja je imala jednu Srebrenicu, ali i jedan Jasenovac, prošlosti koja je imala i u Crnoj Gori stvari poput velikog zločina u Pivi, Velici… To su sve stvari koje jasno osuđujem.”
Novoizabrani predsjednik Crne Gore srpsku je desnicu razočarao i na pitanju nezavisnosti Kosova. Rekao je kako Crna Gora neće povući priznanje Kosova.
“Podržavamo sve što se dogovore Beograd i Priština“, rekao je Milatović. Pozvao je na normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, ocjenjujući da bi takav korak bio značajan “za sve zemlje u regionu“. Ranije je Milatović odbio podršku Vojislava Šešelja, vođe srpskih radikala i pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
Batrićević: Milatovićev narativ je kao Porfirijev
Milatović je u vlast Crne Gore prvi put ušao 2020. godine, kao ministar privrede i ekonomskog razvoja u vladi Zdravka Krivokapića. Tu je vladu, koja će se zadržati do aprila 2022. godine, javnim protestima podržala Srpska pravoslavna crkva (SPC), zbacivši sa vlasti Demokratsku partiju socijalista (DPS) Mila Đukanovića, prvi put nakon tri desetljeća vladavine. Godinu kasnije Milatović će u drugom krugu izbora pobijediti Đukanovića. Zbog toga što SPC osporava crnogorski identitet, Milatovićeva pobjeda potakla je strahove za budućnost i identitet Crne Gore.
Teško procjenjujući buduću politiku Milatovića, neki analitičari su skloniji teoriji da je njegova politika pragmatična, dok je za druge lukava, ali i dalje na fonu prosrpske politike iz Beograda, koja želi veću kontrolu u Crnoj Gori. Analitičar Žarko Korać vjeruje da je Milatović stav o genocidu počinjenom u Srebrenici i o nezavisnom Kosovu iznio pod pritiskom Zapada. Jovana Marović, bivša ministrica evropskih poslova Crne Gore, smatra da novi crnogorski predsjednik zapravo sebi ni ne može priuštiti drugačiji narativ.
“Moje mišljenje je da su crnogorska vanjsko-politička pozicija i međunarodne obaveze toliko jasni da se nikome ‘ne isplati’ da ih mijenja. Kratkoročno može da donese određenu korist, dugoročno ne, jer taj neko ostaje bez međunarodne podrške“, rekla je Jovana Marović za Al Jazeeru.
Boban Batrićević, historičar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnosti na Cetinju, možda je najskeptičniji u tumačenju proevropskog narativa novog crnogorskog predsjednika. Milatovića je usporedio s patrijarhom SPC-a Porfirijem, čiji se javni pomirbeni narativ često ne podudara s njegovim praktičnim djelovanjem.
Crna Gora treba prije Srbije ući u Evropsku uniju
“Srpska crkva je shvatila da mora promijeniti retoriku. Ipak, njen cilj je i dalje Crnu Goru pretvoriti u prosrpski satelit“, kazao je on za Al Jazeeru.
Batrićević vjeruje kako je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prije Srbije jedino rješenje kako bi se jednom zauvijek riješili sporovi između dvije zemlje. U slučaju ulaska u EU, rekao je, Crna Gora bi dobila mehanizme ucjene prema Srbiji, koja bi jednom zauvijek morala priznati crnogorski jezik, njen identitet, dok bi u Crnoj Gori bila stavljena pod neku vrstu kontrole i SPC, koju Batrićević naziva “paradržavom“.
Crna Gora se od Srbije odvojila 2006. godine i od tada traju pretenzije srpske desnice na Crnu Goru, potpirujući tenzije u cijeloj regiji Zapadnog Balkana.