Obavještajni stručnjak o posljedicama procurjelih dokumenata o ratu u Ukrajini

Washington – Nastavlja se drama oko curenja povjerljivih američkih vojnih i obavještajnih dokumenata o ratu u Ukrajini, što je visoki zvaničnik opisao kao noćnu moru, dok Washington pokušava obuzdati situaciju i ograničiti štetu.

S tim u vezi, Al Jazeera je razgovarala s američkim obavještajnim stručnjakom Jonathanom Acuffom, s Odsjeka za obavještajne i nacionalne sigurnosne studije na Univerzitetu Coastal Carolina. Acuff je ranije radio kao vojni analitičar u Nacionalnom birou za azijska istraživanja, a nekoliko godina je služio i kao rezervni oficir u kopnenim snagama Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Na samom početku, Acuff kaže kako je pitanje curenja podataka vrlo složeno, te da postoje različite mogućnosti kada su u pitanju izvori curenja. Skrenuo je pažnju na to da procurjeli dokumenti Pentagona imaju ograničen utjecaj na stav Washingtona koji snažno podržava ukrajinsku stranu. Također je minimizirao i njihov utjecaj na tok borbi i rat koji se vodi u Ukrajini.

• Najvažnije pitanje u Washingtonu trenutno se odnosi na identitet izvora odgovornog za curenje ovih podataka. Šta mislite ko stoji iza toga?

– Postoji šest scenarija o tome ko stoji iza ovog curenja informacija:

Prvo, da je za curenje dokumenata najvjerovatnije odgovoran američki obavještajni službenik, koji pripada ekstremno desničarskom pokretu i nastoji potkopati američke ratne napore u podršci Ukrajini. Imajući u vidu veliki broj osoba povezanih s ekstremno desničarskim grupama u obavještajnim službama, evidentno je da postoje propusti u provođenju sigurnosnih provjera o uposlenicima u tim agencijama.

Drugi scenarij je da je informacije možda podijelio neko ko je pokušao razotkriti prestupe američke vlade, posebno kada je riječ o špijuniranju saveznika Washingtona koje provode američke obavještajne službe, iako se američka vlada obavezala da će ih prestati špijunirati. Ranije su američki obavještajci prisluškivali mobilni telefon bivše njemačke kancelarke Angele Merkel u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame. Američko špijuniranje nije ograničeno samo na Njemačku.

Treće, budući da pojedini procurjeli podaci ukazuju na obim štete koju je Rusiji nanio rat, te kako su ukrajinski gubici gori od prijavljenih, to nas navodi na zaključak da je motiv koji stoji iza curenja ovih podataka zapravo doprinos postizanju mira.

Četvrti scenarij – procurjeli podaci bi mogli biti obmanjujući, iza čega možda stoje Rusija ili Kina. Možda su ih prikupile i pustile u javnost špijunske službe ove dvije države kako bi potkopale ujedinjeni front NATO-a. Postoji mogućnost da je Rusija uvrstila informacije koje je prikazuju kao slabu stranu, kako bi pružila uvjerljiv argument da ona nije izvor curenja dokumenata.

Peti scenarije je da je curenje možda dio američke strategije dezinformiranja i obmanjivanja, odnosno “curenje informacija je američka dezinformacija”, u što je možda teško povjerovati, ali je moguće. Sjedinjene Američke Države sklone su tome da se uključuju u različite oblike strateških komunikacija tokom provođenja informativnih operacija, ali ne i dezinformacija. Također, uvrštavanje informacija o tekućim operacijama i američkoj špijunaži protiv saveznika šteti interesima Washingtona, pa je ovaj scenario malo vjerovatan.

Šesti scenarij je da je za curenje informacija odgovorna osoba iz američkih obavještajnih službi koja snažno podržava Ukrajinu, ali je i ovaj scenario malo vjerovatan, jer uključuje mogućnost nanošenja štete interesima Ukrajine.

Sedmic scenarij je da odgovornost snose hakeri koji nemaju posebne političke ciljeve. Možda su to samo osobe koje uživaju u širenju haosa iz zabave. Budući da su se mnogi od ovih dokumenata i materijala prvobitno pojavili na forumima za ćaskanje o video igricama, postoji velika mogućnost za to. U tom kontekstu valja istaknuti bliske veze između ruskih programera i gejming zajednice.

• Kako će ova curenja informacija utjecati na stav Washingtona o ukrajinskom ratu?

– Uvjeren sam da, bez obzira na uzrok curenja informacija, Sjedinjene Američke Države vjerovatno neće promijeniti svoju strategiju u vezi s ratom u Ukrajini. Iako se Ukrajina suočava sa nekim značajnim izazovima u bliskoj budućnosti u pogledu zalihe municije, broja vojnika koji se bore i njihove obuke, u narednih šest do 12 mjeseci Ukrajina će vjerovatno početi raspoređivati moćnije kopnene borbene sisteme u značajnijem broju, uključujući glavne njemačke borbene tenkove “Leopard 2”, britanski “Challenger 2” i američki “Abrams M1A2”, kao i naprednije borbene avione iz zaliha NATO zemalja, kako bi se osigurala nadmoć u zraku na bojnom polju. Ovaj razvoj događaja će dovesti do preokreta u ratu i eventualno slomiti već iscrpljenu rusku vojsku.

• Hoće li curenje dokumenata promijeniti strategiju borbe u ukrajinskom ratu?

– Nisam siguran da neka curenja pojedinih dokumenata mogu promijeniti ratnu strategiju koja je dala krajnje povoljne rezultate za američke i zapadne interese. Historija je puna ratnih planova koji su procurili, posebno u slučaju njemačke ljetne kampanje 1942. godine, poznate kao “Operacija Fall Blau”, što otprilike odgovara trenutnim istočnim linijama bojišnice u Donjecku u Ukrajini. Sovjetska Crvena armija je prije napada zarobila gotovo kompletan set ovih planova i odbacila ih kao dezinformaciju, ali su Rusi dobro prošli u toj operaciji koja je okončana uništenjem njemačke Šeste armije kod Staljingrada.

Na kraju, čak i da su dokumenti istiniti i tačni, sumnjam da bi Rusi imali mnogo koristi od razotkrivanja postojećih dokumenata ili toga da ih sve shvate ozbiljno. Oni vjerovatno već znaju većinu onoga što se u nalazi njima. Na kraju, jedna od najvažnijih posljedica curenja ovih informacija jeste ta da su obavještajni podaci rijetko odlučujući u rješavanju vanjskopolitičkih kriza.