Hoće li Dodik, bez obzira na presudu, pokušati eskalirati situaciju?

Proces na Sudu BiH je slučaj u konačnici sveden na vrlo jednostavno pitanje: ko će pobijediti – Bosna i Hercegovina ili Milorad Dodik, smatra analitičarka Tanja Topić.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik pred Sudom Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Pixsell)

Sudski proces koji je počeo protiv političkog čelnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika za analitičare je jedan od najspecifičnijih procesa koji se vodi pred pravosuđem od osamostaljivanja Bosne i Hercegovine 1992. godine.

Za Ivanu Korajlić iz Transparency Internationala BiH pravosudni proces u slučaju Dodika je jedinstven, neuporediv sa bilo kojim ranijim, a važan je jer se tiče ustavnog poretka zemlje. Tanja Topić, voditeljica Fondacije Friedrich Ebert u Banjoj Luci, opisuje taj proces kao slučaj koji je u konačnici sveden na vrlo jednostavno pitanje ko će pobijediti – Bosna i Hercegovina ili Milorad Dodik.

„Sasvim sigurno da presudu, ukoliko bude nepovoljna po njega, neće prihvatiti. Pobjedu će prikazati kao veliki istorijski događaj u kojem je pobijedio ne samo državu [Bosnu i Hercegovinu] koju ne priznaje već i međunarodnu zajednicu oličenu u OHR-u [Ured visokog predstavnika]. U drugom slučaju bi zahtijevao zatvaranje OHR-a, tako da je eskalacija mogući ishod u oba scenarija“, rekla je Topić Al Jazeeri.

Za šta se sudi Dodiku?

Predsjedniku entiteta Republika Srpska, ujedno i predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće političke partije bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini, sudi se zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Dodik i direktor Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić optuženi su za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, za što im u slučaju osuđujuće presude prijeti kazna u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora. Osuđujuća presuda znači i automatsku zabranu obnašanja dužnosti na kojima se nalaze.

Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po kojima će se suditi Dodiku i Lukiću nametnuo je sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula, istovremeno kada je stavio van snage zakone kojima je entitetski parlament, Narodna skupština Republike Srpske pokušala blokirati provedbe njegovih odluka, kao i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Iako je Schmidt temeljem svojih ovlasti poništio sporne zakone, Dodik je ipak potpisao ukaz o njihovom stupanju na snagu, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku entiteta, pa su tako obojica prekršili zakon.

Ured visokog predstavnika, ad hoc tijelo međunarodne zajednice, osmišljen je kao bi nadgledao provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma nakon okončanja četverogodišnjeg rata 1995. godine, s ovlastima intervencije u domaće zakonodavstvo tamo gdje domaći političari ne mogu postići konsenzus oko pitanja važna za nesmetano funkcionisanje države.

RS ne priznaje visokog predstavnika

Politički predstavnici iz Republike Srpske, međutim, njemačkog političara Schmidta ne prihvataju za visokog predstavnika, uz obrazloženja da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, zbog čega traže zatvaranje njegovog ureda. Podršku u tome Republika Srpska ima u Rusiji, dok zapadni saveznici, predvođeni SAD-om, čvrsto stoje uz Schmidta.

I Dodik i Lukić su se na pripremnom ročištu izjasnili kako se ne osjećaju krivima, a njihova odbrana također se temelji na tvrdnji da Schmidt nije legitimno izabrani visoki predstavnik, pa po njihovom tumačenju nije ni mogao nametati nove odredbe Krivičnog zakona.

„Sam Dodik najavljuje da je Bosna i Hercegovina gubitnik ovog procesa, a i prije početka sudskog procesa utjelovio je premisu u kojoj je sebe poistovjetio sa Republikom Srpskom. Zapravo, to je njegova politička matrica po kojoj funkcioniše desetljećima“, rekla je Topić. Misli pri tome na Dodikov narativ da je proces protiv njega politički motiviran i usmjeren protiv Republiku Srpsku, iza čega stoji zapadni saveznici predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama, a zbog njegove proruske politike i bliskosti sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

‘Udruženje za nezavisnost RS-a’

Presudi li državni sud u Dodikovu korist, to bi potaklo njegove apetite ne samo za ukidanje OHR-a već i gašenje važnih državnih pravosudnih tijela, uključujući Tužilaštvo BiH i Ustavni sud BiH, što bi dodatno destabiliziralo jednu od najkrhkijih zemalja na Zapadnom Balkanu.

Prvo ročište na suđenju Dodiku u Sarajevu je okončano nakon samo pola sata iz proceduralnih razloga.

Dodik i tim njegovih advokata, među kojima status pravnog savjetnika ima i hrvatski advokat Anto Nobilo, na početku suđenja dobili su odluku Suda Bosne i Hercegovine kojom je odbačen njihov zahtjev da se suđenje premjesti na lokalni sud u Banju Luku. Sada imaju mogućnost da se na tu odluku žale u roku od tri dana.

“Žalićemo se u ponedjeljak”, kazao je Dodik novinarima po izlasku iz sudnice.

Dodik je još najavio da će, bude li osuđen i smijenjen s dužnosti predsjednika entiteta, odmah osnovati udruženje za nezavisnost Republike Srpske.

Advokat Nobilo je najavio da će ključni svjedok u procesu protiv Dodika biti visoki predstavnik Schmidt. Odbrana će tražiti da Schmidt pred Sudom BiH, rekao je Nobilo, objasni ko ga je imenovao na tu poziciju i ko mu je dao ovlašćenja za mandat.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada