Jesu li građani BiH živjeli bolje u 2023: Više novca, manje platežne moći

Povećanja samo u nominalnom iznosu, bez obzir na trend inflacije, doveo je do općeg smanjenja životnog standarda, kaže ekonomist Željko Šain.

Potrebno je više političke stabilnosti, a samim tim i više investicija i uslova da ljudi u BiH ostanu, a ne odlaze (Ustupljeno Al Jazeeri)

Uz sve ostalo, što se mjerilo brojem ljudskih života i stepenom razaranja, 2022. godina donijela je potpunu ekonomsku pometnju koja je visok danak uzimala čak i u najjačim ekonomijama svijeta.

Inflacija, rast cijena energenata i hrane, pad standarda, rast nezaposlenosti…, sve su to bile teme o kojima se govorilo gotovo podjednako kao i o stradanjima u Ukrajini, izazivajući veliku zabrinutost za svaki sljedeći dan, svako naredno otvaranje koverata s računima i svaku posjetu prodavnici.

No, prema svim ekonomskim pokazateljima, nakon 2022. uslijedila je 2023, godina kakvog-takvog oporavka, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini, u kojoj su cijene prestale divljati. Inflacija je pala, dok su zarade porasle.

Ako ćemo, na kraju 2023. godine, sumirati kako su građani Bosne i Hercegovine živjeli u proteklih 12 mjeseci – bolje ili lošije nego u prethodnoj, trebamo pogledati ključne statističke podatke.

Kada je riječ o bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, prosječna mjesečna plata za oktobar 2023. Iznosila je 1.285 konvertibilnih maraka (oko 657 eura) i bila je za dva posto viša od septembarske. No, na godišnjem nivou, nominalno je bila viša za 12,8 a realno za 12,7 posto, što se na prvi pogled, ne bi baš moglo nazvati mizernim povećanjem.

Rast plata i penzija

U novembru 2022, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Federaciji BiH iznosila je 1.161 konvertibilnu marku (594 eura).

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec novembar 2023. godine iznosila je 2.954,80 konvertibilnih maraka (1.512 eura). Godinu ranije, bila je malo skuplja – 2.986,85 konvertibilnih maraka (1.528 eura).

No, za visinu plate i to je previše, jer je pokrivenost sindikalne korpe prosječnom platom u septembru 2023. iznosila 42,64 posto, što u praksi znači da dvije osobe sa prosječnom platom u jednom domaćinstvu od četiri osobe nisu u stanju podmiriti osnovne potrebe, već samo njih 85,28 posto. Ako ćemo o minimalnoj plati, koja je prema odluci Vlade Federacije BiH iz septembra utvrđena na 596 konvertibilnih maraka (305 eura), za sindikalnu korpu ih je trebalo čak pet.

U entitetu Republika Srpska, prosječna mjesečna neto plata u novembru 2023. godine iznosila je 1.296 konvertibilnih maraka (663 eura) i u odnosu na oktobar 2023. nominalno je veća za 0,5 a realno veća za 0,7 posto, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno veća za sedam, a realno za 3,8 posto.

Penzioneri u Federaciji BiH su u 2023. dobili povećanje, pa su tako oni sa najnižom penzijom umjesto 424,43 konvertibilnih maraka (217 eura) u oktobru 2022. godinu mogli podići 538,27 konvertibilnih maraka (275 eura). Zagarantovana je u istom periodu sa 531,86 konvertibilnih maraka (271 euro) skočila na 642,40 konvertibilnih maraka (328 eura).

U entitetu Republika Srpska, prosječna penzija je u novembru 2023. iznosila 541 konvertibilnu marku (276 eura), a godinu ranije bila je 475,30 konvertibilnih maraka (243 eura).

Govoreći o cijenama, one su varirale, zavisno od sektora. Neke su pale, neke su skočile, no ako znamo da su u trogodišnjem periodu, od septembra 2020. do septembra 2023. u prosjeku porasle za više od 26 posto, onda situacija i dalje nije sjajna.

Kakva je onda?

„Ako pitate kako smo živjeli – živjeli smo prilično izazovno i prilično teško“, rekao nam je Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak iz Banje Luke.

Brzo usporavanje inflacije

Govoreći o pozitivnom trendu rasta plata i penzija, kao i o padu inflacije, ocijenio je da je to dobra stvar, no…

„Inflacija se smirila, ali na višem nivou, tako da smo praktično u poziciji da imamo takoreći više para, a manje kupovne moći“, dodao je.

Kada je riječ o inflaciji, Centralna banka Bosne i Hercegovine je sredinom godine, nakon vrhunca početkom drugog kvartala, iznijela očekivanje o slabljenju inflatornih pritisaka do kraja trećeg kvartala, dok je za prvih devet mjeseci iznesena prognoza o inflaciji od 5,6 posto, znatno manje nego u prošloj godini.

“Nešto niža trenutno procijenjena stopa ukupne inflacije za 2023. godinu (6,1 posto), u odnosu na objavljene sa jesenjim krugom srednjoročnih makroekonomskih projekcija (6,3 posto), u znatnoj mjeri je posljedica nastavka trenda neočekivano brzog usporavanja inflacije u odnosu na prethodne mjesece”, istakli su iz Centralne banke BiH, koja procjenjuje da bi ukupna inflacija u 2023. mogla iznositi 2,1 posto uz prognozu dodatnog pada u prvom kvartalu 2024. godine.

No, uprkos tome, Željko Šain, nekadašnji profesor i dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na pitanje je li nam bilo bolje ima kratak i jasan odgovor: „Nije“.

„Realno nije bolje, iako neke stvari nominalno izgledaju bolje. Ono što nije bolje je, prvo, velika neizvjesnost koju svi građani Bosne i Hercegovine imaju vezano za političku, pravnu i ekonomsku situaciju u BiH, koja je vezana uz političku nestabilnost“, kaže Šain. „Ona proizvodi pravnu i ekonomsku nesigurnost u smislu srednjoročne i dugoročne aktivnosti rasta i razvoja“.

Ključ je u političkoj stabilnosti

Šta se treba promijeniti da se ljepša slika brojki prenese i u stvarnost? Naši sagovornici su složni – potrebna je i ljepša politička slika.

„Ono što je kritična tačka je pitanje političke stabilnosti, odnosno političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine, čega očigledno manjka, a samim tim nema niti sigurnosti za potencijalne investitore i otvaranje novih radnih mjesta i projekata”, kaže Pavlović. “Potrebno je više političke stabilnosti, a samim tim i više investicija i uslova da ljudi u Bosni i Hercegovini ostanu, a ne odlaze“.

„Također, ljudi u Bosni i Hercegovini žive tako kako žive zbog predstavnika vlasti, koji se ne žele odreći nijedne marke u korist građana. Gledaju samo kako da nešto dodaju na prihode koje ostvaruju od niza poreza. Uopšte se ne uzbuđuju što ljudi odlaze, što uvozimo strane radnike, što nemamo pogone i što poljoprivreda i stočarstvo propadaju, jer oni imaju siguran izvor prihoda od PDV-a koji je dopingovan sredstvima iz inostranstva“, zaključio je Pavlović.

Prihodi ljudi jesu veći, a cijene uglavnom ne skaču, čak i padaju, no Šain ne vidi da su nešto ljepše brojke iz uvoda teksta promijenile situaciju za građane Bosne i Hercegovine nabolje. Štaviše.

„Povećanja samo u nominalnom iznosu, bez obzir na trend inflacije, doveo je do općeg smanjenja životnog standarda, materijalnog i duhovnog. Kao da živimo u jednom polusvjesnom stanju realnosti situacije i sa nedostatkom perspektive za narednu godinu“.

Razlog za ne baš lijepu prognozu za 2024. godinu Šain, ponovo, vidi u vlastima.

„Politika koja se vodi na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta, pa i kantona, nije komplementarna. To je zbir nekomplementarnih ekonomskih politika, od nivoa kantona, pa do državnog. U tom nesistemu onda nema ekonomske stabilnosti, a politička i pravna sigurnost je jako narušena. Zato ono nominalno o čemu govorite, sa kvantitativne strane, nije donijelo ništa, jer imamo lošiji standard i lošiju perspektivu“, konstatira Šain.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada