Može li izraelski rat u Gazi uvući Irak u još jedan sukob?

Irak sve više postaje poprište napada snaga koje podržava Iran i SAD-a usred izraelskog brutalnog rata protiv Gaze, uz zabrinutost zbog ozbiljne eskalacije.

SAD je u utorak saopćio da je pokrenuo napade na grupe koje su na strani Irana u Iraku, usred haotična 24 sata u regiji tokom kojih je također ubijen visoki iranski general u Siriji.

Pogledajmo glavne nedavne događaje i pokušajmo odgovoriti na pitanje šta bi oni mogli značiti za Irak i širu regiju.

Šta se dogodilo u Iraku?

U ranim jutarnjim satima, američka vojska je saopćila da je pokrenula napade na tri lokacije koje koristi Kataib Hezbollah, glavna oružana grupa povezana s Iranom, i druge neimenovane pridružene grupe u Iraku.

To se desilo otprilike pola dana nakon što je Hezbollah, koji je dio krovne grupe Islamski otpor u Iraku, preuzeo odgovornost za veliki napad na američku bazu u Erbilu u sjevernom Iraku.

Ono što je najvažnije, Washington je rekao da su tri američka vojnika ozlijeđena u napadu u kojem je korišten jednosmjerni samoubilački dron, a da je jedan pripadnik pretrpio teške povrede. SAD kaže da je njihova prisutnost u Iraku i Siriji uglavnom usmjerena na borbu protiv oživljavanja snaga Islamske države Iraka i Levanta (ISIL).

Američke baze u Iraku i Siriji doživjele su više od stotinu napada od strane proiranskih snaga od početka rata u Gazi 7. oktobra, ali u tim napadima nijedan pripadnik američke vojske nije ozbiljno povrijeđen prije najnovijih udara.

Američka centralna komanda, zadužena za operacije na Bliskom istoku, konstatovala je da su njeni udari u utorak “uništili ciljane objekte i vjerovatno ubili niz militanata Kataib Hezbollaha” te da nisu uzrokovali civilne žrtve.

Šta se desilo s iranskim generalom?

Udari iračkih grupa uslijedili su nekoliko sati nakon što je glavni iranski komandant u Siriji, brigadni general Iranske revolucionarne garde Razi Mousavi, ubijen u udaru usred bijela dana.

Tri projektila, za koje se vjeruje da je lansirao Izrael, gađala su njegovu kuću u Sayyidi Zeinab južno od glavnog grada Sirije.

U okrugu se nalazi najvažnije šiitsko svetište u Siriji koje svake godine privlači milione hodočasnika.

Pripadnici Revolucionarne garde koji djeluju u Siriji, u Iranu su poznati kao “branitelji svetišta” i Mousavi je bio zadužen za njihovu koordinaciju.

Viši član elitnih ekstrateritorijalnih snaga Quds, također je bio glavni akter u podršci “osovini otpora” na Levantu.

Mousavi je bio blizak sa Qassemom Soleimanijem, vrhovnim iranskim generalom i glavnim arhitektom iranskog regionalnog uticaja, koji je ubijen američkim dronovima u Iraku 2020.

Najviši iranski zvaničnici i vojni komandanti, uključujući predsjednika Ebrahima Raisija, obećali su da će Mousavi biti osvećen.

Sve se to događa dok drugi članovi osovine koju podržava Iran, uključujući libanski Hezbollah i jemenski pokret Husi, napadaju Izrael u pokušaju da zaustave njegov rat u kojem je ubijeno više od 20.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Šta to znači za Irak?

Situacija u Iraku je nestabilna i zrela za daljnju eskalaciju, ali niti Iran niti SAD nisu željni rata punih razmjera, prema teheranskom istraživaču za Bliski istok i autoru Aliju Akbaru Dareiniju.

“Do sada su i Iran i SAD djelovali unutar racionalnih okvira jer su svjesni opasnosti sveobuhvatnog vojnog sukoba”, rekao je za Al Jazeeru.

Dareini je istakao da SAD-u predstoje predsjednički izbori, dok je njegov međunarodni položaj pretrpio udarac, a javno mnijenje se okrenulo protiv njegove podrške Izraelu.

“U izbornoj godini, Bidenove šanse za reizbor potonule bi ako bi američki vojnici poginuli. A širi vojni sukob doveo bi do veće nestabilnosti i sukoba čije bi posljedice bile nepredvidive i izazvale bi velike troškove za obje strane”, rekao je.

“Dakle, ne očekujem da ću vidjeti sveobuhvatni rat, ali uvijek postoji rizik od pogrešnih procjena.”

S druge strane, rekao je analitičar, Izrael je nestrpljiv da uvuče Iran u vojni sukob sa SAD-om, naročito jer bi premijer Benjamin Netanyahu to mogao vidjeti kao način da ojača svoju poziciju usred pada povjerenja u njegove liderske sposobnosti.

Sa svoje strane, iračka vlada može se samo nadati i pokušati obuzdati situaciju, ali njena će ovlast biti ograničena, prema Dareiniju.

“Situacija se zakomplicirala na način da smatram da je malo vjerovatno da iračka vlada može uspostaviti potpunu kontrolu nad ovim.”

Bliži se godišnjica Soleimanijevog ubistva

Ubistvo iranskog generala u ponedjeljak i svi napadi koji su uslijedili dolaze nekoliko dana prije četvrte godišnjice Soleimanijevog ubistva 3. januara.

Svake godine Iran obnavlja obećanje da će osvetiti vrlo utjecajnu osobu, a ove godine godišnjica se poklapa sa jednim od najsmrtonosnijih ratova u posljednjim decenijama u koje je uključen iranski glavni neprijatelj Izrael.

Očekuje se da će za ovogodišnju godišnjicu Soleimani biti slavljen kao “mučenik Al-Qudsa” kako bi se naglasilo njegovo zalaganje za palestinsku stvar tokom decenija.

Dareini je rekao da je iranska odmazda za ubistvo Mousavija u Siriji neizbježna, ali ostaje za vidjeti hoće li Teheran odlučiti napasti – direktno ili kroz svoju osovinu – u narednim danima ili će pokazati strpljenje u operativne svrhe.

“Mislim da je i jedno i drugo vjerovatno, ali je odgovor siguran, jer bi se njegov izostanak smatrao samo ohrabrivanjem druge strane i poticanjem na pojačavanje agresije”, rekao je.