Regrutira li Moskva muslimanske migrante za rat u Ukrajini?

Sredinom oktobra je Mamut Useinov nastupio na popularnom TV šou pjevača amatera na mreži Kanal 1 koje je pod državnom kontrolom.

„Ne mogu sakriti svoju uzbuđenost, jedva sam dočekao nastup“, napisao je ovaj 25-godišnjak sa Krima na mreži Telegram 15. oktobra i zahvalio „Svevišnjem“ za ovu šansu. No, put Useinova ka zvijezdama je brzo prekinut.

Pet dana nakon emitovanja emisije, Useinov je otišao u „molitvenu kuću“, vrstu neformalne džamije gdje se vjernici mogu moliti u nedostatku zvaničnih mjesta. Teško naoružana policija za razbijanje demonstracija privela ga je, zajedno sa još nekoliko desetaka muškaraca koji su došli na molitvu petkom u Kotelnikiju, prenaseljenom jugoistočnom predgrađu Moskve gdje žive radni migranti jer je jeftino.

Svi muškarci su natjerani u policijski autobus za kontrolu ličnih karata, a potom prebačeni u vojni regrutni ured u obližnjem gradu Liberciju, navode Useinov i mediji. Tamo su imali ljekarsku procjenu koja je za Useinova navela da je „sposoban za vojnu službu“ iako ima ravne tabane i nedavnu operaciju, kaže on.

Potom su navodno prebačeni u vojnu bazu istočno od Moskve i dat im je izbor: zatvor ili vojska.

„Rečeno nam je kako trebamo potpisati jednogodišnje ugovore ili idemo u zatvor“, govori Useinov na videu objavljenom na Telegramu 21. oktobra, te dodaje kako nije objašnjeno za šta bi ih teretili.

Naveo je i kako ga je bio strah da će, kada potpišu ugovore, svi biti poslati na front u Ukrajinu, državu gdje je Useinov rođen i čiji je bio državljanin do 2014. kada je preuzeo rusko državljanstvo.

„Tokom jutarnje smotre, čuo sam kako će nas sve poslati u specijalnu vojnu operaciju“, naveo je koristeći omiljeni eufemizam Kremlja za rat u Ukrajini. Na snimku koji je objavio vidi se Useinov u maloj sobi punoj ljudi i kreveta na sprat dok slušaju starijeg Rusa u maskirnoj uniformi.

Od 22. oktobra je nedostupan i do objave članka nije odgovorio na upite Al Jazeere za komentar. Njegov predstavnik je za kanal Astra na Telegramu kazao je kako je prebačen u drugu bazu na osnovnu obuku.

Ignoriranje zakona

Ono što Useinov opisuje je nesporno kršenje ruskih zakona o ljudskim pravima. Ljudi su bili pritvoreni i nisu imali pristup advokatima. Rečeno im je da će biti regrutirani bez da im je dana pismena obavijest iz regrutnog ureda gdje je svaki od tih muškaraca prijavljen – i potpisane potvrde o prijemu obavijesti.

Muškarci nisu imali da pobiju prinudnu regrutaciju na sudu ili iskazati prigovor vojnoj službi. Oni koji se pozovu na prigovor savjesti imaju pravno na alternativnu službu u Rusiji.

„Ova procedura prekršila je sva moja prava“, napisao je Useinov.

Teški demografski problemi i bogatstvo od nafte pretvorili su Rusiju u magnet za milione radnih migranata iz Centralne Azije koja je bila nekad dio SSSR-a.

Određeni broj Krimskih Tatara, pripadnika muslimanske zajednice koja ima 200.000 članova na anektiranom poluotoku, postali su dio ovog trenda jer imaju zajedničkih tačaka sa turkijskim nacijama Centralne Azije, područja odakle su masovno deportirani njihovi preci.

Istovremeno, ruska regija sjevernog Kavkaza, većinom muslimanska, siromašna i puna korupcije, jedna je od rijetkih regija sa visokim stopama nataliteta i stotine hiljada sele u Moskvu i druge veće gradove. No, odlazak u džamiju gotovo u svim dijelovima Rusije može biti kompliciran, pa nekada i opasan.

Moskva ima samo pet zvaničnih džamija, a u područjima gdje se nalaze žive deseci hiljada vjernika i za vrijeme muslimanskih praznika oni svoje prostirke za molitvu stavljaju na trotoar, asfalt, pa čak i na tramvajske šine.

Većina radnika migranata odlaze u neformalne „kuće za molitvu“ na koje neki lokalni stanovnici i policija gledaju kao okupljališta „ekstremista“. Ove kuće nastaju u sve većem broju jer vlasti ne dozvoljavaju izgradnju novih džamija, iako su muslimani najbrže rastuća grupa stanovništva Rusije.

Iako Kremlj pokušava povratiti svoj utjecaj na Bliskom istoku iz doba SSSR-a, privlačeći muslimanske lidere i nazivajući islam jednom od „tradicionalnih religija“ Rusije, ruska policija ignorira vjerska prava tokom upada u kuće za molitvu. Ne skidaju obuću, prekidaju molitve, guraju i psuju vjernike, koriste suzavac…

Uloga ekstremne desnice

Ruski ekstremno desničarski nacionalisti pomažu u organizaciji napada na „kuće za molitvu“, u očiglednom pokušaju ubijanja dvije ptice jednim kamenom. Analitičari kažu kako ta politika vidi prinudnu mobilizaciju i kao način rješavanja Rusije od neželjenih stranaca i kao pomoć ratnom pohodu.

Zov (Poziv), grupa čiji zatvoreni kanal na Telegramu ima 141.000 pretplatnika, svakodnevno javlja policiji podatke o muslimanskim skupovima – i s ponosom piše o racijama pritvorima i deportacijama.

„Upravo je policija posjetila dvije ilegalne džamije napravljene u stambenim zgradama. Više od 70 osoba je privedeno, čekamo deportacije“, navodi se u jednoj objavi na Zovu.

Grupu prevode Andrej Tkačuk, šef male medijske grupacije iz Moskve, i Andrej Afanasjev, bivši uposlenik TV kanala Cargrad čiji je vlasnih oligarh Konstantin Malofejev na udaru sankcija Zapada kao sponzor separatista u ukrajinskoj regiji Donbas.

Muslimanski radnici migranti na udaru su napada iz mržnje, proizvoljnih pritvaranja i hapšenja, policijske brutalnosti, iznude i prijetnjama decenijama. No, kada je Kremlj uvidio kako je blitzkrieg u Ukrajini propao, te koliko gubi ljudi, pronašao je novi način udara na manjine.

U sklopu racija širom države nazvanih „Ilegal 2023“, policija pročešljava gradilišta, tržnice, farme, restorane, stambene zgrade, hostele i „kuće za molitivu“ – jednostavnije rečeno, privode se svi koji ne izgledaju „slavenski“, navode organizacije za ljudska prava i mediji. Tokom kontrola, pronalaze „probleme“, izmišljene ili stvarne, poput izostanka registracije, zamućenog pečata ili istekle dozvole za rad.

Migranti se zatvaraju i tjeraju na regrutaciju, suočeni sa raznim prijetnjama kako bi se osigurala saradnja, govore stručnjaci.

Šuhrat Ganijev, borac za ljudska prava iz uzbečkog grada Buhare, za Al Jazeeru kaže kako pritisak na migrante sadržava i „prijetnju deportacija njihovih porodica iz Rusije, podmetanje droge ili stvaranje nepodnošljive atmosfere za poslovanje“.

Ističe kako su neki Uzbekistanci potpisali ugovore za građevinske poslove u ukrajinskom gradu Mariupolj koji je pod ruskom okupacijom, ali su na kraju završili na frontu – „od tada se nismo čuli sa njima“.

Policija u Sankt Petersburgu, drugom po veličini ruskom gradu i rodnom mjestu predsjednika Vladimira Putina, objavila je kako je predala papire za regrutaciju 56 migranata sa ruskim pasošima samo nakon jedne racije na tržnicu 6. septembra. Dodaju kako je mjesec ranije regrutirano 100-ak migranata.

Istrage ‘Ilegal 2023’ se odnose na „organizaciju ilegalne migracije, trgovinu drogom i psihotropnim supstancama, trgovinu oružjem i prelaske granice“, navela je glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Irina Vovk.

Drugi način tjeranja muslimanskih migranata u rovove je ukidanje državljanstva ljudima iz Centralne Azije – crveni ruski pasoš eliminira mnoge probleme sa policijom i birokratijom sa kojima se migranti suočavaju. U jednom slučaju su zvaničnici odbili zahtjev za pasoš Tadžikistancu čija je majka Ruskinja, navodi advokatica Tatjana Kotljar. Rečeno mu je da se prvo prijavi u vojsku, iako je otac petoro djece i zato ne može biti regrutiran, dodala je.

U drugom slučaju, Uzbekistancu, kojem su žena i dijete ruskih državljani, je rečeno da „bez ugovora sa vojskom i učešća u specijalnoj vojnoj operaciji neće prihvatiti njegovu aplikaciju za državljanstvo“, za Al Jazeeru kaže Kotljar koja je iz grada Obninsk, 120 kilometara jugozapadno od Moskve. Oba spomenuta muškarca nisu odgovorili na upit Al Jazeere za komentar.

A u Kalugi, regiji gdje živi više od milion ljudi i koja se nalazi 200 kilometara južno od Moskve, stranim radnicima je zabranjeno da predaju aplikacije za državljanstvo posljednjih mjeseci, osim ako se ne prijave u vojsku, dodaje Kotljar. Zvaničnici iz Kaluge su odbili komentirati ove tvrdnje.

Čak i ako migrant već ima ruski pasoš, nedavno usvojeni zakoni omogućavaju vlastima da mu ga bez problema oduzmu.

„Ako ste ruski državljanin, ali ne želite ispuniti svoju dužnost prema vojsci, onda treba donijeti odluku i oduzeti vam državljanstvo“, kazao je vodeći ruski istražitelj Aleksander Bastrijkin. Ranije je rekao i kako migranti imaju „ustavnu obavezu braniti naciju koja ih je prihvatila“ i kako je „prioritet“ njih regrutirati.

Postoje i pozivi da se ukine starosno ograničenje kao bi morali služiti vojsku. Inače su Rusi obavezni služiti vojsku od 18. do 30. godine.

„Ako ste postali državljanin sa 50 godina, onda služite sa 50“, kazao je 24. oktobra nacionalistički parlamentarac Aleksej Žuravljev.

Muslimanski migranti su među najranjivijim grupama ljudi u Rusiji, smatra Sergej Abašin, stručnjak za migracije i antropolog iz Sankt Petersburga. Prema njegovim riječima, migranti su često na udaru hirova policijskih službenika i zvaničnika jer „uvijek“ imaju probleme sa dokumentima.

„Sam ruski zakon je napravljen da je nemoguće imati apsolutno ‘čiste’ dokumente“, ističe on i dodaje kako migranti također ovise o dobroj volji poslodavaca jer mnogi rade bez dozvola.

Sa druge strane, javnim mišljenjem vladaju nacionalizam, ksenofobija i često se muslimani prikazuju kao neprijatelji i nasilnici, dodaje sagovornik Al Jazeere.

„Zbog svega ovog, migranti su lako na udaru viktimizacije“, rekao je Abašin.

Jako malo njih javno objavi svoje slučajeve jer strahuju od progona porodica, navode advokati i dodaju kako su se imigranti navikli na autoritarnu vladavinu i policijsku brutalnost u svojim domovinama, često malo znaju o građanskim pravima u Rusiji, nemaju pristup advokatima i ne govore ruski.

Nedostatak ljudstva na frontu

Gdje ima štap, ima i mrkva – obećanje o dobroj plati i ruskom pasošu.

„Barem od maja 2023. godine, Rusija je nudila migrantima iz Centralne Azije da se bore u Ukrajini, obećajući im brzo dobijanje državljanstva i plate do 4.160 dolara“, navode iz Ministarstva odbrane Velike Britanije u septembru.

Putin je septembra 2022. potpisao dekret kojim se daje rusko državljanstvo svakome ko je služio na frontu šest mjeseci.

Prvi državljanin Uzbekistana koji je zarobljen u Ukrajini kazao je kako je tu iz finansijskog interesa, navode ukrajinski mediji. Muhridin Ahmedov, 22-godišnji student iz centralnog uzbečkog grada Samarkanda, rekao je kako se odlučio na vojnu kompaniju Redoubt jer je „trebao novac“. Dodao je kako je „još jedan Uzbekistanac“ postao dio kompanije.

Kada se pogleda unaprijed, ruska vojska se suočava sa nedostatkom ljudstva na linijama fronta zbog velikih gubitaka u takozvanim „olujama mesa“ na ukrajinske frontove, navode stručnjaci. Gubici su uvećani katastrofalno niskom stopom nataliteta u Rusiji i gubitkom stanovnika nacije koja rapidno brzo stari.

„Vođenjem rata u Ukrajini taktikom ‘oluja mesa’ koja ima žestoke gubitke ljudstva, ruskoj vojsci počinje nedostajati topovskog mesa“, za Al Jazeeru govori Alisher Ilkhamov iz londonske grupacije Central Asia Due Diligence.

Premda je prinudna regrutacija potkopala zvanične korake da se ograniči pristup oružju ljudima iz Centralne Azije – godinama se migrantima iz Centralne Azije odbijaju zahtjevi da kupe lovačke puške – politički rizik za ruske lidere je minimalan.

Do sada se desio samo jedan javni incident koji se povezuje sa prinudnom regrutacijom migranata. Prošlog oktobra su dva državljanina Tadžikistanca na silu odvedena u kamp za obuku prije odlaska u Ukrajinu. Nakon što su Ehson Amizonda i Mehrov Rahmonov čuli kako komandant „vrijeđa njihovu vjeru“, došli su do mitraljeza i ubili 11, a ranili 15 osoba. Oni su ubijeni, a vlasti su ih proglasile „teroristima“.

U međuvremenu, Kremlj strahuje da objavi drugu rundu mobilizacije uoči martovskih predsjedničkih izbora 2024. godine. „Djelimična“ mobilizacija septembra 2022. dovela je do egzodusa stotina hiljada ruskih muškaraca i zato su migranti postali primamljiva meta.

„U takvim uslovima, forsira se regrutiranje migranata jer njihove pogibije na frontu neće pogoditi Rusiju – ni politički, ni ekonomski“, navodi Ilkhamov.