Smrt na listi čekanja: Nada oživi tek kada neko umre

“Pitate kako se liječim? A, kako? SMS porukama, kupovinom lijekova u Srbiji ili Turskoj… Ili dobijem ostatak lijekova od nekog pacijenta koji je već umro”.

Ove riječi žene oboljele od karcinoma dojke možda su najbolja ilustracija današnje Bosne i Hercegovine i njenog zdravstvenog sistema, koji je građankama suočenim sa teškom i nezvjesnom borbom sa opakom bolešću okrenuo leđa i ostavio ih da tu bitku vode same, kako znaju i umiju.

Stvarnost Bosne i Hercegovine je morbidna – smrt jednog pacijenta povećava šanse sa preživljavanje drugog.

Zbog problematike sa isplatom novca Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Fond solidarnosti, koja je dovela do toga da se hiljade oboljelih stavljaju na listu čekanja za lijekove i ostale usluge potrebne za liječenje karcinoma dojke, oboljele su prinuđene snalaziti se na sve načine kako bi produžile nadu u ozdravljenje, ali kod mnogih, ta nada iz dana u dan umire u čekanju.

Dva desetljeća neispunjavanja obaveza vlasti

Tako su oktobar, mjesec borbe protiv karcinoma dojke, oboljele u bh. entitetu Federacija BiH dočekale sa nikad dužom listom čekanja na lijekove koji će mnogima od njih doći kasno, kada karcinom, kako kažu oboljele i stručnjaci, ojača do mjere da ga se ne može liječiti. Lijek im tada neće biti niti potreban.

Enida Glušac, predsjednica Udruženja oboljelih od raka dojke „Renesansa“, ističe da u entitetu Federacija BiH trenutno ima gotovo 1.800 žena na listi čekanja na lijekove i neophodne tretmane. Taj broj sve više raste, kao i broj onih koji ne dožive dolazak lijekova.

„U julu ove godine, na listama čekanja za lijekove i ostale medicinske usluge bilo je 1.590 pacijenata, a zaključno sa septembrom, bilo ih je 1.771. Sada ih je sigurno više od 1.800, od čega ih oko 1.000 čeka lijekove, a ostali druge usluge“, kaže Glušac.

Još 2002. godine, pri osnivanju Fonda solidarnosti, Vlada Federacije BiH obavezala se da će svakog mjeseca federalnom Zavodu zdravstvenog osiguranja, za Fond, uplaćivati iznos novca identičan onom koji bude uplaćen od ukupnih doprinosa od zdravstvenog osiguranja.

No, Vlada Federacije BiH je, tvrdi Glušac, to činila samo na početku. U posljednjih 20 godina, nijednom to nije ispoštovala.

Zbog toga je, govori, ukupan vladin dug prema Fondu premašio 1,5 milijardi konvertibilnih maraka (oko 770 miliona eura), zbog čega nedostaje novca za skupe lijekove i ostale tretmane potrebne za oboljele od karcinoma dojke.

‘Mnoge nisu dočekale lijekove’

„Dosad smo imali dosta slučajeva u kojima su pacijentice umirale na listama. Nisu dočekale lijekove“, priča Glušac. „A i kada ih dočekaju, za mnoge je već kasno. Rak je opaka i agresivna bolest. Kada uzme maha, liječenje ne može biti onakvo kakvo bi bilo čim je dijagnoza uspostavljena, jer lijekovi i tretmani više nisu učinkoviti. Zastrašujući je podatak da pacijentice čekaju i do godinu na lijek, a u međuvremenu, bolest ne miruje“.

Dug se, tvrdi, gomila 20 godina. Umjesto punog iznosa, Vlada Federacije BiH je isplaćivala 16, 17, 18 ili 20 posto od predviđenog. Zato je dug skočio na preko 1,5 milijardi konvertibilnih maraka, a broj oboljelih je u stalnom porastu.

U entitetu Republika Srpska, govori Glušac, situacija je bolja.

„Od nekih žena saznajem da i one čekaju lijekove, ali ne tako dugo kao u Federaciji BiH. Znači da je tamo situacija bolja“, dodaje.

Alma Stefanišin jedna je od žena koje vode borbu sa karcinomom dojke. Iako njena bitka nije tako duga kao neke druge, lijekove nije dobila nikada.

Prvu operaciju imala je prošle godine, a drugu ove. Od juna je trebala biti pod terapijom, ali…

„Nikada nisam dobila nikakav lijek. Znači, četiri mjeseca sam na listi čekanja“, kaže.

„Sve mi smo prinuđene da same kupujemo lijekove na sve moguće načine. Nekome je ostalo, neko je umro pa mu više i ne trebaju… Dovlačimo ih iz Srbije ili Turske gdje su i do tri puta jeftiniji. No, osim što ne plaća ono na šta se obavezala, Vlada Federacije BiH čak niti ne refundira te troškove. Znam za slučajeve da je odbijala zahtjeve za refundiranjem troškova lijekova koje su oboljele same kupovale“, kaže Alma. „Nije to mali novac. Mjesečna terapija za karcinom dojke košta oko 6.300 konvertibilnih maraka (oko 3.200 eura)“.

‘Uštede preko leđa pacijenata’

Kaže da je samo prošle godine za Fond trebalo 177 miliona konvertibilnih maraka (90,5 miliona eura), koliko je u isto vrijeme uplaćeno od doprinosa. No, Federalna vlada je uplatila 28,5 miliona konvertibilnih maraka (14,6 miliona eura).

„Dakle, uštede se prave preko leđa pacijenata“, kaže Stefanišin.

Upravo zbog ovako crne situacije, Glušac ističe koliko je važan fokus na prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma dojke, čemu će se Udruženje „Renesansa“ posvetiti u ovom mjesecu, uz druga slična udruženja koja se bore za isti cilj.

„U mjesecu oktobru nastojimo što više podići svijest o karcinomu dojke. Imat ćemo mnogo aktivnosti kojima ćemo skrenuti pažnju na ranu detekciju i važnost pregleda, jer ako se otkrije rano, ta bolest je u 90 posto slučajeva potpuno izlječiva“, kaže Glušac.

Sredstva koja su potrebna Fondu solidarnosti da se podmire trenutne liste čekanja su oko 150 miliona konvertibilnih maraka (oko 77 miliona eura).

„Znate koji su prioritet oboljeli od karcinoma vlastima?“, zapitala je Glušac. „Pod stavkom osam među najvećim prioritetima i to u grupi ‘ostali’. Nemaju znači niti svoju stavku, već dijele jednu sa ko zna kakvim kategorijama, djelatnostima ili čime već drugo“.

„Uz to, imamo i problem javne nabavke, što smo rekli i premijeru. Bosna i Hercegovina je među četiri evropske zemlje u kojima je ista stopa PDV-a i na uvoz lijekova i na uvoz svega ostalog. Neke zemlje imaju nultu stopu. Dakle, i to je problem koji treba riješiti, kao i to da se uvede povrat PDV-a na donirane lijekove. Osim toga, vlasti moraju razgovarati sa farmaceutskim kućama kako bi osigurale potrebnu količinu lijekova za sve oboljele“, rekla je.

Gore nego tokom COVID-a

Postavlja se pitanje, nastavlja Glušac, koliko je osoba tokom ovih 20 godina, preminulo zbog lista čekanja i nedostatka lijekova.

Ukoliko na sljedećoj sjednici Vlade Federacije BiH, koja je, kako kaže Glušac, ipak najmanje odgovorna za nastalu situaciju, ne budu udovoljeni zahtjevi mnogih udruženja koje vode brigu o oboljelim od karcinoma dojke, ne bude izvršen rebalans budžeta i ne osigura novac za Fond solidarnosti, te ne nađu adekvatna rješenja za naredni period, slijede radikalnije metode.

„Mi nemamo niti registra oboljelih“, kaže Glušac. „Pokušavamo saznati koliko je ljudi umrlo zbog listi čekanja, ali mislim da je situacija gora nego za vrijeme COVID-a. Ako ćemo nekoga teretiti za respiratore, onda možemo i za ovo. Radi se o velikoj aferi. Otvaramo Pandorinu kutiju i vidimo da su zakoni donošeni i kršeni, a zna se šta se dešava kada se prekrši zakon“, rekla je Glušac, koja je, osim izlaska na ulice, najavila i mogućnost kolektivne tužbe prema Vladi Federacije BiH.

„Štrajkovat ćemo glađu ako treba, jer nam je svejedno. Umrijeti od gladi ili nedostatka lijekova, svejedno je, samo što će ovako to biti brže. Znamo šta za onkološke pacijente znači štrajk glađu – smrt“, kazala je.

Problem je ‘deficit u budžetu’

Zamolili smo i Vladu Federacije BiH da odgovori zašto se novac već godinama ne isplaćuje u obavezanom iznosu. Odgovor je stigao iz Ministarstva zdravstva, koje je odgovorilo da je problem u budžetskom deficitu.

“Zakonsku obvezu izdvajanja iz federalnog proračuna, a na način kako je to propisano Zakonom o zdravstvenom osiguranju, nije bilo moguće ispoštovati iz razloga stalno prisutne deficitarnosti sredstava budžeta. Do sada je ovo izdvajanje na godišnjoj razini iznosilo oko 20 posto od propisane zakonske obveze”, piše u odgovoru.

“Ovo Ministarstvo je o problematici financiranja Zavoda zdravstvenog osiguranja informiralo Vladu Federacije BiH i u 2022. godini kada je, između ostaloga, usvojen Zaključak da se zadužuje Vlada Federacije BiH da razmotri mogućnosti sukcesivnog i kontinuiranog izdvajanja većeg iznosa financijskih sredstava iz propračuna Federacije BiH za Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH – namjene Fonda solidarnosti, a prilikom izrade budžeta Federacije BiH u narednim fiskalnim godinama. Temeljem ovog zaključka, u proračunu za 2023. godinu povećan je transfer za Fond solidarnosti za pet milijuna u odnosu na prethodne godine”, dodaje se.

Naveli su da je u toku priprema akta za izradu budžetskog zahtjeva za narednu godinu, kojim će Ministarstvo tražiti povećanje finansijskih sredstava za federalni Fond solidarnosti, u skladu sa zahtjevom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, a koje bi omogućilo da svi pacijenti blagovremeno ostvare pravo na lijekove i usluge koje se finansiraju iz ovog fonda.