Digitalni samit Zapadnog Balkana približava regiju EU standardima

Zapadni Balkan, kao cijela regija, u zaostatku je za državama Evropske unije kada se govori o digitalnoj transformaciji, a dobar pokazatelj napretka i načina da se promijeni porazna činjenica da tek 35 posto Balkanaca ima osnovne digitalne vještine je Digitalni samit Zapadnog Balkana, ukazuju sagovornici Al Jazeere uoči predstojećeg samita u Sarajevu.

Bosanskohercegovačka prijestolnica će 4. i 5. oktobra ugostiti šesto izdanje Digitalnog samita Zapadnog Balkana; domaćin je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH uz podršku Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), a registrirano je više od 400 učesnika.

Bregu: Razmjena iskustava srž samita

Majlinda Bregu, generalna tajnica RCC-a, za Al Jazeeru kaže kako ovaj samit definira prioritete i potrebne intervencije u području politika sa ciljem provođenja promjena u regiji. Dodaje i kako je „približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom digitalnom tržištu EU glavna tema panel diskusija i pratećih događaja“.

„Digitalni samit Zapadnog Balkana, vodeći događaj o digitalnoj transformaciji Zapadnog Balkana, počeo je svoje putovanje 2018. godine, od kada se svake godine održava u jednom od glavnih gradova regije. Veliko nam je zadovoljstvo što će se šesti Samit održati u Sarajevu čime se zatvara prvi puni krug samita organiziranih u svim ekonomijama Zapadnog Balkana.“

„Samit okuplja političare, kreatore politika, privatni sektor, međunarodnu zajednicu, istraživače i akademsku zajednicu kako bi raspravljali o različitim aspektima digitalne transformacije u regionu, uključujući kretanja i izazove u oblasti povezivosti, digitalnih vještina, digitalne ekonomije i kibernetičke sigurnosti“, ističe sagovornica.

Dodaje i da su razmjena iskustava i znanja među stručnjacima te isticanje primjera najbolje prakse srž ovogodišnjeg samita, te najavljuje održavanje 15 panel diskusija.

„Program Samita je veoma intenzivno pripreman sa svim zainteresiranim stranama, tako da sam sigurna da će svi učesnici moći pronaći nešto zanimljivo što će pratiti. Budući da se radi o skupu učesnika na visokom nivou, ali i stručnjaka iz ove oblasti, očekujemo zanimljive diskusije“, govori Bregu.

Generalna tajnica RCC-a, pozivajući se na izvještaj DESI (Digital Economy Society Index) koji se odnosi na Zapadni Balkan, ukazuje kako regija zaostaje za EU kada je u pitanju digitalna transformacija.

„Samo 35 posto građana Zapadnog Balkana posjedovalo je barem osnovne digitalne vještine 2021. godine, dok je u EU taj prosjek bio gotovo 54 posto. Povezivost i digitalne vještine su usko povezani i ne mogu jedno bez drugog. Prema istom izvještaju, pokrivenost 4G mrežom u regiji dosegnula je gotovo 96 posto u 2021. godini, što je blizu procenta pokrivenosti u EU, međutim, regija zaostaje za EU po pitanju razvoja 5G mreže budući da samo dvije ekonomije Zapadnog Balkana trenutno imaju dostupan komercijalni 5G signal.“

Bregu ukazuje kako je također potrebno unaprijediti razvoj u mnogim drugim digitalnim oblastima, no „svi smo svjesni velikog potencijala koji naša regija ima“.

„Upravo zbog toga, fokusirani smo na izgradnju ljudskog kapitala u regiji, pružanje novih mogućnosti mladim ljudima i nastojanjima da ih zadržimo u regiji. Jedan od načina na koji pokušavamo ostvariti ovaj cilj je i organizacija godišnjeg regionalnog takmičenja za najbolja digitalna rješenja – Balkaton.“

Takmičenje je održano 3. oktobra u Sarajevu, a generalno Balkaton „pruža podsticaj da se u regiji pokrenu digitalna, inovativna i praktična poslovna rješenja u različitim oblastima, koja će biti od pomoći kako građanima, tako i privrednim subjektima“, ističe Bregu.

„Do sada je kroz ovo takmičenje razvijeno 15 aplikacija, digitalnih rješenja koje su napravili i plasirali mladi iz regije, a taj broj se povećava sa šest novih pobjednika na ovogodišnjem Balkatonu.“

Macdonald: Snažna platforma

Rezidentna koordinatorica UN-a Ingrid Macdonald ističe kako je Digitalni samit Zapadnog Balkana značajan događaj za Bosnu i Hercegovinu, kao i misiju Ujedinjenih naroda u ovoj državi. Ističe kako je cilj podržati „inkluzivnu digitalnu i zelenu tranziciju u državama Zapadnog Balkana“, te kako je digitalizacija snažan pokretač i akcelerator Ciljeva održivog razvoja.

„S obzirom da će ovaj događaj okupiti ministre Zapadnog Balkana nadležne za nacionalne digitalne agende, vladine zvaničnike, predstavnike Evropske komisije, regionalna tijela i inicijative, lidere iz IT industrije, kompanije, akademske stručnjake i mlade zagovornike, smatramo da Samit predstavlja snažnu platformu, ne samo da sagledamo postojeće stanje, već i da razmatramo i planiramo buduće aktivnosti o tome kako bolje koristiti digitalne tehnologije za dobrobit ljudi i okoliša“, navodi ona u odgovoru na upit Al Jazeere.

Macdonald smatra kako je neophodno razgovarati o „internet povezanosti ili, tačnije, njenom izostanku u Bosni i Hercegovini“.

„U tom smislu, UNICEF BiH je udružio snage sa 12 ministarstava u pionirskim nastojanjima da se mapira status internet povezanosti svih osnovnih i srednjih škola širom Bosne i Hercegovine. Više od 25 posto škola u Bosni i Hercegovini uopće nema internet konekciju; od te 583 škole bez internet konekcije, njih 579 je smješteno u ruralnim krajevima. Od ukupnog broja škola koje imaju internet konekciju, samo 13 posto ispunjava minimalni standard. U današnjem svijetu, digitalizacija više nije stvar izbora, već nužnost, a pristup internetu predstavlja okosnicu digitalne transformacije.“

„Izuzetno je važno da razgovaramo i o tome da mladim djevojkama i ženama moramo omogućiti pristup procesu digitalizacije, da moramo dati sve od sebe da ih ohrabrimo da stiču obrazovanje i grade karijere u IKT sektoru jer statistika pokazuje da je ovo sektor sa 71 posto muškaraca i 29 posto žena. Samo 10 posto preduzetnika u IKT sektoru su žene. Moramo bolje“, ističe sagovornica.

Prije nekoliko godina, UN je u Bosni i Hercegovini pokrenuo je inicijativu pod nazivom ‘IT Girls’, kao zajednički projekat UNICEF-a, UN Women i UNDP-a.

„IT Girls kontinuirano nastoji ohrabriti djevojčice da usvoje i počnu razvijati svoje IKT i digitalne vještine još od najranije dobi. U okviru ovog projekta, 1.600 djevojčica i djevojaka stekle su nove vještine i mogućnosti za mentorstvo i umrežavanje, deset škola dobilo je Arduino opremu, oformljena je prva Mreža žena u tehničkim strukama… Uvidjeli smo da su ovakve inicijative ključne i za smanjenje nasilja na internetu“, riječi su Macdonald.

„Govoreći o nasilju na internetu, zaštita djece u online okruženju je izuzetno bitna, a ne postoji pravni okvir za njihovu zaštitu. Ovogodišnje panel diskusije će obraditi sve ove važne teme i radujemo se što ćemo dati doprinos tokom i nakon Samita. Nadamo se da će nam Samit i njegovi zaključci svima poslužiti u unapređenju kolektivne posvećenosti osiguravanju inkluzivne digitalne transformacije u cijeloj zemlji, njegovanju digitalnih inovacija, jačanju regionalnih veza i približavanju EU.“

Ona smatra kako je Bosna i Hercegovina, kao i druge države u regiji, ostvarila napredak u digitalnoj transformaciji, no i da su tu i dalje brojni izazovi.

„Na primjer, uz kontinuirana unapređenja, digitalna infrastruktura se i dalje suočava sa nedostacima u širokopojasnom pristupu i kvalitetu u proširenju napora digitalizacije na ruralne i marginalizirane zajednice. Najnoviji podaci Međunarodne telekomunikacijske unije pokazuju da se postotak pojedinaca i domaćinstava koji koriste internet kreće oko 75 posto, što je ispod europskog prosjeka od 86,8 posto.“

„Povezivanje na internet je glavni preduslov za izgradnju neophodne infrastrukture koja bi omogućila pristup informacijama i učenju svakom djetetu u Bosni i Hercegovini. Budućnost obrazovanja uveliko zavisi od toga i treba mu dati prioritet. Sve je veća svijest o potencijalu digitalizacije u privredi. Međutim, uočavamo nedostatak kapaciteta i finansiranja za usvajanje digitalnih tehnologija i inovacija u poslovnom sektoru“, govori rezidentna koordinatorica UN-a.

„Vlasti razmatraju digitalizaciju pružanja javnih usluga, ali još uvijek uočavamo probleme s pružanjem digitalnog identiteta fizičkim i pravnim licima, te ponovnom osmišljavanju pružanja javnih usluga na način gdje je težište na građanima, a ne ministarstvima ili organima. Agencije UN-a neumorno rade na podršci u preuzimanju zakonodavstva i standarda EU-a u Bosni i Hercegovini, izgradnji potrebnog ljudskog kapitala i vještina, te podržavanju digitalne tranzicije u ključnim javnim sektorima i istaknutim industrijama, a što je sve neophodno za ispunjavanje evropskih standarda i ciljeva, poput onih utvrđenih u evropskom programu politika digitalne decenije.“

Forto: Plaforma za dijalog i saradnju

Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH, za Al Jazeeru kaže kako će ovogodišnji Digitalni samit „stvoriti platformu za dijalog i saradnju među zemljama na zapadnom Balkanu u vezi sa digitalnom transformacijom i digitalizacijom uopće, a na njemu će se razgovarati o zajedničkom unapređenju digitalne ekonomije, podršci tehnološkim inovacijama i povećanju dostupnosti brzog interneta svim građanima u regiji“.

„Značaj Samita je izuzetno veliki, jer digitalna transformacija ima potencijal da ubrza ekonomski rast, stvori nova radna mjesta i poboljša kvalitet života naših građana. Također, Samit može poslužiti kao platforma za unapređenje saradnje između zemalja regije kako bi se olakšao protok informacija, ljudi i resursa“, ističe Forto.

„Imajući u vidu da je ovo jedan od najznačajnijih, ako ne i najznačajniji događaj ovog tipa u regiji i da vlada velika zainteresiranost za ovaj događaj, uključujući privredni sektor, IT zajednicu, vladin i nevladin sektor, jasno je da od ovog samita svi možemo imati koristi.

Samit posebno naglašava važnost regionalne saradnje kroz zajedničke napore da stvorimo bolje uvjete za investicije, podršku digitalnim startupima i olakšamo međusobnu razmjenu znanja u regiji kako bismo oblikovali digitalnu budućnost Zapadnog Balkana.“

Državni ministar komunikacija i prometa je stava da Bosna i Hercegovina ima još mnogo posla kada je u pitanju digitalizacija društva uopće kako bi dostigla evropske standarde, a suočava se i sa brojnim izazovima.

„Infrastruktura za širokopojasni internet nije ravnomjerno razvijena u cijeloj zemlji, što može građanima ograničiti pristup digitalnim uslugama i stvoriti digitalni jaz. Postoji potreba za ulaganjem u razvoj ove infrastrukture kako bi se omogućio brži i širi pristup internetu. Također, potrebno je unaprijediti e-upravu i digitalne usluge kako bi se olakšao život građanima te poslovanje privrednim subjektima“, stava je sagovornik.

Povećanje investicija u digitalne tehnologije i davanje podrške digitalnim startupima može svakako doprinijeti bržem napretku, ali je prije toga potrebno uskladiti bh. zakonodavstvo sa pravnom tečevinom EU kako bi imali otvoren put prema snažnim reformama i ubrzanju procesa digitalizacije društva, govori Forto.

„Svijest o potencijalu digitalizacije može varirati. Dok postoje organizacije i pojedinci koji prepoznaju prednosti digitalizacije u poboljšanju efikasnosti, stvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju kvalitete života, postoje i oni koji su manje upoznati s ovim konceptima. Edukacija i podizanje svijesti među građanima, poslovnim sektorom i javnim institucijama trebaju biti ključni za promoviranje digitalne transformacije unutar društva.“

„Sveukupno, Bosna i Hercegovina se suočava sa izazovima, ali i prilikama kada je riječ o digitalizaciji, ali i evroatlantskim integracijama. Da bismo napredovali u ovim područjima, Bosna i Hercegovina će morati uložiti napore u unapređenje infrastrukture, obrazovanje stanovništva i provođenje reformi koje su neophodne kako bi se ispunili standardi za članstvo u EU i NATO. To će zahtijevati dosljedan rad i saradnju svih relevantnih aktera unutar Bosne i Hercegovine, kao i podršku međunarodnih partnera“, dodaje ministar Forto.

Otvaranje samita

Podsjetimo, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH domaćin je šestog Digitalnog samita Zapadnog Balkana, najvećeg regionalnog digitalnog događaja o saradnji u oblasti digitalne transformacije, koji je organiziran uz podršku Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

Samit će biti održan 4. i 5. oktobra 2023. u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu. Učesnike i goste Digitalnog samita Zapadnog Balkana (WB6) će u srijedu pozdraviti predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Otvorit će ga generalna tajnica Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu, zajedno sa ministrom komunikacija i prometa BiH Edinom Fortom, njemačkim državnim sekretarom u Saveznom ministarstvu za digitalizaciju i promet Stefanom Schnorrom, evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varhelyijem, rezidentnom predstavnicom UNDP-a u BiH Stelianom Nederom, generalnim direktorom DG CONNECT-a Robertom Violom i generalnom tajnicom Međunarodne telekomunikacione unije (ITU) Doreen Bogdan-Martin.