Matić: Migracije i sigurnost globalni izazovi, balkanske zemlje ključne za EU

Nekoliko zemalja Evropske unije ponovo je vratilo kontrole na granice sa svojim susjedima, uključujući i granicu koja Sloveniju dijeli sa Mađarskom, Hrvatskom i Italijom, podižući sigurnosne kriterije nakon pokretanja rata između Hamasa i Izraela. EU je i ranije imala problem zbog ilegalnih migranata, a strah je pojačan nakon obnovljenog sukoba u Gazi.

Hrvatski eurozastupnik iz redova SDP-a, Predrag Matić Fred kaže da su migracije i sigurnost globalni izazovi, a da Evropska unija pravi grešku, jer ne djeluje na izvorištu problema, a to je krajnji jug Unije, na granicama s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, odakle u EU ulazi najveći broj migranata.

“Uloga balkanskih zemalja u ovom kontekstu može biti od ključne važnosti“, rekao je Matić za Al Jazeeru.

„Jedan dio rješenja svakako mora biti procjena neselektivnog bezviznog režima“, dodao je, aludirajući na bezvizni režim kojeg neke bliskoistočne zemlje imaju sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, što migrantima omogućava da bez poteškoća dođu direktno na granicu sa Evropskom unijom.

Prema podacima UN-ove Agencije za migracije (IOM), ukupan broj registracija migranta na Zapadnom Balkanu premašio je 192.000 u 2022. godine, u poređenju sa 120.513 migranata registrovanih u 2021. godini. Broj migranata koji preko Zapadnog Balkana ulaze u EU u naglom je porastu još od 2018. godine. Te je godine na Zapadnom Balkanu registrovano nešto više od 44.000 migranta.
Prema IOM-ovim podacima od aprila ove godine, na Zapadnom Balkanu najviše je migranta iz Afganistana, Maroka, Sirije i Bangladeša.

• Na koje konkretno propuste ste mislili kada ste govorili o propuštanju evropske politike da djeluje na izvorište problema u Bosni i Hercegovini i Srbiji? Šta je EU trebala i mogla uraditi više?

– Kada sam govorio o propustima europske politike i njezinom nedostatku djelovanja na izvorište problema u Bosni i Hercegovini i Srbiji, mislio sam na nekoliko ključnih aspekata. Europska unija je trebala i mogla intenzivnije raditi na promicanju političke stabilnosti i socio-ekonomske perspektive u tim zemljama. To uključuje reformu sustava za migracije i azil, podršku jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije, kao i poticanju ekonomske suradnje i investicija kako bi se stvorili održivi poslovi i gospodarski rast.

Također, trebalo bi naglasiti da je migrantski pritisak na EU rezultat složenih geopolitičkih i humanitarnih okolnosti, uključujući i sukobe u različitim dijelovima svijeta, u ovom slučaju Hamasa i Izraela. EU bi trebala razviti i provoditi sveobuhvatnu vanjsku politiku koja se bavi korijenima tih sukoba te raditi na promicanju trajnog mira i stabilnosti u regiji Bliskog istoka. Uvijek je bolje 100 godina pregovarati nego jedan dan ratovati.

Osim toga, EU bi trebala intenzivnije surađivati s partnerskim zemljama, uključujući zemlje Balkana, kako bi se zajednički suočila s izazovima migracija. To uključuje jačanje granica, poboljšanje uvjeta za izbjeglice i migrante, ali i zajednički rad na suzbijanju krijumčarenja ljudi.

Važno je naglasiti da se radi o složenom i mnogostrukom problemu koji zahtijeva koordinirane napore svih relevantnih aktera. Migracije i sigurnost su globalni izazovi, te je suradnja i zajedničko djelovanje ključno za njihovo rješavanje.

Uloga balkanskih zemalja u ovom kontekstu može biti od ključne važnosti, a potrebno je nastaviti dijalog i suradnju kako bi se zajedno nosili s ovim izazovima.

Jedan dio rješenja svakako mora biti procjena neselektivnog bezviznog režima u pojedinim državama i njegov utjecaj na povećanje broja migranata koji ilegalno prelaze granicu.

• Pomaže li EU u dovoljnoj mjeri zemljama Zapadnog Balkana tokom migrantske krize u Evropi? Jasno je da se te zemlje, a posebno Bosna i Hercegovina, kao možda i najslabija karika u lancu, same ne mogu izboriti sa problemom migracija.

– U prošlosti su se iskazali određeni izazovi i ograničenja u pomoći tim zemljama. Istina je da se zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, suočavaju s velikim pritiskom i izazovima vezanim uz migrantsku krizu. Iako ne sumnjam da se trude, često se suočavaju s nedostatkom resursa i kapaciteta za adekvatno upravljanje ovim izazovom. Stoga, može se reći da EU nije pružila dovoljnu pomoć ovim zemljama u suočavanju s migrantskom krizom.

Napredak je postignut u smislu financijske pomoći i pružanja tehničke podrške, ali postoji potreba za većim naporima i boljom koordinacijom. Europska unija trebala bi pružiti snažniju političku podršku i pomoći tim zemljama u jačanju njihovih kapaciteta za upravljanje izbjegličkim i migrantskim tokovima. Također, ključno je raditi na jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i stvaranju uvjeta za održivi razvoj kako bi se smanjio pritisak na migraciju.

Zemlje Zapadnog Balkana su važni partneri Europske unije, kako u kontekstu migrantske krize tako i u širem kontekstu europskih integracija. Stoga bi EU trebala uložiti dodatne napore kako bi pomogla tim zemljama u suočavanju s migrantskom krizom i potaknula ih na provedbu potrebnih reformi. Samo zajedničkim naporima možemo rješavati ovaj izazov na održiv i human način.

• Zamjerate i hrvatskoj vladi na propustima u vezi čuvanja granice, koja je najjužnija granica Unije. Kako ocjenjujete ponašanje Hrvatske i Bosne i Hercegovine tokom migrantske krize? Mediji su puni izvještaja o ilegalnom protjerivanju migranata iz Hrvatske u BiH, koja, čini se, ni sama ne zna šta sa migrantima?

– Kada je riječ o Hrvatskoj, postoji zabrinutost zbog izvješća o ilegalnom protjerivanju migranata. To je ozbiljno pitanje koje treba riješiti kako bi se osiguralo poštivanje međunarodnih normi o pravima izbjeglica i migrantima. Hrvatska, kao članica Europske unije, treba osigurati da se postupa u skladu s europskim zakonima i vrijednostima te omogućiti pristup sustavu azila za one koji traže zaštitu.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, također postoji zabrinutost zbog nedostatka kapaciteta za upravljanje migrantskim tokovima. Zemlje Zapadnog Balkana često se suočavaju s izazovima zbog migrantskog pritiska. Bosna i Hercegovina, kao tranzitna zemlja, mora usmjeriti napore na jačanje svojih kapaciteta za pružanje humanitarnih uvjeta za izbjeglice i migrante.

• Ima li prostora da obje strane, dakle i Hrvatska i Bosna i Hercegovina, postupaju odgovornije u slučaju migracija?

– Postoji svakako prostor za poboljšanje odgovora obje strane na migrantsku krizu. To uključuje bolju suradnju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kako bi se osiguralo humano postupanje prema migrantima i poštivanje njihovih prava. Također, Europska unija bi trebala nastaviti pružati podršku ovim zemljama kako bi ojačale svoje kapacitete za upravljanje migrantskim tokovima.

Važno je napomenuti i da hrvatska policija ima značajno iskustvo i sposobnost za suočavanje s migrantskom krizom, no isto tako je pod ogromnim opterećenjem. Tijekom proteklih godina, Hrvatska se suočavala s velikim pritiskom na svojoj južnoj granici, koja je i vanjska granica Europske unije.

Unatoč tim naporima, izvješća o mogućim nepravilnostima u postupanju prema migrantima i izbjeglicama zahtijevaju pažljivu istragu i osiguranje da sva postupanja budu u skladu s europskim i međunarodnim standardima ljudskih prava. Iako se suočava s ogromnim opterećenjem, Hrvatska treba osigurati da njezina reakcija na migrantsku krizu ostane u skladu s pravnim obvezama i vrijednostima Europske unije.