Dok raste broj oboljelih, vlasti sve manje daju za Fond solidarnosti

Iz godine u godinu broj osoba na listama čekanja za liječenje u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH u stalnom je porastu, dok je izdvajanje za Fond solidarnosti, čije je punjenje zakonska obaveza Vlade ovog dijela Bosne i Hercegovine, sve manje i manje iako je prethodni sastav Vlade često isticao pozitivne strane prihodovanja od privrede.

Početkom 2023. je bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić konstatirao kako „Federacija promišlja ekonomiju dobro i ona je lokomotiva koja vuče Bosnu i Hercegovinu“, dok se krajem marta pohvalio kako je 2021. bila „najuspješnija za Federaciju ikada kada su u pitanju BDP, izvoz i javni prihodi“.

Više od 1.700 osoba na listi čekanja

Federalni budžet se broji u milijardama eura, ali kada je u pitanju raspodjela onda ipak bolesni stanovnici, od kojih se godinama izdvajaju doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje, onda ima neko preči – sam Zakon o budžetu je iznad zakonitog izdvajanja za Fond solidarnosti.

„Broj pacijenata na listama čekanja je u stalnom porastu. Trenutno je na listama preko 1.700 pacijenata od čega se najveći broj odnosi na liječenje malignih oboljenja (800 pacijenata), liječenje multiple skleroze (191 pacijent), hepatitis C (28 pacijenata), Chronova bolest (četiri pacijenta) i kardiologija i kardiohirurgija (748 pacijenata)“, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH na upit Al Jazeere za stanje listi čekanja i fonda solidarnosti.

U nastavku navode kako je broj pacijenata kojima su potrebni lijekovi i usluge, a koji se finansiraju iz navedenog fonda, u stalnom porastu, te kako je to naročito izraženo kod malignih oboljenja.

„Ilustracije radi navodimo da su u 2020. godini liječena 11.964 pacijenta, u 2021. godini 12.197, u 2022. 13.317 pacijenata, a u prvih šest mjeseci 2023. godine čak 14.500 pacijenata. Prateći trend može se vidjeti da broj pacijenata kojima su potrebni lijekovi za liječenje malignih oboljenja raste 10-15 posto“.

Iz Zavoda ukazuju kako je procjena da bi bilo potrebno 70 miliona konvertibilnih maraka (više od 35 miliona eura) za liječenje svih pacijenata, „međutim ako se uzme u obzir porast broja pacijenata, stvarno potrebna sredstva su veća“.

„Navedeni problem je potrebno što prije sistemski riješiti kroz utvrđivanje realnog iznosa finansiranja koje bi se usklađivalo svake godine u skladu sa potrebama. U protivnom, problem liječenja pacijenata će i dalje biti prisutan“, zaključuje se u odgovoru Zavoda.

Alarmi u izvještajima revizije

Kako se do sada rješavalo? Pomenuti Fond solidarnosti je formiran 2002. godine i samo tada je bio u potpunosti popunjen, da bi vremenom to bivalo sve manje i manje. Ono što najbolje prikazuje stanje sa fondom i odnosu federalnih vlasti prema njemu su izvještaji Ureda za reviziju institucija u Federacije BiH. Tako se u posljednjem, koji se odnosi na 2022. godinu navodi:

„Iako je Zavod poduzeo aktivnosti prema nadležnom ministarstvu, Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH vezano za osiguranje potrebnog iznosa sredstava iz Budžeta Federacije BiH za finansiranje Fonda solidarnosti, u 2022. godini nisu obezbijeđena sredstva za njegovo finansiranje u zakonom propisanom iznosu. Prihodi od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje ostvareni su u iznosu 177.314.360 konvertibilnih maraka (gotovo 90,5 miliona eura), dok su prihodi iz Budžeta Federacije BiH iznosili 28.500.000 konvertibilnih maraka (gotovo 14,5 miliona eura) što predstavlja samo 16 posto sredstava koja su se trebala uplatiti iz Budžeta Federacije BiH u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.“

Isti Ured je i godinu ranije ukazao na isti problem. Izdvajamo segment izvještaja:

„Tekući transfer iz Budžeta Federacije BiH za 2021. godinu za Fond solidarnosti iznosio je 28.500.000 konvertibilnih maraka (14,46 miliona eura), što predstavlja samo 18,9 posto od pripadajućeg zakonskog iznosa u odnosu na prihode od doprinosa, što nije u skladu sa članom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju.“

Dakle, 2021. godine je iznosio niti petinu, godinu kasnije još manje.

Druge obaveze ispred oboljelih građana

Na upit Federalnom ministarstvu zdravstva zbog čega se tako finansira Fond solidarnosti, odgovorili su:

„Sukladno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, u ovaj fond alociraju se sredstva prikupljena po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, i to po stopi izdvajanja koju za svaku kalendarsku godinu utvrđuje Vlada Federacije BiH. Stopa izdvajanja iz doprinosa za zdravstveno osiguranje za namjene federalnog fonda solidarnosti od 2013. do 2023. godine iznosi 10,20 posto. To podrazumijeva da se dio doprinosa zdravstvenog osiguranja u iznosu od 10,20 posto uplaćuje na poseban račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, i to za namjene federalnog fonda solidarnosti. Isti iznos sredstava morao bi se uplaćivati i iz Federalnog proračuna.

Međutim, ovu zakonsku obvezu izdvajanja iz Federalnog proračuna, a na način kako je to propisano Zakonom o zdravstvenom osiguranju, nije bilo moguće ispoštovati iz razloga stalno prisutne deficitarnosti sredstava Federalnog proračuna. Do sada je ovo izdvajanje na godišnjoj razini iznosilo oko 20 posto od propisane zakonske obveze.“

Dalje navode kako se pri pripremi budžetskih zahtjeva, moraju ispoštovati Instrukcije za izradu Budžeta Federacije koje je utvrdilo Federalno ministarstvo finansija kojima se utvrđuju gornje granice za korisnike. Iz Ministarstva dalje ističu:

„Bitno je istaći da je Zakonom o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine precizirano da: ‘U slučaju da su odredbe drugih zakona i propisa u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivat će se ovaj zakon’.“

„Iz izloženog slijedi da se i zakonska obveza Vlade Federacije BiH u pogledu planiranja financijskih sredstava, kao i izvršavanja financijskih sredstava za namjene federalnog fonda solidarnosti, mora promatrati i u kontekstu odredbe članka 105. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je ‘legis specialis’ u odnosu na Zakon o zdravstvenom osiguranju u pogledu planiranja transfera Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, a koji je sastavni dio Proračuna Federacije BiH.“

Kap u moru

U prijevodu, Zakon o budžetu je iznad Zakona o zdravstvenom osiguranju i neke druge stavke imaju prednost, a samim tim se otklanja odgovornost nadležnih za nepoštivanje zakona kojim bi se pomogli oboljeli.

Nedavno je aktuelni premijer Federacije BiH Nermin Nikšić na sastanku sa predstavnicima udruženja koja okupljaju korisnike usluga Fonda solidarnosti obećao kako će se finansiranje teško oboljelih sistemski riješiti.

Iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH su najavili dodatnih pet miliona konvertibilnih maraka (2,5 miliona eura) što je premalo u odnosu na 70 miliona koliko je trenutno potrebno.

“Oni nude trenutno pet miliona, nama je potrebno 70 miliona. Pet miliona je kap u moru. Ako oni daju tih pet miliona, molim ih da onda oni izađu i prstom pokažu na ljude – ko će preživjeti a ko će umrijeti”, kategorična je bila Enida Glušac, predsjednica Udruženja Renesansa koje okuplja oboljele i liječene od tumora dojke.