Dodiku prijete evropske sankcije bez obzira na promjenu načina odlučivanja

Šanse da Milorad Dodik dospije pod sankcije Evropske unije nisu ništa manje ili veće sada, nego što je to bilo prije nekoliko mjeseci. Ukoliko bi situacija sa Dodikom dalje išla u eskalaciju, nije isključeno da bi svih 27 članica Evropske unije, uključujući i Mađarsku, podržalo sankcije za Dodika, rekao je Al Jazeeri Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost. Mađarska, primjerice, djeluje usklađeno sa Evropskom unijom i kada su u pitanju sankcije prema Rusiji.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i de facto čelnik Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik označen je kao direktni saveznik Vladimira Putina, u trenutku kada su ruski predsjednik i Rusija pod nezapamćenim sankcijama Zapada zbog invazije na Ukrajinu.

Dodikove najave da će entitet Republiku Srpsku izvesti iz trenutnog ustavnopravnog uređenja Bosne i Hercegovine u Briselu i Washingtonu gledaju kao direktno ugrožavanje krhkog mira u zemlji, koja je bila pogođena teškim ratom samo dvije i po decenije ranije.

Mehanizam za uvođenje EU sankcija

Zbog toga je i Evropsko vijeće 18. marta donijelo odluku kojom se ponovo, do 31. marta 2024. godine, produžava takozvani okvir restriktivnih mjera, odnosno mehanizam za uvođenje ciljanih sankcija pojedincima ili entitetima koji narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine.

Restriktivne mjere se također mogu uvesti protiv onih koji ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju u zemlji ili potkopavaju Dejtonsko-pariški opći okvirni sporazum za mir, koji je 1995. godine zaustavio rat u zemlji. Okvir restriktivnih mjera predviđa zabranu putovanja u EU za fizička lica i zamrzavanje imovine za fizička i pravna lica. Osim toga, osobama iz Unije zabranjeno je da sredstva stavljaju na raspolaganje onima koji su navedeni u tim restriktivnim mjerama.

Okvir restriktivnih mjera uveden je u martu 2011. godine i zamišljen je da bi mogao služiti kao neka vrsta zamjene za bonska ovlaštenja, kako se bude slabila uloga Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, ad hoc međunarodnog tijela čija je zadaća pratiti provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Visoki predstavnik po bonskim ovlaštenjima ima pravo sankcionisati osobe koje ugrožavaju mir i stabilnost Bosne i Hercegovine, a on je ta ovlaštenja koristio više puta u prošlosti. S druge strane, nijedan pojedinac ili entitet u Bosni i Hercegovini dosad nije bio pod sankcijama Evropske unije.

Promjene kod donošenja sankcija

Tokom posljednjeg produžavanja okvira restriktivnih mjera za Bosnu i Hercegovinu na trogodišnji period kriteriji za uvođenje sankcija su dodatno pooštreni, pa je precizirano da će umjesto dosadašnje većine ubuduće za sankcije morati glasati svih 27 članica Evropske unije. To je izazvalo zabrinutost da bi mađarski premijer Viktor Orban mogao blokirati potencijalne sankcije za Dodika, jer je već u nekoliko ranijih navrata stao u njegovu odbranu.

Analitičar iz Brisela Toby Vogel objavio je na Twitteru da su članice EU-a popustile pred Orbanom i promijenile uslov glasanja za sankcionisanje Dodika. “Od ponderisane većine do jednoglasnosti, što znači da se to nikada neće dogoditi. I onda se EU pita zašto niko ozbiljno ne shvata njenu politiku prema Balkanu”, naveo je Vogel.

@EU_Commission received applications for EU support for rail/road connections on Corridor Vc, incl 2 located on territory of Republika Srpska. EU contribution agreements for these 2 projects, worth up to €600m, can come only after return to full functioning of state institutions

— Oliver Varhelyi (@OliverVarhelyi) February 21, 2022

Ćerimagić, međutim, ne misli da insistiranje na konsenzusu kod uvođenja potencijalnih evropskih sankcija političarima u Bosni i Hercegovini ima nužno direktne veze sa zaštitom Dodika i njegovih veza sa Orbanom. Vjeruje da su članice EU-a, uključujući i Mađarsku, zauzele takav stav iz principijelnih razloga – sankcije su pravni dokument i one povlače pravne posljedice, što znači da članice Unije kroz svoje institucije moraju osigurati da osobama koje su pod sankcijama, na legalan i pravno valjan način mogu zalediti imovinu, ili zabraniti ulazak u zemlju. Osim toga, rekao je Ćerimagić, sankcijama kao mehanizmu u Evropskoj uniji su počeli pristupati ozbiljnije, pogotovo nakon ruske invazije na Ukrajinu i sankcija prema Rusiji. Zemlje članice EU-a se, u takvim okolnostima, jednostavno ne žele odreći prava na veto.

“Jedina osoba, uz Sjedinjene Američke Države, koja je Dodiku dosad uvela sankcije je Oliver Varhelyi [komesar za proširenje EU], koji dolazi iz stranke Viktora Orbana”, rekao je Ćerimagić. Slučaj koji je spomenuo Ćerimagić odnosi se na odluku komesara Varhelyja koji je stopirao 600 miliona eura iz Evropske unije namijenjenih za gradnju autoputa 5C koji ide kroz Republiku Srpsku, sve dok politički predstavnici tog entiteta, predvođeni Dodikom blokiraju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine, što je kampanja koju su počeli od ljeta prošle godine.