Trgovci ne mare za kazne, dižu cijene pod izgovorom ruske invazije

Na pitanje „Koliko je kod vas danas ulje?“, lice prodavačice u lokalnoj radnji u Sarajevu se iz nezainteresiranog iskrivilo u namršteno.

„Nema ga nikako“, reče mrzovoljno. „Zvala sam naše dobavljače u srijedu i rekli su mi da je nabavna cijena za nas sada 4,80 konvertibilnih maraka [gotovo 2,5 eura]. Ako ga kupimo, morat ćemo ga prodavati za najmanje 4,90 konvertibilnih maraka. Šta će mi ljudi reći? Bolje da ga nemamo nikako nego da nas zovu lopovima i prestanu dolaziti kod nas“.

Riječi prodavačice imaju smisla, jer Bosanci i Hercegovci se već sedmicama osjećaju metama bezočne pljačke nekih trgovaca, koji su pod krinkom ukrajinske krize i poremećaja na svjetskom tržištu vrtoglavo digli cijene osnovnih životnih namirnica.

Prema saopćenju Federalne uprave za inspekcijske poslove, inspektori su u Federaciji BiH, jednom od dva entiteta u zemlji, od polovine februara do 9. marta otkrili brojna nezakonita poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Nezakonitosti kod poskupljenja su zabilježena i u vodećim trgovačkim lancima u Bosni i Hercegovini, poput Binga, Konzuma i Mercatora.

Ranije, početkom godine entitetska Vlada donijela je odluku prema kojoj marža – razlika između nabavne i prodajne cijene u trgovini – na osnovne životne namirnice ne smije prelaziti visinu od šest posto u veleprodaji i osam posto u maloprodaji. Najmanje 14 trgovačkih lanaca u Federaciji BiH nije poštovalo tu odluku entitetske vlade, prema objašnjenju Federalne inspekcije.

Cijena suncokretovog ulja udvostručena

Bosna i Hercegovina bi, prema nekakvoj logici, mogla biti sretna što ima domaćeg proizvođača ulja, a to je Bimal iz Brčkog. U praksi, međutim, građani teško da mogu osjetiti koristi domaćeg proizvoda. Šampion poskupljenja u zemlji je – suncokretovo ulje, čija se cijena u kratkom roku udvostručila.

U četvrtak, prema fotografijama sa društvenih mreža, u lancu Bingo cijena litra Bimalovog ulja iznosila je čak 4,85 konvertibilnih maraka, što je ogorčene potrošače nagnalo da postave pitanje radi li se o klasičnom primjeru profiterstva i pljačke ionako osiromašenih građana pod izgovorom rata u Ukrajini.

Istini za volju, poskupljenja su, prema podacima iz Evropske unije, zabilježena svugdje, no ono što bode oči je da su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenta i nakon poskupljenja, niže nego u Bosni i Hercegovini. U Velikoj Britaniji, litar ulja u pristupačnom trgovačkom lancu Tesco je nešto viši od funte [1,3 eura]. U Belgiji, centar Aldi litar ulja nudi za 1,49 eura [oko tri konvertibilne marke], kilogram brašna za 0,45 eura, dok je u Italiji, u lancu Esslinga, cijena ulja 1,7 eura, a brašna 75 eurocenti. Naravno, ima i skuplje, no ovo su cijene iz najvećih i najprimamljivijih lanaca.

Ako u obzir uzmemo činjenice da prosječan Britanac za svega jednu sedmicu zaradi oko 611 funti (722 eura) i da mu je ulje jeftinije nego prosječnom Bosancu i Hercegovcu, koji tu sumu ne zaradi niti za čitav mjesec, nije teško zaključiti zašto se građani Bosne i Hercegovine osjećaju pljačkanim na proizvodima koje jednostavno moraju imati u kući.

Zašto je ulje tako skupo?

Potraga za odgovorom zašto je nabavna cijena ulja tako visoka završila je neslavno. U Gadžo komercu, jednoj od sarajevskoj kompanija koje isporučuju namirnice manjim trgovinama, nismo našli nikoga ko bi bio raspoložen razgovarati na tu temu.

„Ne mogu vam ja dati te informacije“, rekla je službenica. „Nema tu nikoga od direktora niti šefova“, kazala je.

Kada je riječ o većim trgovačkim centrima, u koje su građani Bosne i Hercegovine posljednjih sedmica pohrlili u nadi da će zateći niže cijene, umjetnost je postalo uopšte naći ulje.

Istog dana kada je objavljena fotografija iz Binga sa cijenom od 4,85 konvertibilnih maraka za litar ulja, u sarajevskom naselju Dobrinja jedini veći centar u kojem je ulja uopće bilo je Mercator, no u ponudi je bilo samo ulje njegovog sopstvenog brenda, po akcijskoj cijeni od 3,40 konvertibilnih maraka (1,7 eura). Na naš upit kako formiraju cijene, zašto nema ulja ostalih proizvođača i po kojoj veleprodajnoj cijeni im se ono nudi, od Mercatora i Konzuma nismo dobili direktan odgovor.

„U planu je isporuka medijskog saopštenja sa ciljem jasnijeg i objektivnog informisanja naših cijenjenih kupaca. Temeljem toga, saopštenje će biti dostavljeno i vama čim bude spremno“, naveli su u odgovoru preko emaila.

Brane se rastom cijena na svjetskom tržištu

Tropic, jedan od najvećih lanaca u bh. entitetu Republika Srpska, tvrdi da je rast cijena ulja u njegovim prodavnicama uslovljen rastom na svjetskom tržištu, ali uz odbrambeni argument i da je njegova marža značajno niža od zakonski propisanog limita, kako bi se ublažili efekti poskupljenja.

„Od početka 2022. godine naša prosječna realizovana marža za osnovne namirnice iznosila je 1,71 posto. U poređenju sa ograničenom maržom u Republici Srpskoj za ovu grupu namirnica, koja iznosi osam posto, naša marža značajno je niža od zakonski propisanog limita”, rekli su.

„Kada je u pitanju rast cijena ulja, on je uslovljen rastom cijene ove namirnice na svjetskom tržištu, koje je u značajnoj mjeri otišlo prema gore, sa daleko najvećim poskupljenjem u odnosu na ostale grupe namirnica, te ima trend daljeg rasta. Sa svakim novim ulazom robe, cijene će pratiti trend rasta. Do sada, zahvaljujući velikoj količini zaliha, mogli smo da budemo konkurentni sa najnižom cijenom, ali će se prilikom svakog narednog ulaza robe cijene formirati u skladu sa ulaznom”, navedeno je u odgovoru na email, koji je potpisala Aleksandra Marković, menadžerica za odnose sa javnošću u službi marketinga. Tropic Bimalovo ulje prodaje po cijeni od 3,70 konvertibilnih maraka (oko 1,9 eura).

Minela Durmo, direktorica Odjela za marketing Amko komerca, kaže za Al Jazeeru da ovaj lanac poštuje Odluku o ograničenju marži osnovnih životnih namirnica, zakonski propisanih na nivou entiteta Federacija BiH, te svakog kantona, no ističe problem nabavnih cijena kod dobavljača.

„Pojednostavljeno, podizanjem nabavnih cijena proizvoda automatski se povećavaju maloprodajne cijene na policama naših maloprodajnih objekata dok marža ostaje u zakonski propisanim okvirima“, navela je. Nabavne cijene osnovnih životnih namirnica, dodala je, mijenjaju se čak i na dnevnom nivou.

„Trenutno je nabavna cijena litra ulja 4,68 konvertibilnih maraka sa PDV-om, kilograma brašna tipa 400 iznosi 2,07 konvertibilnih maraka, dok je 25 kilograma brašna tip 500 iznosi 36,93 konvertibilnih maraka“, dodala je.

Na web stranici Federalne uprave za inspekcijske poslove među 14 trgovačkih lanaca kod koji su utvrđene nepravilnosti kod formiranja cijene nalazi se i ime Amko d.o.o.

Bimal: Zavisimo od uvoza sirovine

Zašto Bimalovo ulje nije jeftinije u Bosni i Hercegovini, kako se desilo da ga pojedini centri prodaju po dvostruko višoj cijeni nego prije, kolika je njegova proizvodna cijena, pitanja su koja smo poslali brčanskoj kompaniji.

„Ulje je poskupilo isključivo zbog tržišnih dešavanja od početka godine“, navedeno je u odgovoru iz Bimala, koji je potpisala Cvijeta Tomić Purić.

„Bimal, iako domaći proizvođač, zavisan je od uvoza sirovine jer u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sjemena uljarica. Zavisnost od kupovine uljarica na vanjskim tržištima stavlja nas u podređen položaj i direktno se odražava na cijenu. Predviđanja za budućnost nije moguće dati jer sve zavisi od tržišnih dešavanja.

Cijena proizvoda na polici ne zavisi samo od proizvođača nego i od trgovca, marži, PDV-a i drugih faktora koji utiču na krajnju cijenu. Za Bimal je domaće tržište uvijek prioritet i mi nastojimo da obezbijedimo stabilno snabdijevanje“, dodaje se u odgovoru.

Trgovački lanci ostvaruju ekstra profit

Plaćaju li građani Bosne i Hercegovine ipak previsoke cijene osnovnih životnih namirnica, čak i neovisno od posljednje krize? Zašto su cijene pojedinih prehrambenih artikala u Bosni i Hercegovini često skuplje i od cijena u trgovinama mnogo bogatije zapadne Evrope?

Edin Pašić iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo rekao je Al Jazeeri da u zemlji nema dovoljno uvoznika, nema dovoljno trgovačkih lanaca, što je ostavilo prostor postojećim trgovcima da diktiraju cijene.

„Nadamo se da će se što prije otvoriti strani tržni centri […] i da će malo razbiti oligopolsku situaciju koju imamo trenutno”, rekao je Pašić.

Sa ukupnim prihodima od 620,2 miliona eura u 2020. godini bosanskohercegovački trgovački lanac Bingo, koji u svom portfoliju ima i nekoliko drugih djelatnosti, našao se, na primjer, među sto najvećih kompanija u Jugoistočnoj Evropi, prema podacima koje je prikupio specijalizirani portal SeeNews. Neto dobit Binga, ili zarada te kompanije na kraju 2020. godine, iznosila je visokih 34,9 miliona eura. Prema izračunu istog portala, ta dobit je 36. najveća neto dobit neke kompanije na Jugoistoku Evrope za tu godinu.