Šta znači rusko priznanje nezavisnosti ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk?

Hoće li Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu na temelju svog ogromnog vojnog gomilanja? Kako i kada? Pitanja koja su posljednjih mjeseci zbunjivala državne čelnike i medije, a odgovori na njih, po mnogima, ostaju taoci mišljenja i namjera gospodara Kremlja (predsjednika Vladimira Putina).

Rusija je više puta isticala “apsurdnost ideje o invaziji”, a Ministarstvo odbrane te zemlje je najavilo, u protekla dva dana, da počinje povlačenje dijela ruskih snaga okupljenih u blizini ukrajinske granice prema bazama. Ukrajina je to brzo pozdravila, a prema ukrajinskom ministru vanjskih poslova Dmitriju Kulebi njegova zemlja i zapadni “partneri” su “spriječili eskalaciju”.

Međutim, svega nekoliko sati kasnije optimizam je raspršen kada je ruski Zastupnički dom (Duma) najavio usvajanje prijedloga zakona koji je odmah dostavljen Predsjedništvu (Kremlju) na odobrenje. Prijedlog zakona predviđa službeno priznanje nezavisnosti samoproglašene “Luganske i Donjecke Narodne Republike” u regiji Donbasa, koje kontroliraju prorusi na jugoistoku Ukrajine.

Bez obzira na to hoće li Putin odobriti zakon ili ne, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov vjeruje da nacrt o priznanju izražava opću želju i raspoloženje u Rusiji i Državnoj dumi, aludirajući time, kako se čini, na ranije ruske pozive na nivou stranaka da se dvije “republike” naoružaju i pripoje.

Koji je najizgledniji scenarij eskalacije?

Ovakvo rusko usmjerenje dovelo je posmatrače do zaključka da trenutna velika eskalacija nema za metu cijelu Ukrajinu, niti glavni grad Kijev, o čemu se govorilo, već oblikovanje nove stvarnosti, konkretno u Donbasu. Prema tome, regija bi mogla uključivati ​​dvije “nezavisne republike” koje je priznala Moskva, a Rusija bi bila spremna da se s njima udruži, da im otvoreno pomogne, pa čak i da ih pripoji, po uzoru na krimski scenarij.

Vojni stručnjak i bivši načelnik ukrajinskog Generalštaba Viktor Muženko rekao je da je ovaj scenarij bio očekivan, i vjerovatniji od ostalih. Svrha raspoređivanja snaga oko Ukrajine bila je i još uvijek je demonstracija sile i njena upotreba ako se Kijev odluči suprotstaviti ovom ruskom projektu i silom.

No, Muženko je naglasio za Al Jazeeru da je prerano tvrditi da je ovaj scenarij neizbježan u odnosu na ostale, jer su nagomilane vojne trupe okružile Ukrajinu s više strana, a element iznenađenja igra ključnu ulogu.

U tom kontekstu je istakao da Rusija nije povukla svoje snage, već ih je premjestila na ”lokacije nedaleko od granice s Ukrajinom”.

Koje su posljedice ‘priznanja nezavisnosti’?

Posljedice eventualnog ruskog priznanja nezavisnosti Donjecka i Luganska razlikuju se ovisno o zainteresiranim stranama koje na ovo priznanje gledaju iz svog političkog, ekonomskog, socijalnog i vojnog ugla.

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da rusko priznanje Donjecke i Luganske republike “predstavlja stvarno povlačenje Rusije iz Sporazuma iz Minska, sa svim pravnim posljedicama koje takav korak za sobom povlači”.

Međutim, novinar Jurij Potosov smatra kako je još opasnija stvar da priznanje bude uvod u veću ekspanziju u regiji.

Pojasnio je da priznanje nezavisnosti neminovno podrazumijeva i priznavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Mogli bismo se suočiti sa scenarijem pružanja podrške ovim dvjema “republikama” da vrate kontrolu nad svim teritorijama regija Donjeck i Lugansk, pod parolom “oslobođenje od ukrajinske okupacije”.

Istaknuo je da “to uključuje grad Mariupolj, nad kojim su separatisti pokušali preuzeti kontrolu uz podršku Rusije 2014. godine, kako bi povezali rusko kopno s okupiranom teritorijom Krima”, navodi Potosov.

Drugi smatraju da bi to također moglo utrti put za pripajanje Donbasa Rusiji, slično Krimu, što će donijeti ogromne ekonomske gubitke ukrajinskoj ekonomiji jer će se suočiti s izazovima gubitka ugljena proizvedenog u tim regijama, a možda i sa novim velikim talasima raseljavanja.

Koje su opcije pred Kijevom za blokiranje ovog scenarija?

Čini se da se Kijev zapravo priprema za ovaj scenarij više od drugih, a to bi moglo objasniti prijašnje medijske izvještaje da je polovica regularne ukrajinske vojske (oko 120 hiljada vojnika) raspoređena oko područja pod kontrolom separatista u regiji Donbasa, te u susjednim regijama.

Čini se i da konstantne tvrdnje Kijeva da njegovi manevri i “odbrambene” vježbe u Donbasu imaju za cilj ostaviti Rusiju bez izgovora koji bi je naveo da napreduje, pogotovo jer je Moskva zaprijetila snažnim odgovorom ako bilo koji ruski državljanin bude ubijen u regiji.

Ukrajinski politički analitičar Dmitro Marunic kaže da je “svo smrtonosno oružje koje je dobila Ukrajina usmjereno u tu svrhu. Smatram da će se američko-britanska podrška povećati i više ako se zaista pojave naznake invazije ili nove okupacije.”

Marunic vjeruje da će Ukrajinci odlučno braniti svoje gradove, na istoku zemlje i drugdje. Smatra da će “svaka nova ruska okupacija naših teritorija biti jedan u nizu koraka usmjerenih na druge gradove, a možda i susjedne zemlje u naprednoj fazi Putinovih planova”, rekao je.

Ukrajinci su u srijedu, na poziv predsjednika Volodimira Zelenskog, obilježili “Dan jedinstva”. Zastupnici, dužnosnici i javnost istakli su zastave svoje zemlje po ulicama i trgovima, kao simboličan znak zajedništva u suočavanju s izazovima aktualne krize i njenim potencijalnim posljedicama.

Ukrajina, a potom i Zapad, žive u ambijentu izrazite napetosti s Rusijom nakon što je Moskva proteklih sedmica mobilizirala više od 130.000 vojnika na granici. Iako je Rusija više puta negirala da namjerava napasti svog zapadnog susjeda, Sjedinjene Američke Države i Evropljani prijete strašnim posljedicama za Rusiju u slučaju da to učini.