Prema mišljenju mnogih, regiju čeka nezapamćena eskalacija i sudbina slična sudbini gradova koji su postali ruševine.
Cijeli Sadržaj
Do danas je podrška Bjelorusije uglavnom bila ograničena isključivo na ustupanje teritorije i aerodroma, međutim u Ukrajini se trenutno govori o mogućnosti da se Minsk direktno uključi u sukob.
U ukrajinskim političkim krugovima i javnosti prijedlog o pristupanju Alijansi iznosi se s ogorčenjeme, posebno nakon zahtjeva za članstvo Finske i Švedske.
Fokusiranje samo na ‘oslobađanje Donbasa’, što je podrška samozvanim narodnih republikama Donjeck i Lugansk, nameće pitanje šta će zadovoljiti Moskvu i šta će prihvati kao rezultat ovog rata.
Odjel za vjerska pitanja ukrajinske Vlade navodi da je od početka rata u ruskom bombardiranju gađano 59 lokacija na kojima se nalaze crkve, džamije ili vjerski objekti u Ukrajini.
Prema novom planu, Bjelorusija ulazi u rat na strani Rusije, uprkos uvjeravanjima Minska kako postoji mala vjerovatnoća za to, a ruske snage bi jače napredovale prema Kijevu sa juga, iz pravca Krima.
Veliki dio Ukrajinaca smatra da je ruski rat protiv njihove zemlje usmjeren na gušenje volje ukrajinskog naroda i rušenje temelja za opstanak njihove države – i ni na šta drugo.
Prema vojnim stručnjacima, grad je teško opkoliti zbog bolnih udara koji su naneseni ruskim snagama na periferiji grada i zbog logističkih problema s kojima se suočavaju.
Nekoliko islamskih institucija u Ukrajini objavilo je prije početka ruske invazije da nemaju ništa sa čečenskim predsjednikom Ramzanom Kadirovim, njegovim pristupom i borcima.
Vojni analitičar Serhiy Zgurets, umirovljeni vojni oficir, rekao je da se ‘stvarnost više ne može zanemariti, suočeni smo s neminovnim ratom’.
