Guši li Muskov Twitter slobodu govora i ljudska prava?

Društvena mreža Twitter je godinama glavno sredstvo za komunikaciju milionima aktivista i brojnim ugroženim zajednicama i pojedincima širom svijeta, a često je bio i jedini način slanja informacija sa ratišta.

Otkako je Elon Musk za 44 milijarde dolara kupio ovu društvenu mrežu i preko noći uveo niz novih pravila, uz istovremeno masovno otpuštanje radnika, brojni aktivisti i udruženja za zaštitu ljudskih prava i borbu za slobodu govora upozoravaju da bi se njihov glas mogao utišati ili čak u potpunosti zagušiti, dok bi desničari i autoritativni režimi mogli profitirati od politike novog vlasnika globalne platforme.

Govor mržnje je dodatni problem, gdje je studija koju su proveli istraživači iz grupe Digital Planet Univerziteta Tufts, koja je pratila govor mržnje na Twitteru prije i poslije Muskovog dolaska na čelo kompanije, pokazala da je u sedmicama koje su uslijedile nakon promjene vlasništva došlo do porasta govora mržnje u tvitovima.

Poseban problem predstavlja novo pravilo o verificiranju profila, takozvana plava kvačica, koja je osiguravala korisnicima ove platforme da sa sigurnošću znaju ko stoji iza poruka objavljenih na tim profilima, što je posebno bilo značajno aktivistima i aktivističkim organizacijama koji se bore protiv ne pretjerano demokratskih režima i velikih kompanija, koje ugrožavaju zdravlje miliona ljudi. Za osam dolara svako je mogao verificirati nalog i praktički se predstavljati kao neko od aktivista, te bez problema poništiti godine vrijednog truda u gradnji imidža i reputacije objavom stavova koji se protive stvarnim predstavnicima aktivističkih organizacija.

Sporne odluke

Povjerenje u budućnost poštivanja ljudskih prava i slobode govora je dodatno narušeno nakon izvještaja da je u okviru masovnog otpuštanja uposlenika Twittera “nastradao” i čitav odjel zadužen za ljudska prava, zatim tim koji je moderirao sadržaje na mreži te tim zadužen za osiguravanje pristupačnosti platforme osobama sa poteškoćama.

Iako se Twitter ne može pohvaliti ni približno s tolikim brojem korisnika kao Facebook ili Instagram, obje društvene mreže u vlasništvu kompanije Meta, naširoko ga koriste aktivisti, grupe civilnog društva, novinari i političari, zapravo svi oni koji na svoj način utječu na oblikovanje javne politike i mišljenja. Platforma se također pokazala ključnom za one koji organiziraju proteste u mjestima kao što su Indija, Nigerija i Argentina, a pružila je put onima koji žive u visoko kontroliranim društvima poput Saudijske Arabije da izraze kritiku na račun svojih vlada.

Human Rights Watch je javno iskazao zabrinutost zbog nove politike Twittera, a Ujedinjeni narodi su pozvali ovu mrežu da poštuje ljudska prava.

Objava Elona Muska da planira amnestirati prethodno blokirane Twitter naloge samo je zacementirala uvjerenje miliona ljudi da će ovaj milijarder ugušiti slobodu govora i ugušiti glas ugrožene manjine.

Đorđe Obradović, doktor komunikacijskih nauka i profesor na Univerzitetu u Dubrovniku, napominje da je novi vlasnik Twittera Elon Musk svojim prvim potezima, od drastičnog smanjenja broja zaposlenika do uvođenja naplata na pojedine donedavno besplatne usluge, pokazao da mu je najvažniji cilj profit, a ne sloboda govora, kako to često ističe.

No, dodaje, ne treba idealizirati Twitter ni u ranijem razdoblju jer, nezavisno šta ko misli o bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim pristašama, ukidanjem njegovog profila ta je velika međunarodna kompanija pokazala da ne želi biti neutralna platforma, nego sudjelovati u političkim i ekonomskim procesima.

Profit će samo rasti

Musk je kupio Twitter tek ove godine pa je rano zaključivati što će biti, ali sudeći po prvim njegovim potezima, profit će rasti, a sloboda govora ovisit će o Muskovu odnosu prema određenim političkim kretanjima i procesima, smatra doktor komunikacijskih nauka.

“Njegovo ukidanje zabrane Trumpu za prvenstveni cilj ima povećanje profita, a s druge strane, mirovni plan za Ukrajinu što ga je sastavio i javno objavio za pokazivanje moći na svjetskoj razini.”

Ipak, manje opozicione grupe će i dalje koristiti Twitter ili nalaziti druge kanale da dođu do ciljnih javnosti, smatra Obradović.

“Samim tim što su male, nisu previše važne ni Twitteru, ni Musku, ni Americi… Nije to lijepo reći, ali ravnopravnost u svijetu postoji samo na deklarativnoj, a ne stvarnoj razini.”

Profesor Obradović se osvrnuo da široko kritiziranu mogućnost da svako verificira nalog za samo osam dolara, što je već dovelo do velikog broja lažnog predstavljanja, što ugrožava mogućnost širenja istinitih poruka dok istovremeno potencijalno omogućava autoritativnim sistemima i velikim kompanija da uz malo truda ponište godine truda aktivista, kazavši da ko god ima više novaca lakše provodi marketinške aktivnosti pa tako i one u području političkog marketinga.

“Zato ne treba idealizirati globalne društvene mreže jer je njima prvenstveni cilj profit i zahvaćanje što većeg dijela ukupnog marketinškog prihoda.”

Nove platforme

Nesporan je dosadašnji značaj postojanja Twittera u obliku kako je postojao godinama, jer je omogućavao da se čuje i glas manjine, tako da korisnici interneta pozivaju na stvaranje nove mreže koja bi doista poštivala ljudska prava i omogućavala da se čuje glas ugroženih.

Profesor Obradović navodi da su se i dosad javljale nove platforme, gdje su neke prihvaćene, dok su neke propale.

“Prve globalne društvene mreže My Space malo se tko sjeća premda i dalje postoji i premda je još 2006. imala više od 100 milijuna korisnika. Bilo bi lijepo da nastane neka globalna društvena mreža na kojoj ne bi bilo lažnih vijesti i na kojoj bi korisnici poštovali ljudska prava, uvažavali druge, argumentirano iznosili vlastita stajališta, ne bi širili govor mržnje… Bio bi to raj na Zemlji, ali zasad na Zemlji postoji samo rat kao stalno stanje od nastanka ljudskog roda. Šteta, jer samo jedno, jedino malo slovo dijeli raj i rat”, kaže Obradović.

Korisnik Twittera Admir Korić, koji za sebe kaže da je “aktivista koliko mu to obaveze dozvoljavaju”, jedan je od onih koji sa zebnjom prati razvoj u politici ove društvene mreže.

“Twitter mi omogućava da pratim niz osoba koje smatram bitnim, koji imaju šta reći i čiji glas se treba širiti. Isto tako, mislim da je odlično sredstvo za organizovanje bilo kakvih dešavanja, akcija. Iako smo mi mali u ovom globalnom selu, mislim da bi se promjene u Twitteru mogle odraziti i na aktiviste iz Bosne i Hercegovine, a posebno na one u regiji, gdje su, priznali mi to ili ne, protesti mnogo češći i s puno više rezultata. Pogledajte samo Srbiju, u kojoj su brojne akcije pokretane upravo preko Twittera, usmjerene protiv lokalnih i državnih vlasti, ali i protiv kompanija koje ugrožavaju lokalne zajednice. Pogledajte koliki obim je hashtag #1od5miliona imao, koje su bile posljedice tih antivladinih protesta, pa zatim sve druge ekološke proteste”, podsjeća.

Korić isto tako navodi da ima prijatelje u Ukrajini, tako da zbog njih prati ratna dešavanja u toj zemlji, a za informiranje najviše koristi Twitter.

“Pratim njihove objave, pratim objave ukrajinskih vlasti, barem okvirno znam šta se dešava tamo. I zamislite sada ako Rusija verificira naloge koji zvuče kao zvanični nalozi ukrajinskih vlasti, pa počne objavljivati informacije koje nemaju veze s realnošću i počnu širiti paniku. Preživio sam opsadu Sarajeva. Samo zamišljam šta bi se desilo da je tada postojao internet i Twitter i da je neko sa ‘zvaničnog’ profila bosanskih vlasti objavio da je neprijatelj probio neku od strateških linija poput Stupa, Vraca, brda Žuč… Panika bi zavladala, a meni tata još u vojsci, ne bih znao šta se dešava s njim”.

Iako je teško prognozirati posljedice promjene vlasništva Twittera na slobodu govora i ljudska prava, čini se da aktivisti imaju opravdane razloge za brige.