Biden postao teret demokratskim kandidatima?

Joe Biden je zbog svog učinka tokom posljednje dvije godine izgubio veliku podršku demokrata.

Mnoge demokrate strahuju od utjecaja 'slabog' učinka Bidenove administracije na rezultate njihove stranke na izborima za Kongres (EPA)

Pristalice Demokratske stranke smatrale su, još u vrijeme procesa nominacije uoči predsjedničkih izbora 2020. godine, da je Joe Biden jedini kandidat koji može pobijediti Donalda Trumpa. I zaista, Amerikanci su ga prije dvije godine izabrali za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), čime su stavili tačku na četiri turbulentne godine koje su obilježile vladavinu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Međutim, Biden je zbog svog učinka tokom posljednje dvije godine izgubio veliku podršku demokrata, čime je postotak zadovoljstva njegovom politikom pao na manje od 40 posto. Takva situacija predstavlja prijetnju za šanse demokrata da zadrže većinu u oba doma Kongresa: Zastupničkom domu i Senatu.

Izbori za Kongres ili referendum o Bidenovoj vladavini?

Mnogi stručnjaci izbore na sredini mandata vide kao svojevrsan referendum o vladavini predsjednika Bidena dvije godine nakon njegovog izbora.

Prosjek nedavnih anketa javnog mnijenja ukazuje na postepeno poboljšanje podrške Bidenu i njeno povećanje na 40 posto, nakon što je ovaj postotak pao na najniži nivo u julu sa 34 posto.

Tradicionalno, predsjednikov rejting jedan je od glavnih pokazatelja uspjeha njegove stranke na izborima za Kongres, što izaziva veliku zabrinutost među mnogim demokratskim kandidatima, zbog čega su neki od njih oklijevali spominjati Bidena u svojim izbornim kampanjama.

Dok su se demokrate nadale da je pitanje pobačaja, naročito nakon što je Vrhovni sud poništio ustavno pravo i prepustio to pitanje državama, najvažnija briga Amerikanaca, to pitanje je na vrhu liste za svega 15 posto glasača prilikom određivanja kome dati svoj glas, dok je pitanje biračkih prava i integriteta izbora, na što je bio usmjeren posljednji Bidenov govor, prioritet za samo devet posto.

Pozitivni rezultati ne idu u prilog demokratama

Iako se ekonomska situacija općenito pogoršala, o čemu govore i rekordne stope inflacije, najveće u posljednjih 40 godina, te dalji rast cijena, naročito prehrambenih proizvoda i goriva za automobile kao posljedica toga; Biden je ostvario određene uspjehe u proteklih nekoliko mjeseci.

Predsjednik vjeruje da će trošenje milijardi dolara u domaću agendu smanjiti troškove zdravstvene zaštite, podići nivo porodica koje imaju zaposlenje i stvoriti milione radnih mjesta.

To može biti tačno u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju tokom narednih godina, ali ne ublažava pritisak koji već sada osjeća većina Amerikanaca.

U sklopu Bidenovih nastojanja da se ublaži kriza, potpisan je zakon o “smanjenju inflacije”, a postignut je i uspjeh u donošenju zakona za podršku industriji poluprovodnika u Americi kroz izdvajanje 55 milijardi dolara u tu svrhu. Također je potpisan zakon o ograničavanju širenja i prodaje automatskog vatrenog oružja, što je značajna reforma u posljednjih 30 godina, te zakon o infrastrukturi vrijedan 1,2 biliona dolara.

Biden je uspio uvjeriti senatora Joea Manchina, demokratu iz Zapadne Virginije, da odustane i potpiše prijašnje zakone nakon što je prijetio da će ih odbaciti i blokirati njihovo usvajanje.

Bijela kuća je ponosna na ono što smatra Bidenovim “odličnim upravljanjem” krizom u ukrajinskom ratu kroz zapadnu jedinicu za odgovor uz jasno američko vodstvo. Američka administracija je također ponosna na dovršetak povlačenja iz Afganistana, unatoč tome što je Washington loše upravljao procesom povlačenja iz najdužeg rata u američkoj historiji.

Bijela kuća se također hvali time da je likvidiran vođa Al-Kaide Ayman al-Zawahiri te kako prilikom operacije nije bilo žrtava među civilima i američkim vojnicima.

Inflacija je primarna odrednica

Kroz američku povijest, inflacija je u osnovi bila izborno političko pitanje, zbog čega se političari ozbiljno boje ovog pitanja. Međutim, Bijela kuća na čelu s Bidenom u početku nije ozbiljno shvatala poskupljenja, ponavljajući konstantno da je to “prolazni” problem uzrokovan krizom zbog korona virusa.

U svom važnom govoru, šest dana prije izbora u sredini mandata, Biden je govorio samo o prijetnjama s kojima se suočava američka demokratija. Svoj bijes je istresao na bivšeg predsjednika Trumpa, njegove pristalice i njegove kandidate, a potpuno je ignorirao zabrinutost i bijes Amerikanaca zbog visokih troškova života uz stalni rast stope inflacije.

Bidenov govor, održan sa glavne željezničke stanice Union Station u Washingtonu, DC, nekoliko koraka od zgrade Kapitola (Kongresa), mogao bi biti podsjetnik političarima i medijima na napad koji je izveden na tom mjestu 6. januara 2021. i njegovu prijetnju demokratiji.

Ali u srcu države Nevade i predgrađima gradova Arizone, u fokusu su pitanja koja se odnose na životni standard građana, sve veće cijene goriva i prehrambenih artikala i ilegalnu imigraciju.

S druge strane, pad burzovnih indeksa utjecao je na penzione račune miliona Amerikanaca, a postoji bojazan da će se ekonomski uvjeti nastaviti pogoršavati nakon što je Centralna banka SAD-a podigla stopu kratkoročnog zaduživanja za 0,75 posto po četvrti put ove godine, a očekuje se da će ovakav korak dovesti ekonomiju u recesiju.

U novoj anketi CNN-a objavljenoj prošle srijede, 51 posto Amerikanaca je izjavilo da su inflacija i ekonomija najvažnija pitanja koja će odrediti za koga će glasati.

Bidenova zaostavština na kocki

Biden priznaje da se američki građani teško nose s visokim stopama inflacije, ali upozorava da će “ako republikanci dobiju kontrolu nad Kongresom, stvoriti haos u ekonomiji”.

Uoči izbora za Kongres na sredini mandata zakazanih za 8. novembar, Biden se neće često pojavljivati u kampanjama kandidata na izborima, a njegovo relativno slabo pojavljivanje spada u sastavni dio koordinirane i osmišljene strategije za predsjednika koji ne uživa veliku popularnost tokom izborne sezone pune izazova.

Larry Sabato, direktor Centra za politiku na Univerzitetu Virginia, smatra da bi gubitak demokrata u Kongresu “imao dalekosežne posljedice na Bidenovo predsjedništvo i njegovu ostavštinu”.

”Ako izgubimo ove izbore, bit ćemo u stvarnoj nevolji”, rekao je Biden pristalicama na posebnoj akciji prikupljanja sredstava za kandidata za Senat Johna Fettermana iz Pennsylvanije prošle sedmice.

Povijesni trendovi u glasanju Amerikanaca na izborima na polovini mandata  upućuju na to da bi rivalska stranka predsjednikovoj stranci mogla postići značajne dobitke. Većina anketa daju prednost tome da će republikanci zauzeti jedan ili oba doma Kongresa, što je rezultat koji bi uveliko, ako ne i potpuno, ograničio Bidenove ambicije po pitanju pobačaja, kontrole oružja, podrške glasačkim pravima i reformi zdravstvene zaštite.

Šef osoblja Bijele kuće Ron Klein branio je, u intervjuu za CNN, Bidenovu odluku da izbjegne sudjelovanje na velikim skupovima, naglasivši kako je to strateška opcija, a ne samo odraz pada podrške Bidenu.

Klein je primijetio da je “i 2010. i 2018. vladajuća stranka izgubila kontrolu nad Zastupničkim domom unatoč tome što su predsjednik Obama i Trump u kampanji podržavali kandidate”. ”Mislim da nikoga ne treba čuditi što ne koristimo strategiju koja se pokazala neuspješnom 2010. i 2018. godine”, dodao je.

Nakon što je prošle subote Biden glasao u rodnoj državi Delaware, iskoristivši mogućnost ranijeg glasanja, rekao je kako je optimističan u pogledu izbora i da je spreman slaviti sljedeće sedmice. “Ostatak vremena ću provesti dokazujući da ovo nije referendum; to je temeljni izbor između dvije potpuno različite vizije zemlje”, dodao je.

Izvor: Al Jazeera