Vijeće sigurnosti o situaciji na Kosovu: Kako spriječiti eskalaciju napetosti

Vijeće sigurnosti 18. listopada prezentira svoje drugo ovogodišnje izvješće o situaciji na Kosovu. Posebna predstavnica i voditeljica Privremene administrativne misije UN-a na Kosovu (UNMIK) Caroline Ziadeh izvijestit će o nedavnim događajima i najnovijem izvješću glavnog tajnika. Očekuje se da će Srbija i Kosovo sudjelovati u radu Vijeća.

Dok su pregovori uz posredovanje EU-a i dalje u slijepoj ulici, odnosi između Beograda i Prištine općenito su stabilni od posljednjeg briefinga Vijeća 20. travnja.

Dana 21. lipnja kosovski i srbijanski dužnosnici složili su se oko plana provedbe energetskih sporazuma sklopljenih 2013. i 2015. godine. Otprilike 50.000 kosovskih Srba, koji žive u sjevernom dijelu Kosova nikada nisu platili struju, zbog čega je kosovski dobavljač električne energije (KOSTT) imao financijskih poteškoća posljednjih godina. Plan predviđa da će nakon što Priština izda licencu Društvu Elektrosever – energetskoj tvrtki kćeri srpske državne Elektroprivrede – raditi na Kosovu, Društvo Elektrosever preuzeti usluge distribucije u četiri sjeverne općine Kosova sa srpskom većinom. Iako mapa puta nije dala konkretan vremenski okvir provedbe, njezino usvajanje pozdravio je posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, koji je sporazum opisao kao “veliki korak naprijed”.

Napetosti eskalirale ljetos

Unatoč tom uspjehu, napetosti na kosovsko-srpskoj granici eskalirale su u srpnju zbog dugotrajnog spora oko registarskih tablica. Od 2011. do 2021. Kosovo i Srbija su imali dogovor prema kojem je Kosovo dopuštalo vozila s tablicama KS (Kosovo), koje su prihvatljive Srbiji, ili tablicama RKS (Republika Kosovo), koje nisu. Nakon što je sporazum istekao 15. rujna 2021. godine, Priština je počela provoditi novu politiku prema kojoj sva vozila na Kosovu moraju imati RKS registarske pločice, zbog čega su stotine kosovskih Srba prosvjedovali na granici. Nakon dva dana pregovora uz posredovanje EU-a u Bruxellesu, strane su 30. rujna 2021. postigle privremeni dogovor prema kojem će posebne naljepnice zamijeniti nacionalne simbole na registarskim pločicama vozila.

Međutim, 29. lipnja prištinski su dužnosnici najavili da će nastaviti s provedbom politike registarskih tablica koju su odgodili u rujnu 2021. te da će od 30. rujna vozila sa srpskim tablicama morati nositi RKS tablice. Također su odlučili da će od 1. kolovoza svim Srbima koji uđu na Kosovo biti izdana privremena kosovska osobna iskaznica s rokom važenja 90 dana, umjesto osobnih dokumenata koje je izdala Srbija. Dana 31. srpnja, zbog napetosti između kosovske policije i kosovskih Srba u blizini graničnih prijelaza Jarinje i Bernjak i nakon konzultacija s dužnosnicima EU-a i SAD-a, Priština je ponovno odgodila provedbu politike, sada do 31. listopada. Premijer Kosova Albin Kurti i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sastali su se dva puta u kolovozu, pod pokroviteljstvom visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella i Lajčaka, kako bi razgovarali o sporu oko registarskih tablica i politici Prištine u vezi s osobnim iskaznicama.

Dana 27. kolovoza, dvojica čelnika postigla su sporazum kojim se svim građanima omogućuje slobodno putovanje između Kosova i Srbije koristeći osobne iskaznice koje su izdale Beograd ili Priština. Tri dana kasnije, Beograd je objavio “općenito odricanje od odgovornosti”, rekavši da se “omogućavanje korištenja osobnih iskaznica od strane Prištine […] ne može tumačiti kao priznanje jednostrano proglašene neovisnosti Kosova”. Iako je postignuta nagodba oko pitanja osobnih iskaznica, čelnici nisu uspjeli izaći iz slijepe ulice oko registarskih tablica.

Kosovske i srpske vlasti od tada su poduzele korake za ublažavanje napetosti duž granice. Srbijanska premijerka Ana Brnabić posjetila je 5. rujna Kosovo prvi put otkako je preuzela dužnost 2017. Tijekom posjeta izrazila je spremnost na “kompromis u interesu mira i stabilnosti”. Istog dana, kosovski ministri posjetili su područja u južnoj Srbiji gdje etnički Albanci čine većinu stanovništva. Bez obzira na to, očekujući potencijalnu eskalaciju trvenja duž kosovsko-srpske granice do roka za izdavanje registarskih oznaka 31. listopada, NATO je 21. rujna navodno pozvao na obuku pričuvne vojnike dodijeljene Kosovskim snagama (KFOR), veličine bataljuna, koja može uključivati do 1.000 vojnika. KFOR se trenutno sastoji od približno 3.700 vojnika.

Ključni problemi i opcije

Glavni prioritet Vijeća je održavanje stabilnosti na Kosovu. Ključno pitanje za Vijeće u tom smislu je kako spriječiti eskalaciju napetosti duž kosovsko-srpske granice koja proizlazi iz provedbe prištinske politike registarskih tablica.

Članovi Vijeća mogli bi razmotriti nastavak predsjedničke izjave kojom se obje strane pozivaju da se ponovno uključe u diplomatske napore za napredak u dijalogu Beograda i Prištine i da odustanu od prijetnji ili uporabe sile jedna protiv druge.

Kašnjenje u provedbi postojećih sporazuma u okviru dijaloga uz posredovanje EU, uključujući uspostavu udruge općina sa srpskom većinom na sjevernom Kosovu, također ostaje ključno pitanje za Vijeće.

Članovi bi mogli sazvati neformalni interaktivni dijalog (IID) ili privatni sastanak kako bi raspravili ovo pitanje s predstavnicima Kosova i Srbije uz sudjelovanje Borrella i Lajčáka.

Dinamika Vijeća sigurnosti

Članovi Vijeća ujedinjeni su u podršci dijalogu uz posredovanje EU za uspostavljanje uvjeta za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine. Članovi također dijele očekivanje da će se obje strane angažirati bez preduvjeta i u dobroj vjeri, provoditi postojeće sporazume i suzdržati se od radnji i retorike koji mogu povećati napetosti.

Ipak, duboke podjele među stalnim članicama i dalje obilježavaju pristup Vijeća tom pitanju. Među pet stalnih članica Vijeća, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD priznaju neovisnost Kosova i nastoje poduprijeti njegovu vladu; Kina i Rusija ne priznaju nezavisnost i snažno podržavaju stav Srbije i njenu tvrdnju o teritorijalnom integritetu. Pet izabranih članica (Albanija, Gabon, Irska, Norveška i Ujedinjeni Arapski Emirati) priznaje neovisnost Kosova, dok pet (Brazil, Gana, Indija, Kenija i Meksiko) ne priznaje.

Pitanje izmjene mandata UNMIK-a i njegovo moguće povlačenje još je jedna točka spora među članovima Vijeća. SAD je bio najglasniji zagovornik okončanja mandata UNMIK-a, kao i smanjenja učestalosti brifinga, pozivajući se na razinu stabilnosti na Kosovu. Slično tome, Ujedinjeno Kraljevstvo je pozvalo na reviziju mandata UNMIK-a, tvrdeći da su se uvjeti na terenu potpuno promijenili otkako je UNMIK uspostavljen prije 22 godine. Na posljednjem brifingu Vijeća 20. travnja, Albanija je također dovela u pitanje raison d’être UNMIK-a, ističući da su njegove “nadležnosti i odgovornosti postupno prenesene na kosovske vlasti”.

Mandat UNMIK-a, uspostavljen 1999. godine, jedinstven je među misijama kojima se Vijeće redovito bavi po tome što je neograničen. Svaki pokušaj promjene mandata i povlačenja misije zahtijevao bi novu rezoluciju, čemu bi se Rusija najvjerojatnije snažno protivila.