Zašto ne napravimo Švicarsku u BiH?

Mladić porijeklom iz Podrinja član je vijeća jedne općine u Švicarskoj, a za Al Jazeeru govori o sličnostima i različitostima, kako kaže, njegove dvije države.

Muratović: Mislim da je zabrana izgradnje munara u Švicarskoj 2009. godine bila preokret mog angažmana (Ustupljeno Al Jazeeri)
Muratović: Mislim da je zabrana izgradnje munara u Švicarskoj 2009. godine bila preokret mog angažmana (Ustupljeno Al Jazeeri)

Iako nekih u posljednje vrijeme lobiraju da je podjela Bosne i Hercegovine idealno rješenje za višedecenijske probleme ove države, čuju se glasovi koji se sa njima ne slažu i predlažu građansko uređenje države.

Jedan od njih je i 25-godišnjih Ahmed Muratović, rođeni Švicarac porijeklom iz bh. Podrinja, područja koje je tokom rata u BiH jako stradalo. On je nedavno izabran u vijeće švicarske Općine Val-de-Ruz (kanton Neuchatel, nedaleko od granice sa Francuskom) i smatra kako bi se kroz građansku orijentaciju napravila funkcionalna država u kojoj bi svi bili jednaki, a ulaganja višestruka.

Ponukan dobrom podrškom u lokalnoj zajednici, Muratović će biti kandidat i na kantonalnim izborima koji će se ovog vikenda održati u Švicarskoj.

  • Možete li nam reći nešto više o Vašem životnom putu, da li ste rođeni u BiH ili porijeklom iz ove države?

Rođen sam u Švicarskoj i tu sam odrastao. Moji roditelji su rodom iz Podrinja i izbjegli su tokom rata. Na žalost, mnogo članova moje rodbine je nastradalo, naročito prilikom pada Srebrenice. Prvi jezik koji sam naučio bio je bosanski i oduvijek sam vezan za Bosnu i Hercegovinu preko kulturnih i rodbinskih veza.

  • Vijećnik ste u Općinskom vijeću, a pred vama su i kantonalni izbori. Otkud ideja i želja da se uključite u politički svijet Švicarske?

Interes za politiku gajim od još osnovne škole. Angažirao sam se zbog toga što sam htio da se protivim jačanju ekstremne desnice. Mislim da je zabrana izgradnje munara u Švicarskoj 2009. godine bila preokret mog angažmana, to me je podsjećalo na nepravdu i mržnju koju su moji članovi porodice doživjeli tokom rata u BiH.

Do prošle godine se nisam mogao kandidirati na izborima zbog studija i asocijativnih obaveza, ali sam se u oktobru prošle godine konačno odlučio kandidirati na općinskim izborima. Kasnije, nakon pobjede i ulazka u općinsko Vijeće, kandidirao sam se i na kantonalnim izborima.

Švicarska je zemlja u kojoj sam rođen i u kojoj namjeravam živjeti, tako da želim dodati svoju ciglu u izgradnji sutrašnjeg društva ove države.

  • Koliko kroz ovakav angažman možete pomoći lokalnoj zajednici, kao i onima koji su Švicarci rodom ili porijeklom iz BiH?

Želim se boriti protiv socijalnih nejednakopravnosti koje sve više i više rastu. Ovo je bogata zemlja koja je vrlo skupa, tako da je nekim porodicama teško plaćati tadžbine. Iako nisam lično osjetio siromaštvo, svjestan sam da to postoji čak i u razvijenim državama.

Cilj mi je, također, promovisati našu kulturu, to sam radio i prije preko asosijacije Lilium čiji su to i ciljevi. Ne krijem u opštini da zastupam interese naših bosanskih asosijacija kao što je fudbalski klub FC Bosna, ali ne predstavljam striktno njih. Mnogi su Švicarci glasali za mene, kao i susjedi nam Srbi i Hrvati.

Želim vezati moje dvije zemlje, na primjer bratimljenjem švicarskih i bosanskih opština. Imao sam želju vezati i moju opštinu Val-de-Ruz, u kojoj se do prije pandemije svake godine obilježavao genocid u Srebrenici upravo sa Srebrenicom. Ali to nažalost nije moguće zbog trenutne političke situacije u toj podrinjskoj općini…

Ipak ću dati sve od sebe da Švicarska javnost i politička elita znaju za nepravde nanesene zemlji mog porijekla, Bosni i Hercegovini. Trenutno vodim razne projekte, kao očuvanje patrimonskih izgradnji, izdanja većih pomoći zatvorenim restoranima i priznanje vjerskih manjina.

  • Kada uporedite političke sisteme Švicarske i Bosne i Hercegovine, koje su sličnosti, prednosti i mane? Koliko BiH može naučiti iz švicarskog modela i koliko Švicarska može pomoći BiH da se razvija?

To su dva različita sistema, ali slične situacije. Da pojasnim; Švicarska, kao i Bosna, je multijezična država (sa većim jezičkim razlikama nego u Bosni), koja je doživjela građanske ratove između katolika i protestanata. Zato je švicarski sistem izmišljen kako bi udovoljio svim pripadnostima. To je građanska država, suprotnost od naše BiH. To znači da Ustav ne razlikuje građane na odnosu etničke pripadnosti i taj je model jednostavniji i pravičniji od sadašnjeg u BiH.

Ja sam ubijeđen da Švicarska može pomoći BiH na drugi način od novčanog. Sistem ove zemlje može biti primjer za BiH u kojem model daje relativne autonomije kantonima i u kojem se daje jednakopravnost svim građanima.

Švicarska je neutralna zemlja koja je često pomagala drugima u razvoju ili u tranzicijama. Zašto ne bi napravili jednu Švicarsku od BiH? Ubijeđen sam da je jedino rješenje za BiH da ona postane građanska država. Na taj način bi se poštovale presude suda u Strasburgu i napravila bi se funkcionalna država u kojoj bi ulaganja bila višestruka i građani bili svi jednaki.

Ali nažalost situacija u BiH je blokirana a taj impuls bi trebao možda ipak doći iz inostranstva? Znam da neki lobiraju da je podjela BiH najlakše rješenje, ali mi moramo lobirati da je građanska BiH najbolje rješenje.

  • Kakve su trenutno prilike u Švicarskoj kada je riječ o desničarima, odnosu prema ljudima koji su došli iz drugih država…?

Ekstremna desnica je oduvijek bila ksenofobična i ona to ne krije, bilo to devedesetih, prema bivšim Jugoslovenima ili sad sa novim valovima migranata. Ali i obična desnica je također vrlo konzervativna, samo što se ona krije iza lažnih argumenata.

Na primjer, ona je pokrenula referendum u kantonu Neuchatel protiv priznanja vjerskih manjina, tvrdivši da ona nije protiv njihovih priznanja već da samo želi da se stanovnici pitaju za to, ne uzimajući u obzir stigmatičnu debatu koju će to nanijeti, naročito prema muslimanima.

Dobra vijest u svemu tome jeste da desnica gubi zadnjih godina u Švicarskoj, najviše zbog ekoloških razloga, ali i zato što se Švicarcima sa vanjskim porijeklom budi savjest i postaju također glasačko tijelo. Na primjer, moja općina je ruralna i konzervativna, ali to nije onemogućilo Bošnjake da ojačaju ljevicu i čak izaberu jednog kandidata iz njihovog reda – mene.

  • Koliko je politika protiv korona virusa, kao i sam virus, promijenila švicarski život i kako se Švicarci odnose prema restrikcijama?

Imate na jednoj strani ekonomske lidere i desnicu koji vrše pritisak na vlade da se restrikcije podignu. Dok su na drugoj strani naučnici i ljevica koji su za držanje mjera i pomoć zatvorenim preduzećima, restoranima…

Švicarska Vlada je odlučila pratiti put zdravstvenih mjera, mnogi su se tome bunili, ali ipak statistike i izbori pokazuju da većina Švicaraca, iako ne vole tu situaciju, razumiju stav njihovih lidera.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO