Čiji su huligani koji se sukobe sa aktivistima u Srbiji?

I za aktivisticu Aidu Ćorović, i za novinara Dejana Kožula mural Ratku Mladiću u centru Beograda u službi je politike koju vodi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Kritikuju to uprkos opetovanom odbijanju vlasti da štite trometarski crtež osuđeniku za ratne zločine, koji od jula 2021. stoji na fasadi stambene zgrade u vrlo prometnoj Njegoševoj ulici.

Vučić, nekadašnji član srpskih radikala, danas pokušava istovremeno održati dobre veze i sa zapadnim demokratijama i sa autokratskim režimima na istoku, ali se ne odriče ni koketiranja s rigidnom desnicom.

Na Dan borbe protiv fašizma, 9. novembra policija je spriječila akciju članova Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), koji su najavili uklanjanje murala Mladiću iz Njegoševe ulice.

Mladić (78) je pred Sudom u Haagu osuđen zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, uključujući i genocid u Srebrenici, a presuda mu je postala pravomoćna u junu 2021. Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

Kordon policije razdvajao je te večeri u Beogradu aktiviste s jedne i mural i desničare s druge strane. Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, jedan od najbližih saradnika predsjednika Vučića, u kasnijoj izjavi medijima rekao je da policija nije štitila mural Ratku Mladiću, već je u skladu sa naređenjima predsjednika države čuvala javni red i mir. Trebaju biti zahvalni predsjedniku Vučiću, rekao je Vulin, misleći na građanske aktiviste, jer da “nije bilo policije, ostali bi na milost i nemilost navijača”.

Kožul: Iza slike Mladića stoji država

Kožul, koji je pratio skup 9. novembra i koji je pokušao spriječiti hapšenje aktivistkinja Aide Ćorović i Jelene Jaćimović, primjetio je da se, „za početak“ mural Mladiću u centru Beograda i ne može nazvati muralom, jer, „murali ne nastaju kao rezultat politike jedne države“. „Što je ovdje slučaj […] i to ne samo one kojom rukovodi Vučić“, rekao je Kožul, i dodao: „To na zidu je ono što Srbija jeste“.

Aktivistica Ćorović, bivša zastupnica u srbijanskom parlamentu, također je odbila prihvatiti da iza murala osuđenom ratnom zločincu u centu Beograda ne stoji država. Rekla je da predsjednik Vučić nema puno toga da ponudi glasačima, pa mu je potrebno nešto oko čega bi grupisao biračko tijelo i prikazao se kao zaštitnikom Srba.

U Srbiji na sve strane cure afere, rekla je Ćorović, pao je elektroprivredni sistem, izbili su protesti građana zbog Rio Tinta, međunarodne korporacije koja u Srbiji želi istraživati i iskopavati rudu litijum. „Ovo [mural Ratku Mladiću] je novo nacoinalističko pregrupisavanje, poput onog iz devedesetih godina“, smatra Ćorović.

Predsjedik Vučić, zaista, koristi svaku priliku da kaže kako je svijet do sada ponižavao Srbiju i Srbe, uključujući i presude Haškog suda protiv nekih srpskih generala, ali da Srbije više nije tako slaba zahvaljujući njegovoj politici.

Ćorović: Huligani su u službi politike

Ali, prema Ćorović, slučaj mural u Beogradu otkriva još nešto, važnije od predsjednikove veze sa desnicom, a to je da u zemlji postoje paraformacije koje podržavaju njegovu politiku i koje bi mu mogle poslužiti u slučaju da policija otkaže poslušnost, što nije nemoguće, zbog općeg nezadovoljstva u zemlji.

Ćorović sumnja da su u njenom hapšenju 9. novembra također učestvovale skupine huligana. Početkom decembra slična skupina pokušala je zaustaviti ekološke aktiviste u Novom Sadu, koji su se pobunuli protiv Rio Tinta. Aktiviste su napali kamenicama.

„Desničarima su otvorena vrata da se obračunavaju sa nama neistomišljenicima“, rekla je Ćorović. Vlast je svesna da nema potpunu podršku policije, pa pokušava okupiti ljude sa margine, dodala je.

Kožul je također rekao da su neke prošle vlasti u Srbiji potiskivale, a da je vlast Aleksandra Vučića profašističkim grupama dala odriješene ruke da „obavljaju prljavi posao za njih“.

„Riječ je o simbiozi dva zla, koje se ujedinjuju na tom odvratnom zidu sa likom ratnog zločinca“, rekao je Kožul.

Dok je Ćorović zadovoljna podrškom koju je dobila nakon hapšenja 9. novembra, čak i od ljudi koje ne poznaje, na ulici i marketu, Kožul očekuje veću podršku od građana u borbi za demokratske procese u Srbiji. Rekao je da su ljudi koji su izašli na ulice zbog Rio Tinta trebali pokazati jednaku količinu ljutnje na reakciju policije „kad su privodili Aidu i Jelenu“.