Britanski parlamentarac: Je li 600-700 vojnika EUFOR-a u BiH dovoljno?

U oktobru 2013. posjetio sam Bosnu i Hercegovinu. Prije toga, putovao sam zapadnim Balkanom od Dubrovnika do Sarajeva. Put kroz planine bio je nevjerovatan, scene su bile spektakularne, ali broj nadgrobnih spomenika u svakoj zajednici kroz koju smo prolazili bio je frapantan. Bilo je uistinu užasno.

Tim je riječima Wayne David, zastupnik Laburističke partije u britanskom parlamentu počeo nedavno izlaganje na temu krize u Bosni i Hercegovini.

Slika koju je u govoru iscrtao kolegama zastupnicima trebala je poslužiti kao podloga za izlaganje u kojem je upozorio na ponavljanje takvog scenarija, u trenucima kada Bosna i Hercegovina pluta u najvećoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Za takvo stanje optužio je člana Predsjedništva Bosne i Hercegovina i “lidera bosanskih Srba” Milorada Dodika i Rusiju, koja ga radi vlastitih interesa hrabri na njegovom destruktivnom putu u BiH.

Davidovo izlaganje bilo je upečatljivo, jer se, baš kao i još nekoliko njegovih kolega, dosta kritički osvrnuo na dosadašnju politiku, ili, bolje rečeno, nedovoljnu zainteresiranost Velike Britanije za dešavanja u BiH, u kojoj je stanje iz godine u godinu sve teže.

‘Rusija glavni vanjski disruptor’

U razgovoru sa Al Jazeeru, David je pojasnio svoj stav, a za dosadašnju britansku indolentnost optužio je vladajuće konzervativce koji su, kako navodi, imali druge prioritete.

“Nažalost, britanska konzervativna vlada nije pridavala dovoljno pažnje Bosni i Hercegovini, većinom zbog toga što njena vanjskopolitička agenda nije stavila dovoljan naglasak na Zapadni Balkan. Nije bila dovoljno proaktivna. No, sudeći prema mišljenjima iz parlamenta i nekim novim koracima, postoje indicije da se to sada mijenja”, rekao je David Al Jazeeri.

Predstavnik laburista je naročito istakao imenovanje Stuarta Peacha za specijalnog britanskog predstavnika za Zapadni Balkan. Karijera ovog zvaničnika može poslužiti kao dokaz jačanja interesa Velike Britanije za BiH, jer je prije odlaska u penziju, između ostalog, bio visoki oficir Kraljevskih zračnih snaga, komandant NATO-ovih zračnih snaga na Kosovu i predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a

„To je pozitivan korak i, vjerujem, pravi doprinos tome da većina problema s kojima se suočava narod Bosne i Hercegovine, bude riješena”, kaže David.

„Zadovoljan sam što se čini da je obim njegovog zadatka širok – da podržava civilne institucije, da radi s drugima u tom području i da se pobrine da se britanska vlada čvrsto obaveže da će učiniti sve što je moguće za stabilizaciju i, nadamo se, poboljšanje situacije“, tvrdi.

Pitanje je – šta Velika Britanija uopšte može uraditi za stabilizaciju stanja u BiH?

“Iako je Britanija napustila Evropsku uniju, važno je da blisko sarađuje sa njom na svim frontovima. Objektivno, moramo biti kritični prema dosta strana u toj regiji. Rusija, naravno, destabilizira situaciju zbog svojih ličnih potreba, kao što, uostalom, radi i drugdje. S Rusijom treba biti jasan i poručiti joj da smo ujedinjeni u osudi tih njenih napora i da je takvo ponašanje neprihvatljivo. Jasno je da Rusija ohrabruje Dodika da se ponaša na neprihvatljiv način. Ona je glavni vanjski disruptor i mora se izvršiti pritisak na nju da odustane od svojih napora na destabilizaciji države”, kaže David.

‘Dejtonski sporazum nije adekvatan’

Uz podsjećanje da Velika Britanija trenutno daje logističku podršku snagama EUFOR-a, David je postavio pitanje je li pripadnika međunarodnih snaga u BiH dovoljno, s obzirom na to da je stanje sve gore.

“Treba odmah razmisliti o tome kako se ta naša podrška može značajno poboljšati kako bi postojalo stvarno odvraćanje od bilo kakvog čina nasilja. Moramo ojačati našu predanost praktičnom održavanju mira u Bosni. Zato moram postaviti pitanje je li 600 do 700 ljudi na terenu dovoljno, s obzirom na to kako se situacija odvija i činjenicu da je nekada ranije u BiH bilo oko 30.000 vojnika zapadnih saveznika”, kaže David.

David je zagovornik mišljenja da Dejtonski sporazum treba mijenjati.

“Kada se osigura mir, međunarodna zajednica treba usmjeriti napore da stabilizira zemlju nadogradnjom i razvojem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kao zemlja koja je igrala značajnu ulogu i pomagala taka dogovor, sada moramo razmisliti i o njemu. Očigledno nije adekvatan i da ne može povući zemlju naprijed. Zato treba misliti o tome kako ga modifikovati, a možda čak i krenuti prema novom sporazumu, Daytonu 2”, stav je Davida.

“Cilj mora biti uspostavljanje čvrste osnove za pozitivan razvoj zemlje. Iako shvatam da to neće biti lako, morat će se raditi postepeno, ali s jasnom odlukom. Nadam se da će Sir Stuart imati u sklopu svog izvještaja razmatranje takve vrste djelovanja”, rekao je.

‘Neće biti loše samo po BiH’

Podsjećajući na vlastito iskustvo upoznavanja sa bosanskohercegovačkom ratnom historijom, David je poručio da Velika Britanija ne smije dopustiti njeno ponavljanje.

“Kada sam došao u Sarajevo, susreo sam se sa mladom ženom, zvaničnicom vlade. Odvela me u sjedište vlade i za to vrijeme sam s njom vodio kurtoazan razgovor. Pitao sam je šta je njoj lično značio rat ranih 90-tih godina. Pokazala mi je ranu na nozi i objasnila mi da ju je snajperski metak pogodio kada je bila djevojčica. To je za nju bio taj rat i to ga bolje ilustrira nego bilo šta drugo što bih mogao zamisliti o užasu koji se odvijao. Kao internacionalisti, ljudi koji brinu o pravdi, životu i dobročinstvu, moramo preduzeti svaki mogući napor da osiguramo da se slična situacija više nikada ne dogodi”, rekao je.

“Moramo shvatiti, također, da je ulog izuzetno visok. Ako se situacija u BiH značajno pogorša, to neće biti loše samo po Bosnu. Bit će loše za cijeli zapadni Balkan, a bit će posljedica i drugdje”, upozorio je.